Zagrebačka županija nalazi se među pet najrazvijenijih hrvatskih županija prema skupnom indeksu razvoja poduzetništva i tržišta rada, pokazuje analiza temeljena na službenim podacima resornih institucija za razdoblje od 2021. do kraja 2024. godine, a prenosi je portal Župan.hr.

Skupni indeks razvoja temelji se na prosječnom broju obrta i poduzeća u odnosu na broj stanovnika te broju nezaposlenih na tisuću stanovnika tijekom četiri godine. Zagrebačka županija ostvarila je indeks od 104,8, čime se svrstala odmah iza Istarske, Zadarske i Primorsko-goranske županije. U županiji je prosječan broj obrta na 1.000 stanovnika iznosio 23, broj poduzeća 3, dok je broj nezaposlenih bio 16, što je među najnižima u Hrvatskoj.

U istom razdoblju u Zagrebačkoj županiji zabilježen je stabilan rast broja obrta i poduzeća, a istovremeno i pad nezaposlenosti. Na razini cijele Hrvatske krajem 2024. godine bilo je ukupno 122.877 obrta, što je za 11.035 više nego godinu ranije, dok je u odnosu na 2021. broj obrta porastao za 26.498, odnosno 27,5 %. Prema podacima iz veljače 2025., taj broj i dalje raste te je registrirano 123.485 obrta, koji zapošljavaju 228.000 osoba.

Na razini države u 2024. godini otvoreno je 14.574 novih poduzeća, što je za nekoliko stotina više nego prethodnih godina, a smanjuje se i broj brisanih tvrtki. U usporedbi s 2023. godinom kada je razlika između aktivnih i registriranih iznosila oko 70.000, u 2024. godini ta je razlika pala na 30.000.

Usporedbom podataka po županijama, broj otvorenih tvrtki u razdoblju od 2021. do 2024. godine rastao je u svim dijelovima zemlje, a Zagrebačka županija nalazi se među onima s postotnim rastom broja obrta iznad 30 %. Najveći relativni rast broja poduzeća zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Zadarskoj, Brodsko-posavskoj, Varaždinskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zagrebačka županija, uz Krapinsko-zagorsku, Istarsku i Varaždinsku, spada među županije s najnižom stopom registrirane nezaposlenosti krajem 2024. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti u Zagrebačkoj županiji iznosila je 2,8 %, dok je prosječan broj nezaposlenih na 1.000 stanovnika kroz četiri godine bio 16.

Osim Zagrebačke, najviši skupni indeks razvoja poduzetništva i tržišta rada zabilježen je u Istarskoj (121,1), Zadarskoj (110,8), Primorsko-goranskoj (110,6) i Varaždinskoj (102,5) županiji.

U posljednje četiri godine hrvatski gradovi izdvojili su ukupno 125,9 milijuna eura za potpore poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, gotovo dvostruko više nego na početku mandata 2021. godine, piše Gradonačelnik.hr. Riječ je o izravnim subvencijama za razvoj gospodarstva, čiji je rast u iznosima i opsegu posebno izražen u gradovima poput Novske, Kaštela i Solina, dok se među najvećim skokovima po izdvajanjima našla i Velika Gorica.

Prema podacima iz izvještaja, gradovi su 2021. godine za potpore izdvojili 25,1 milijun eura, godinu kasnije nešto manje, 24,4 milijuna, da bi 2023. iznos porastao na 30,6 milijuna, a u 2024. dosegao čak 45,6 milijuna eura.

Gradovi su ulagali u niz mjera. Od potpora za samozapošljavanje, pokretanje posla i izradu poslovnih planova, do subvencioniranja kamata na kredite, kupnje opreme, edukacija i digitalizacije. Osim financijskih potpora, poduzetnicima se pomaže i kroz oslobađanje od komunalnih doprinosa, povoljan najam prostora u inkubatorima i ulaganja u gospodarske zone.

Iako većina gradova za potpore izdvaja oko 1 % proračuna, tek ih je devet uložilo više od 3 %. Najviše je izdvajao Grad Kaštela, prosječno 6 % proračuna, slijedi Novska s 5,1 %, a iznad 3 % su još Solin, Čabar, Pula, Prelog, Samobor, Ivanec i Đakovo.

Gledano po izdvajanjima po stanovniku, prvi je Grad Novska s 218,34 eura, zatim Pula (182,92 €), Kaštela (177,68 €), Poreč (170,87 €) i Samobor (170,48 €). Više od 100 eura po stanovniku izdvajali su i Solin, Petrinja, Prelog, Šibenik, Čabar, Opatija i Grubišno Polje.

Kombinirajući izdvajanja po glavi stanovnika i udjel u proračunu, izrađen je kompozitni indeks koji donosi ljestvicu deset gradova s najjačom potporom gospodarstvu. Prva je Novska s ukupno 2,4 milijuna eura u četiri godine, druga Kaštela s čak 6,7 milijuna, a treći Solin s 3,8 milijuna eura. Slijede Pula, Čabar, Samobor, Prelog, Poreč, Šibenik i Petrinja.

Posebno značajan podatak za Veliku Goricu je njezino mjesto među deset gradova koji su u četiri godine najviše povećali iznose za potpore gospodarstvu, točnije za 741,45 %. Grad Ivanec bilježi najveći skok, čak osmerostruko povećanje izdvajanja. Slijede Buje (+2.376,36 %) i Virovitica (+1.042,69 %), dok su u top 10 još Kaštela, Velika Gorica, Županja, Split, Pazin, Novska i Zaprešić.

Foto: Gradonačelnik.hr

Analiza proračunskih izdvajanja hrvatskih gradova u posljednjem četverogodišnjem razdoblju jasno pokazuje sve snažniju orijentaciju lokalne samouprave prema aktivnom oblikovanju gospodarskog okruženja. Gotovo dvostruko povećanje ukupnih sredstava za potpore poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima od 2021. do 2024. godine rezultat je svjesne politike ulaganja u održivi razvoj, otvaranje novih radnih mjesta i diversifikaciju lokalnih ekonomija.

Velika Gorica, uvrštena među deset gradova s najdinamičnijim rastom potpora, time potvrđuje strateški pomak prema snažnijoj institucionalnoj podršci poduzetničkom sektoru. Takvi potezi sve su važniji u kontekstu globalnih izazova i nužnosti prilagodbe lokalnih zajednica modernim ekonomskim trendovima.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 24. travnja 2025. usvojen je Prijedlog Zakona o fiskalizaciji kojim se uvodi značajna reforma sustava izdavanja računa – fiskalizacija eRačuna i proširenje fiskalizacije na B2B segment, prenosi Hrvatska gospodarska komora (HGK). Novi zakon stupa na snagu 1. rujna 2025., s početkom primjene od 1. siječnja 2026., a poduzetnicima je ostavljeno prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2027. za potpunu prilagodbu.

Uvođenje fiskalizacije eRačuna omogućit će automatsko preuzimanje podataka iz računa u strukturiranom obliku putem specijaliziranog softvera, čime se znatno smanjuje administrativno opterećenje za poduzetnike. Istovremeno, državne institucije dobit će uvid u financijske tokove u stvarnom vremenu.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) aktivno je sudjelovala u radnoj skupini za izradu zakona, kao i u javnom savjetovanju održanom od 27. veljače do 28. ožujka 2025. Prihvaćen je prijedlog HGK da se koristi isti digitalni certifikat za dva razreda fiskalizacije – f1 (primjena od 1. siječnja 2026.) i f2 (primjena od 1. siječnja 2027.).

Također, usvojen je i prijedlog Udruženja trgovine HGK prema kojem će se u fiskalizacijske podatke dodavati i “datum izvršenja usluge ili isporuke dobara”, sukladno članku 79. Zakona o PDV-u, ako se taj datum razlikuje od datuma izdavanja računa. Dodan je i podatak o datumu isporuke kao obvezni dio fiskalizacijskih podataka.

Djelomično je prihvaćen prijedlog pojednostavljenja dostave promjena poslovnih prostora za poduzetnike s velikim brojem lokacija, poput trgovaca koji upravljaju s više od 600 poslovnica.

Kako bi se omogućila pravovremena prilagodba IT sektora, Ministarstvo financija već je objavilo tehničke specifikacije, a održane su i edukacije u suradnji s HGK. Tako je 2. travnja održano online predstavljanje nacrta prijedloga Zakona o fiskalizaciji na kojem je sudjelovalo više od 500 predstavnika iz različitih gospodarskih djelatnosti. Prethodno, 25. ožujka, organiziran je sličan događaj za IT tvrtke pružatelje fiskalizacijskih usluga, s više od 60 sudionika.

Fiskalizacija u Hrvatskoj provodi se već 12 godina i predstavlja ključan alat u nadzoru gotovinskih transakcija. Novi zakon ide korak dalje – uključuje i bezgotovinske račune, posebno u poslovanju prema državnim tijelima (B2G) te u B2B segmentu. Najavljen je i razvoj besplatne aplikacije za eRačune namijenjene malim poreznim obveznicima, kako bi se njima olakšala tranzicija.

Cijeli projekt provodi se u sklopu programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. pod nazivom Fiskalizacija 2.0. Ciljevi projekta uključuju:

• Prijavu bezgotovinskih računa Poreznoj upravi
• Obveznu razmjenu eRačuna u B2B sektoru
• Razvoj besplatnog IT rješenja za eRačune

Nacionalna fiskalna reforma u skladu je s europskim smjernicama. Europska komisija predložila je Direktivu o modernizaciji PDV sustava za digitalno doba, kako bi se smanjio gubitak prihoda i suzbile prijevare. U 2020. godini države članice izgubile su čak 99 milijardi eura prihoda od PDV-a. Novim pravilima omogućit će se digitalno izvješćivanje u stvarnom vremenu i bolja unakrsna provjera podataka između država.

Zaključno, Hrvatska novim zakonom ne samo da osigurava transparentnije i učinkovitije poslovanje, već se pozicionira kao aktivni sudionik u modernizaciji poreznih sustava unutar Europske unije. Poduzetnicima predstoji period prilagodbe, ali i konkretna prilika za optimizaciju poslovanja uz smanjenje administrativnih barijera. Uvođenje fiskalizacije eRačuna predstavlja značajan korak prema digitalnom gospodarstvu u kojem je svaka transakcija transparentna, sigurna i nadzirana u stvarnom vremenu.

Financijska imovina hrvatskih kućanstava na kraju 2024. godine iznosila je 106 milijardi eura, što predstavlja rast od 9,6 milijardi eura, odnosno 10 % u odnosu na prethodnu godinu, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u petak u izvješću o financijskim računima za četvrto tromjesečje, prenosi Lider.

Istodobno su se financijske obveze kućanstava povećale za 2,7 milijardi eura te su na kraju godine dosegnule 28 milijardi eura, što je porast od 10,7 % u odnosu na kraj 2023. godine.

Kao rezultat tih kretanja, financijska neto vrijednost sektora kućanstava povećana je na 78,3 milijarde eura, što je za 2,1 % više nego na kraju trećeg tromjesečja te za 9,7 % više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Kako navodi HNB, neto vrijednost kućanstava nastavlja s ubrzanim rastom započetim još u četvrtom kvartalu 2022.

Na razini cijelog gospodarstva, ukupna financijska imovina Hrvatske na kraju 2024. iznosila je 480 milijardi eura, što je smanjenje od 4,8 milijardi eura u odnosu na prethodno tromjesečje, ali i rast od 22,3 milijarde eura u odnosu na godinu dana ranije.

S druge strane, financijske obveze gospodarstva dosegnule su 503 milijarde eura, što je povećanje od 25,1 milijardu eura u odnosu na kraj 2023., unatoč blagom smanjenju od 1,2 milijarde eura tijekom posljednjeg kvartala.

U relativnom odnosu prema bruto domaćem proizvodu (BDP), financijska imovina gospodarstva na kraju 2024. iznosila je 560 % godišnjeg BDP-a, što predstavlja smanjenje od 17,2 postotna boda u tromjesečju te 25,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Financijske obveze gospodarstva iznosile su 587 % BDP-a, što je pad od 13,6 postotnih bodova kvartalno i 24,7 postotnih bodova godišnje.

HNB ističe da se time nastavlja trend smanjivanja stanja imovine i obveza hrvatskog gospodarstva u odnosu na BDP.

Na razini poduzeća, ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća krajem četvrtog tromjesečja prošle godine iznosila je 145 milijardi eura, što je porast od 1,3 % u odnosu na prethodni kvartal. Njihove financijske obveze dosegle su 215 milijardi eura, što je povećanje od 1,1 %.

Zbog navedenih kretanja, neto financijska pozicija nefinancijskih poduzeća ostala je negativna i iznosila je minus 70,4 milijarde eura, zaključuju iz središnje banke.

Umirovljenici u Hrvatskoj sve više odlučuju nastaviti raditi, a trend rasta broja zaposlenih umirovljenika postaje sve očigledniji. U posljednjem mjesecu na tržištu rada pojavilo se gotovo 500 novih zaposlenih umirovljenika, a najviše ih je našlo zaposlenje u trgovini, prenosi Mirovina.hr.

Prema najnovijim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem ožujka ove godine bilo je 33.904 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena, što je za gotovo 500 više nego u veljači. Najveći broj umirovljenika zaposlen je u trgovini, koja okuplja više od 5.700 zaposlenih korisnika mirovina. I dok trgovina i dalje prednjači, sve više umirovljenika zaposleno je i u drugim djelatnostima, poput prerađivačke industrije, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, zdravstva i obrazovanja.

Umirovljenici se sve češće zapošljavaju u administraciji, građevinskoj industriji, prijevozu, skladištenju, pa čak i u obrazovanju. Na tržištu rada trenutno se nudi više od 500 oglasa namijenjenih umirovljenicima, pri čemu gotovo polovica tih oglasa traži prodavače, dok su tu i oglasi za medicinske sestre, kuhare, konobare, čistače, vozače i zaštitare.

Prilika i izazovi za poslodavce i umirovljenike

Iako se čini da rad u mirovini postaje sve češća opcija za starije radnike, sektor zapošljavanja umirovljenika suočava se s nekoliko izazova. S obzirom na porast broja stranih radnika koji mogu raditi na puno radno vrijeme, poslodavci u turističkoj industriji sve više preferiraju strane radnike zbog njihove veće fleksibilnosti u pogledu radnog vremena. Ipak, za mnoge umirovljenike rad u mirovini predstavlja priliku za dodatni prihod i aktivnost, bez potrebe za odustajanjem od uživanja u mirovini.

Mirovinska reforma koja će stupiti na snagu u srpnju 2025. godine donijet će promjene u načinu zapošljavanja umirovljenika. Umirovljenici stariji od 65 godina moći će birati opciju rada na puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine, što će im omogućiti dodatnu financijsku fleksibilnost. Međutim, na primjenu ovih izmjena morat ćemo pričekati do 2026. godine.

Hrvatska se suočava s rastućim trendom zapošljavanja starijih radnika. Trenutno je na tržištu rada oko 147.000 zaposlenih starijih od 60 godina, dok ih je više od 36.000 starijih od 65 godina. Za usporedbu, prije pet godina bilo ih je gotovo 50.000 manje, a broj starijih zaposlenika raste iz godine u godinu.

Rad u mirovini postaje normalna stvar?

Rad u mirovini još je uvijek novo područje za mnoge, čini se da postaje ozbiljna opcija za sve više umirovljenika. Kroz prilagodbu zakonodavstva i promjene u mirovinskom sustavu, Hrvatska je na dobrom putu prema omogućavanju veće fleksibilnosti za starije radnike. Uz to, porast broja umirovljenika na tržištu rada može donijeti koristi i poslodavcima koji traže iskusne radnike, kao i samim umirovljenicima koji žele ostati aktivni i financijski neovisni.