Povežite se s nama

Vijesti

Počela je sezona krpelja: Evo kako se zaštititi i pravilno ih ukloniti

Nametnici koji se hrane krvlju domaćina i pritom prenose različite uzročnike bolesti.

Objavljeno

na

Proljeće je stiglo, vegetacija buja, dani su duži i obasjani suncem, a svi su jedva dočekali povratak omiljenim aktivnostima u prirodi. Međutim na livadama, u prizemnom sloju šuma, parkovima, vrtovima i kućnim dvorištima vrebaju sićušni, ali iznimno opasni nametnici- krpelji. Zbog blage zime ove su se godine počeli pojavljivati i ranije nego inače, a zbog bolesti koje mogu prenijeti potreban je veliki oprez. Samo jedan ugriz zaraženog krpelja dovoljan je da se čovjek ili životinja razboli, zbog čega je iznimno važno zaštiti se i naučiti kako pravilno ukloniti krpelje.

Krpelji su prije svega životinje koje spadaju u paučnjake. Oni su nametnici koji se hrane krvlju domaćina i pritom prenose različite uzročnike bolesti. Domaćin može biti čovjek ili bilo koji sisavac (pas, mačka, govedo) te ptice i gmazovi. Krpelji imaju sezonsku aktivnost- u našim krajevima od travnja do rujna. Ipak, krpelji mogu biti aktivni i za blagih zima zbog čega su i bolesti koje prenose učestalije jer se veći broj osoba uspijeva zaraziti.

Krpelj ne skače, ne leti i ne pada sa stabla. On svoju žrtvu ne traži aktivno kao npr. komarac. Krpelj se popne od tla na vršak grančice grma ili trave te nepomično čeka dok se žrtva ne približi. Kad ga čovjek ili životinja dotaknu on se svojim nožicama zakači te neko vrijeme traži povoljno mjesto na tijelu. Probada kožu pomoću para kliješta. Probadanje kože traje nekoliko minuta, a sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika. Zbog toga što ubod krpelja ne boli, nužno je nakon povratka iz prirode dobro pregledati tijelo, a pogotovo dijelove s nježnijom kožom: oko ušiju, kose, iza koljena, prepone, zatiljak, vrat, dojke, oko zglobova. Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi pa lakše “pokupi” krpelja glavom.

Za aktivnosti na otvorenom treba se dobro pripremiti kako bi se zaštitili od krpelja.

  • Pobrinite se da imate prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
  • Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
  • Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
  • Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite upute o proizvodu!).

Ako uočite krpelja u koži važno je da ga što prije uklonite jer je rizik od infekcije veći što je duže krpelj pričvršćen, a krpelja je lakše i odstraniti prvih nekoliko sati nakon uboda. Kako bismo zaštitili svoje kućne ljubimce koji su zbog bezbrižnog uživanja na otvorenom posebno izloženi krpeljima, potrebno ih je temeljito pregledati i također čim prije odstraniti krpelja. U ljekarni se može kupiti pinceta posebno dizajnirane za uklanjanje krpelja, ali može se upotrijebiti i obična pinceta.

Hrvatski Zavod za javno zdravstvo savjetuje kako odstraniti krpelja:

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvačajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.

Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.

U Hrvatskoj se od bolesti koju krpelji prenose najčešće pojavljuje lajmska bolest (Lyme borelioza) i krpeljni meningoencefalitis.

Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prate je simptomi: umor, vrućica, zimica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, povećani limfni čvorovi i karakterističan osip (erythema migrans). U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja se na mjestu ugriza pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, a u sredini postepeno blijedi. Doseže promjer najčešće veći od 5 cm i dugo je prisutno. U slučaju pojave takvih promjena na koži nužno je javiti se liječniku. Lajmska bolest se liječi anitibioticima, a to je iznimno važno jer kasniji stadiji bolesti mogu imati ozbiljne posljedice poput upale zglobova, upale srčanog mišića, upale živaca.

Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Kod većine osoba ova infekcija uzrokuje blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima. Kod manjeg broja se razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom meningitisa. To se očituje jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem, drugim neurološkim simptomima i dovesti do poremećaja svijesti.

Cijepljenjem se može osigurati zaštita od krpeljnog meningoencefalitisa, a cijepljenje je svakako preporučljivo osobama koje su pod povećanim rizikom od ugriza krpelja. Provodi trima dozama cjepiva kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.

Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.

Naoružajte se dakle znanjem i dostupnim alatima za borbu protiv krpelja, a za sva dodatna pitanja i nedoumice možete se obratiti ljekarnicima Ljekarni Zagrebačke županije.

Moja županija

Velika suša pogodila županiju! Proglašena prirodna nepogoda za 3 grada i 12 općina

Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija suočava se s posljedicama ekstremne suše. Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za tri grada i dvanaest općina zbog velikih šteta u poljoprivredi koje su nastale između 15. svibnja i 31. srpnja 2025. godine.

Prirodna nepogoda proglašena je za područje gradova Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić te općina Bistra, Brckovljani, Dubravica, Farkaševac, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Luka, Pokupsko, Rakovec i Rugvica.

Podsjetimo, o utjecaju suše na lokalne poljoprivrednike pisali smo i ranije, a članak možete pronaći ovdje.

Sve navedene jedinice lokalne samouprave sada su obvezne, kroz svoja općinska i gradska povjerenstva, unijeti prve procjene štete u Registar šteta u skladu sa zakonskim rokovima i procedurama.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Legalno kupanje na Čiču? Grad pokrenuo ključan potez koji bi to mogao omogućiti

Pokrenut je postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, što otvara vrata legalnom i sigurnom kupanju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Grad Velika Gorica službeno je pokrenuo postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, čime bi se stvorili uvjeti za legalno kupanje i uređenje plaže. Objavio je to gradonačelnik Krešimir Ačkar na svom Facebook profilu, istaknuvši kako je izrađeno i idejno rješenje uređenja plaže.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

“Čič Beach”, umjetno jezero nastalo eksploatacijom šljunka, godinama je neformalno okupljalište građana željnih osvježenja tijekom ljetnih mjeseci. No, zbog statusa eksploatacijskog područja, kupanje na njemu nije bilo zakonski dopušteno niti regulirano, a sigurnosni uvjeti nisu bili zajamčeni.

”Jezero Čiče ima ogroman potencijal, ne samo kao prirodni resurs već i kao društveni i rekreacijski prostor. Cilj nam je da u suradnji sa nadležnim ministarstvom, koncesionarom, udrugama i svim sugrađanima konačno imamo uređeno i sigurno kupalište s brojnim popratnim sadržajima. Bit će to moderan, funkcionalan i privlačan prostor koji će služiti za kupanje, sport, druženje i boravak u prirodi”, istaknuo je Ačkar.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Podsjetimo, Urbanistički plan uređenja ŠRC-a Jezero Novo Čiče na snazi je još od 2012. godine i predviđa jasnu namjenu prostora, uključujući i lokaciju za kupalište. Unatoč tome, građani su proteklih godina koristili jezero za kupanje, bez dozvola i bez službene infrastrukture.

Ovim korakom Grad konačno pokreće konkretnu realizaciju tog višegodišnjeg plana. Idejno rješenje za “Čič Beach” već je izrađeno i uključuje širok spektar sadržaja, od plaže i kupališnih objekata, preko sportskih terena, do prostora za rekreaciju, djecu, pa čak i pse. U planu su odbojka na pijesku, street workout zona, košarkaško igralište, šetnice, kabine za presvlačenje, vanjski tuševi, toranj za spasioca i ljetni šank s terasom.

Nakon što se zemljište formalno izdvoji iz eksploatacijskog polja, slijedi izrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola. Potom se ide u javnu nabavu za izvođenje radova, a tek tada i u samo uređenje kupališta.

Grad ističe kako se sve odvija u suradnji s nadležnim ministarstvom, koncesionarom i zainteresiranim udrugama, uz cilj stvaranja modernog, funkcionalnog i sigurnog kupališta dostupnog svim građanima.

Nastavite čitati

Sport

Žućo iz back! ‘Čvrsto sam se držao odluke da neću više igrati. Sve do sad…’

Damir Žutić nedavno je navršio 32 godine, a uskoro će se navršiti i četiri godine od njegova posljednjeg doticaja s nogometom. Bio je uvjeren da je epizoda u Rudešu i posljednja, ali iz NK Rakovca su ga uspjeli “slomiti”…

Objavljeno

na

Objavio/la

Dugi je niz godina ime Damira Žutića imalo svoje težinu u svijetu nogometnom Turopolja. Lijevi bek koji je nogometno odrastao na Gradskom stadionu svoj je put na istome mjestu gradio sve do prve prvoligaške sezone. Za Goricu II igrao je u petoj ligi, za Kurilovec je nastupao u četvrtoj u trećoj, a za prvu momčad Gorice u drugoj i prvoj. Uvijek je bio tu negdje, u goričkom nogometnom điru, čak i u trenucima kad je otišao na inozemnu pečalbu u nogometu nesklonu Litvu.

Nakon epizode u Atlantasu iz Klaipede uzeo je polusezonu odmora od nogometa, pa se od jeseni 2021. pokušao vratiti kroz tadašnjeg drugoligaša Rudeš. I to je potrajalo jako kratko, novo razočaranje dovelo je do odluke da se u tom trenutku 28-godišnji Žutić ostavi nogometa.

– I čvrsto sam se držao te odluke! Sve do nedavno… – javio se Žućo iz godinama poslije.

Točnije, nepune četiri godine nakon što ih je okačio o njega, Damir Žutić svoje je kopačke ponovno odlučio staviti u pogon. Kad su iz NK Rakovca, člana 1. ŽNL, odnosno sedmoga ranga, objavili kako će ih pojačati “iskusni lijevi bočni s bogatim nogometnim stažem, koji u našu svlačionicu donosi iskustvo iz najviših rangova hrvatskog i litvanskog nogometa”, na trenutak se učinilo da se ovdje radi o čovjeku koji neodoljivo podsjeća na Dadu Žutića, no ta poneka sijeda u kosi poslužila je samo kao dekor koji potvrđuje ranije spomenuto iskustvo…

– Da, vraćam se nogometu. Kažem još jedanput, bio sam siguran da se to više neće dogoditi, ali evo, stvari su se posložile. Svih ovih godina otkad ne igram, doslovno svako ljeto i zimu pojavio bi se neki klub s idejom da se vratim, ali sve sam te opcije u startu odbacivao. I govorio da nikad više neću igrati nogomet. Međutim, predsjednik Rakovca bio je baš uporan. Traje do već nekoliko godina, praktički otkad sam se doselio u Vrbovec, znamo se privatno i stalno me “cimao”, a sad sam konačno pristao. Priključilo im se nekoliko mojih prijatelja, složila se dobra ekipa i pokušat ću im pomoći da ostvare ono što žele, a to je ulazak u viši rang – priča nam Dado Žutić.

Oženio se u Vrbovec, pronašao posao u jednoj telekomunikacijskoj tvrtki, posložio si život, pa je došlo vrijeme i za još malo nogometa. Uostalom, tek su mu 32 godine, a sad je očito i prošlo dovoljno vremena da neke rane na duši zacijele.

– Zašto sam se ostavio nogometa? Iskreno, zbog ljudi u nogometu! Iz te priče izuzimam Goricu, tu stvarno nikad nije bilo nikakvih problema, ali sve nakon toga je bilo mučenje. Puno puta sam se razočarao u ljude, dogovori se u pravilu nisu poštovali i sve se svodilo na nekakva navlačenja. A ja za to više nisam imao snage – otvoreno kaže Žutić.

Od nogometa se ipak nije potpuno odmaknuo, iako je odmak bio značajan. Gorica je bila i ostala njegov klub, tu je odigrao čak 147 utakmica, uključujući i onih pet u prvoj sezoni u SuperSport HNL-u, a polako se počeo okretati i vrbovečkom nogometu.

– Goricu pratim cijelo vrijeme, unutra sam koliko god mogu biti ovako iz daljine, a znao sam ići pogledati i NK Vrbovec, u prvom redu zbog prijatelja Jurice Kovačića. Iako, da sam nešto pretjerano bio u nogometu i oko njega, baš i nisam… – priznaje Dado.

Bilo je ovog ljeta i drugih ponuda, nije Rakovec jedini.

– Je, bilo je, zvali su me iz Velike Mlake, ali morao sam i njima zahvaliti na ponudi. Doma sam u Vrbovcu i to bi mi bilo previše putovanja, zato sam morao reći ne, iako su ljudi iz Mlake bili jako korektni, pogotovo trener. Zahvaljujem mu i ovim putem, ali vjerujem da razumiju zašto sam izabrao ovu opciju, jer Rakovec mi je na par minuta vožnje – govori lijevi bek koji to više neće biti.

Trener Rakovca, kaže, vidi ga u ulozi stopera, sigurnost i stabilnost koju je tražio pronašao je upravo u Dadi Žutiću.

– Tu me vidi, a ja nemam problem s tim, dapače. Trenirat ću kad budem mogao i stigao, vjerujem da ću moći pomoći Rakovcu. Skupila se baš zanimljiva ekipa, na momčad koja je lani bila treća u toj ligi, iza Lonje i Bune, sad su se priključili i jedan igrač iz Mladosti Ždralova, jedan koji se vratio iz Austrije, sad i ja… Idemo probati zajedno ostvariti cilj!

Na putu do tog cilja stajat će Rakovčanima i brojno društvo iz naših krajeva. Dio 1. ŽNL ove će sezone, naime, biti Meštrica, Turopolje, Dinamo Hidrel, Posavec, Velika Mlaka…

– Veselim se svim tim gostovanjima. Nisam dosad previše pratio tu ligu, ali znam da u svim tim klubovima igraju dečki s kojima sam odrastao, s kojima sam igrao tijekom svog nogometnog puta i siguran sam da će biti jako zanimljivo. Igrao sam dosad prvih pet rangova, sad ću pokušati iz sedmoga ući u šesti – zaključio je Žućo.

O da, čudni su putevi nogometni…

Nastavite čitati

Vijesti

Pjesnikinja iz Velike Gorice nagrađena u Sjevernoj Makedoniji! Zdenki Mlinar uručen “Most prijateljstva”

Nagrada je uručena u okviru kulturno-umjetničkog programa u Kumanovu, a priznanje koje ju prati krase zastave Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zdenka Mlinar, pjesnikinja iz Velike Gorice, dobitnica je specijalne nagrade “Most prijateljstva”, koju joj je uručilo Udruženje Društva pisaca Kumanovo na međunarodnoj manifestaciji “Bdijenje na Kokinskim zornicama”, održanoj 31. srpnja u Sjevernoj Makedoniji. Nagrada je uručena u okviru kulturno-umjetničkog programa u Kumanovu, a priznanje koje ju prati krase zastave Hrvatske i Sjeverne Makedonije kao simbol prijateljstva i dugogodišnje književne suradnje.

Riječ je o 17. izdanju manifestacije koja svake godine okuplja pjesnike, umjetnike i zaljubljenike u književnost na megalitskoj zvjezdarnici Kokino, gdje program započinje u zoru, simbolično, pod zvijezdama i u duhu stvaranja.

U nastavku događanja, u kumanovskom Domu obrtnika, dodijeljene su nagrade, priznanja i zahvalnice, a publiku su dočekali glazba, ples i umjetnost. Među sudionicima su bili i mladi plesači TSK “Dinamik”, bend “Nema Spasa”, pijanistica Mia Ferro iz Kanade te kumanovska umjetnica Valentina Ilijevska, koja je svojom izložbom dodatno obogatila program.

Zdenka Mlinar, koja je već godinama aktivna u književnim krugovima regije, ovom je prilikom istaknula duboko značenje koje nagrada nosi. “Za mene je ovo i susret pouke, zajedništva, čovječnosti, nade, molitve. Molitve, za kojom naše danas i sutra, nažalost, čeznu više no ikada“, istaknula je velikogorička pjesnikinja.

Osim domaćih autora, na manifestaciji su sudjelovali i pjesnici iz gotovo svih gradova Sjeverne Makedonije, kao i iz zemalja regije, dok su ove godine po prvi put stigli i predstavnici iz Luksemburga i Poljske. U znak globalnog povezivanja, program je zaključen video pozivom poznatoj alžirskoj književnici i novinarki Salimi Melizi.

Nastavite čitati

Vijesti

Pokupsko obilježava Dan općine i Veliku Gospu uz svečani program

Glavni dio događanja očekuje se u 13:00 sati, kada će se u Vatrogasnom domu održati svečana sjednica Općinskog vijeća.

Objavljeno

na

Objavio/la

Općina Pokupsko svečano će obilježiti Dan općine i blagdan Velike Gospe u petak, 15. kolovoza 2025., u samom središtu mjesta.

Obilježavanje Dana općine Pokupsko i blagdana Velike Gospe tradicionalno započinje u 10:00 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za poginule hrvatske branitelje, čime se odaje počast svima koji su dali život za domovinu. U 10:30 slijedi procesija kroz mjesto, a u 11:00 sati svečana sveta misa, koja svake godine okupi brojne vjernike iz Pokupskog i okolnih naselja.

Glavni dio događanja očekuje se u 13:00 sati, kada će se u Vatrogasnom domu održati svečana sjednica Općinskog vijeća. Na sjednici će se okupiti predstavnici Županije, gradova i susjednih općina, lokalnih institucija i udruga te brojni uzvanici. Bit će to prilika da se načelnik Božidar Škrinjarić i predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Šuica osvrnu na dosadašnje rezultate, provedene projekte i izazove, ali i da predstave viziju razvoja Pokupskog u narednim godinama.

Na samoj sjednici bit će dodijeljena priznanja i općinske nagrade pojedincima i kolektivima koji su dali poseban doprinos zajednici, čime se dodatno ističe važnost angažmana građana u razvoju lokalne sredine.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno