Povežite se s nama

Vijesti

Počela je sezona krpelja: Evo kako se zaštititi i pravilno ih ukloniti

Nametnici koji se hrane krvlju domaćina i pritom prenose različite uzročnike bolesti.

Objavljeno

na

Proljeće je stiglo, vegetacija buja, dani su duži i obasjani suncem, a svi su jedva dočekali povratak omiljenim aktivnostima u prirodi. Međutim na livadama, u prizemnom sloju šuma, parkovima, vrtovima i kućnim dvorištima vrebaju sićušni, ali iznimno opasni nametnici- krpelji. Zbog blage zime ove su se godine počeli pojavljivati i ranije nego inače, a zbog bolesti koje mogu prenijeti potreban je veliki oprez. Samo jedan ugriz zaraženog krpelja dovoljan je da se čovjek ili životinja razboli, zbog čega je iznimno važno zaštiti se i naučiti kako pravilno ukloniti krpelje.

Krpelji su prije svega životinje koje spadaju u paučnjake. Oni su nametnici koji se hrane krvlju domaćina i pritom prenose različite uzročnike bolesti. Domaćin može biti čovjek ili bilo koji sisavac (pas, mačka, govedo) te ptice i gmazovi. Krpelji imaju sezonsku aktivnost- u našim krajevima od travnja do rujna. Ipak, krpelji mogu biti aktivni i za blagih zima zbog čega su i bolesti koje prenose učestalije jer se veći broj osoba uspijeva zaraziti.

Krpelj ne skače, ne leti i ne pada sa stabla. On svoju žrtvu ne traži aktivno kao npr. komarac. Krpelj se popne od tla na vršak grančice grma ili trave te nepomično čeka dok se žrtva ne približi. Kad ga čovjek ili životinja dotaknu on se svojim nožicama zakači te neko vrijeme traži povoljno mjesto na tijelu. Probada kožu pomoću para kliješta. Probadanje kože traje nekoliko minuta, a sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika. Zbog toga što ubod krpelja ne boli, nužno je nakon povratka iz prirode dobro pregledati tijelo, a pogotovo dijelove s nježnijom kožom: oko ušiju, kose, iza koljena, prepone, zatiljak, vrat, dojke, oko zglobova. Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi pa lakše “pokupi” krpelja glavom.

Za aktivnosti na otvorenom treba se dobro pripremiti kako bi se zaštitili od krpelja.

  • Pobrinite se da imate prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
  • Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
  • Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
  • Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite upute o proizvodu!).

Ako uočite krpelja u koži važno je da ga što prije uklonite jer je rizik od infekcije veći što je duže krpelj pričvršćen, a krpelja je lakše i odstraniti prvih nekoliko sati nakon uboda. Kako bismo zaštitili svoje kućne ljubimce koji su zbog bezbrižnog uživanja na otvorenom posebno izloženi krpeljima, potrebno ih je temeljito pregledati i također čim prije odstraniti krpelja. U ljekarni se može kupiti pinceta posebno dizajnirane za uklanjanje krpelja, ali može se upotrijebiti i obična pinceta.

Hrvatski Zavod za javno zdravstvo savjetuje kako odstraniti krpelja:

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvačajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.

Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.

U Hrvatskoj se od bolesti koju krpelji prenose najčešće pojavljuje lajmska bolest (Lyme borelioza) i krpeljni meningoencefalitis.

Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prate je simptomi: umor, vrućica, zimica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, povećani limfni čvorovi i karakterističan osip (erythema migrans). U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja se na mjestu ugriza pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, a u sredini postepeno blijedi. Doseže promjer najčešće veći od 5 cm i dugo je prisutno. U slučaju pojave takvih promjena na koži nužno je javiti se liječniku. Lajmska bolest se liječi anitibioticima, a to je iznimno važno jer kasniji stadiji bolesti mogu imati ozbiljne posljedice poput upale zglobova, upale srčanog mišića, upale živaca.

Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Kod većine osoba ova infekcija uzrokuje blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima. Kod manjeg broja se razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom meningitisa. To se očituje jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem, drugim neurološkim simptomima i dovesti do poremećaja svijesti.

Cijepljenjem se može osigurati zaštita od krpeljnog meningoencefalitisa, a cijepljenje je svakako preporučljivo osobama koje su pod povećanim rizikom od ugriza krpelja. Provodi trima dozama cjepiva kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.

Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.

Naoružajte se dakle znanjem i dostupnim alatima za borbu protiv krpelja, a za sva dodatna pitanja i nedoumice možete se obratiti ljekarnicima Ljekarni Zagrebačke županije.

Vijesti

FOTO Razgledali smo nove e-VGbuseve

Od siječnja na goričkim ulicama!

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica od siječnja 2026. uvodi električne autobuse u svakodnevni gradski prijevoz, a danas smo ih otišli razgledati na parkiralištu pored Muzeja Turopolja, gdje je do sutra organizirano predstavljanje i prezentacija njihovih mogućnosti. 

Inače, u promet kreće pet električnih autobusa marke VDL Citea SLF 120 Electric – dvoosovinskih, niskopodnih vozila u potpunosti prilagođenih osobama s invaliditetom.

Svaki autobus ima kapacitet od 92 putnika, opremljen je USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica. Baterija snage 180 kW omogućuje doseg od oko 150 kilometara, što ove autobuse čini idealnima za redovan rad na gradskim linijama i doprinosi smanjenju emisija u urbanom okruženju. 

FOTO galerija:

FOTO: Marija Vrbanus

 

Nastavite čitati

Sport

Školarke judašice iz Novog Čiča 4. na državnom prvenstvu

Objavljeno

na

U Opatiji je održano Državno prvenstvo školskih sportskih društava u judu na kojem je sudjelovalo 350 judaša.

Ove godine učenice OŠ Novo Čiče prvi su put sudjelovale na državnom natjecanju i osvojile fantastično 4. mjesto od ukupno 12 ekipa!

– Jako smo sretni i ponosni na naše cure koje su svojim trudom i upornošću postigle vrhunske rezultate – poručili su iz škole.

Čestitke!

  • Učenice koje su sudjelovale su: Gita Janković, Vanja Vlašić, Una Manojlović, Nika Barišić, Petra Lesinger, Zara Hrvojić, Ana Britvec, Elena Mihordin, Katarina Britvec, Mila Erjavec, Elena Rezek i Tara Zgurić, a mentori prof. Tihana Josić i trener Slaven Zgurić.

Nastavite čitati

Udruge

FOTO Održana izborna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob”, za predsjednicu izabrana Jadranka Klarić

Objavljeno

na

Objavio/la

Izborna izvanredna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob” održana je jučer (četvrtak, 11.12.2025.) u Hotelu Phoenix (Staro Čiče). Povod za izbornu Skupštinu bila je smrt Stjepana Šanteka (srpanj 2025.), utemeljitelja i prvog predsjednika Udruge.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dnevni red je imao šest točaka: 1. Biranje skupštinskih tijela – Radno predsjedništvo (Jadranka Klarić, Josip Kušević i Branka Crnogorac), Verifikacijska komisija od tri člana (Zlata Filipović, Ilija Miloš i Jadranka Bradić), Zapisničar (Anica Movrić) i Ovjerovitelji zapisnika (potpisuju članovi verifikacijske komisije), 2. Izvještaj verifikacijske komisije (izvijestila Zlata Filipović), 3. Biranje novog rukovodstva (obrazložio Josip Kušević), 4. Usvajanje statusa Udruge – dorada (obrazložila Jadranka Klarić), 5. Obraćanje izabranih članova – predsjednica Jadranka Klarić, dopredsjednik Josip Kušević, 6. Riječ gostiju.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Veliki broj umirovljenika i građana u ime Grada Velike Gorice pozdravila je Lana Krunić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Podsjetila je na dobru suradnju s prvim predsjednikom Šantekom i poželjela novoj predsjednici uspješno obnašanje odgovorne funkcije.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon izbora novog vodstva Udruge uvodni glazbeni dio ispunio je VIS Danice, a onda se za pjesmu i ples pobrinuo ‘Duo Jelena i Štef’ iz Jastrebarskog. Zabava je bila programirana i svi su u njoj sudjelovali. Domjenak prvoklasan.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Koja je najstarija hrvatska božićna popijevka čuvana u Parizu?

Nalazi se u zbirci crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku nastaloj 1380. godine

Objavljeno

na

U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb. 

Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.  

Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak

Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.  

Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi. 

Prilagodba-teksta-Bog-se-rodi-v-Vitliomi-kajkavskom-dijalektu-–-usporedba-s-kajkavskom-popijevkom-Bog-se-rodi-vu-Betleheme.-Izvor-httpshr.wikisource.orgwikiBog_se_rodi_v_Vitliomili

Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme. 

Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo

Nastavite čitati

Najave

DAN GRADA Besplatno po gradu – od klizanja do bazena

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatne sadržaje!

Objavljeno

na

Sutra, na blagdan Svete Lucije je Dan grada Velike Gorice, kada možete uživati u mnogim besplatnim programima na području grada. 

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatan: 

  • parking 
  • klizanje 
  • filmske projekcije u kinu 
  • ulaz na gradske bazene  
  • muzej 

Vrhunac slavlja je koncert grupe Magazin na Trgu Stjepana Radića od 20 sati – koji je također – besplatan.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno