Povežite se s nama

Zanimljivosti

Plug-in hibridi nisu toliko “zeleni” koliko se misli? Evo što kažu iz EU

Službeni podaci otkrivaju da hibridna vozila koja se reklamiraju kao “zelena opcija” u praksi ispuštaju gotovo isto CO₂ kao klasični benzinski automobili.

Objavljeno

na

Foto: Rathaphon Nanthapreecha/pexels.com

Novi podaci Europske unije otkrivaju kako plug-in hibridni automobili (PHEV) u stvarnosti emitiraju gotovo pet puta više ugljičnog dioksida nego što sugeriraju laboratorijski testovi. Dok službena mjerenja navode prosječnih 28 grama CO₂ po kilometru, HAK prenosi kako stvarni podaci prikupljeni od 127.000 vozila registriranih 2023. godine pokazuju emisije od čak 139 grama po kilometru.

Drugim riječima, vlasnici ovih automobila daleko više koriste benzinske motore nego električni pogon, što dovodi u pitanje njihovu “zelenu” reputaciju.

PHEV vozila kombiniraju električni motor s benzinskim ili dizelskim, a trenutačno čine oko 8,6 posto ukupne prodaje novih automobila u Europskoj uniji u 2025. godini. Iako ih proizvođači automobila često predstavljaju kao prijelazno rješenje prema potpunoj elektrifikaciji, novi podaci sugeriraju da njihova stvarna korist za okoliš nije onakva kakvom se prikazuje.

Automobilska industrija i dalje želi zadržati mogućnost prodaje ovih modela i nakon 2035. godine, kada u EU na snagu stupa zabrana prodaje novih vozila s emisijama ispušnih plinova. Proizvođači se nadaju da će Europska unija ublažiti planirana pravila.

Kako bi se smanjio jaz između službenih i stvarnih rezultata, EU planira pooštriti takozvani faktor korisnosti, formulu kojom se prilagođavaju službene ocjene emisija CO₂ na temelju načina na koji se vozila uistinu koriste.

No, prijedlog nailazi na otpor. Lobi europskih proizvođača automobila pokušava zaustaviti izmjene, dok ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) poziva Bruxelles da ostane čvrst i ne popusti pritiscima industrije.

Zanimljivosti

Velika Gorica među rekorderima po broju novih stanova u Hrvatskoj

Grad bilježi jedan od najvećih porasta stambene izgradnje u Hrvatskoj, više stanova i veća ukupna površina nego godinu ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U 2024. godini u Hrvatskoj je dovršeno ukupno 7.440 zgrada, od čega je više od 85 % stambenih. Ukupna površina završenih zgrada iznosila je 3,4 milijuna kvadrata, što je 5,5 % više nego godinu prije. U njima je izgrađeno 16.654 nova stana, prosječne veličine 95 kvadrata.

Kako piše Gradonačelnik.hr, najviše se gradilo u Istarskoj županiji, a zatim slijede Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. Među gradovima, nakon Zagreba, Zadar je predvodnik po broju završenih stanova, dok se Velika Gorica istaknula kao drugi grad u Hrvatskoj po broju novih stanova, čak 456 ih je dovršeno tijekom 2024. godine.

Velika Gorica je u protekloj godini zabilježila jedan od najvećih porasta izgrađenih stanova u državi, s 172 više nego 2023. godine. Time je svrstana uz bok Dugom Selu i Zaprešiću, koji su također zabilježili snažan rast stambene gradnje. Ukupna površina završenih stambenih zgrada u Velikoj Gorici iznosila je gotovo 60 tisuća četvornih metara, čime se grad nalazi na drugom mjestu u Hrvatskoj, odmah iza Zadra. U odnosu na prethodnu godinu, površina novih stambenih zgrada povećana je za više od 25 tisuća kvadrata, što je najveći rast u zemlji u apsolutnim brojkama.

U hrvatskim gradovima lani je izgrađeno 11.919 stanova, od čega bez Zagreba nešto manje od osam tisuća. Iako je ukupan broj stanova u gradovima manji za oko 12 posto u odnosu na 2023., porast gradnje u Zagrebu ublažio je ukupni pad.

Među deset vodećih gradova po broju izgrađenih stanova, uz Zadar i Veliku Goricu, nalaze se i Pula, Makarska, Osijek, Split, Dugo Selo, Kaštela, Zaprešić i Rijeka. Zanimljivo je da su među 30 vodećih i manji turistički gradovi poput Nina, Novalje, Vodnjana, Raba i Paga, gdje je intenzivna gradnja povezana s turističkim investicijama.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Raste studentska satnica, evo koliko će iznositi od siječnja 2026.

Odluku o novim iznosima uskoro treba potvrditi ministar Radovan Fuchs.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Od početka iduće godine, minimalna studentska satnica u Hrvatskoj iznosit će 6,56 eura neto, što je povećanje od 50 centi u odnosu na 2025. godinu. Satnica za rad nedjeljom, blagdanima i noću bit će 9,84 eura neto, odnosno 75 centi više nego dosad, piše Srednja.hr. Nova se cijena rada temelji na odluci Vlade o povećanju minimalne plaće na 1.050 eura bruto, a službenu odluku o studentskoj satnici donijet će ministar obrazovanja Radovan Fuchs u roku od 15 dana nakon Vladine uredbe.

Povećanje studentske satnice proizlazi iz Zakona o obavljanju studentskih poslova, prema kojem se minimalna bruto plaća u državi dijeli s 160 kako bi se dobio iznos minimalne satnice. Budući da će Vlada, prema najavi premijera Andrejа Plenkovića, u petak donijeti uredbu kojom minimalna plaća za 2026. raste na 1.050 eura bruto, nova studentska satnica logično slijedi taj rast.

Time će se studentski minimalac povećati s 6,06 eura, koliko iznosi ove godine, na 6,56 eura neto, dok će rad nedjeljom i blagdanom rasti s 9,09 na 9,84 eura.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Snimili ste opasnu vožnju? Evo zašto je bolje prijaviti nego objaviti…

Dokazi s videa već su doveli do pravomoćnih presuda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Snimili ste vozača koji prolazi kroz crveno, vozi u suprotnom smjeru ili parkira preko tri mjesta? Umjesto da video završava na društvenim mrežama, Ministarstvo unutarnjih poslova poziva građane da snimke takvih protupravnih radnji dostave izravno policiji putem mobilne aplikacije Sigurnost i povjerenje. Anonimne dojave nisu uzaludne. Štoviše, sudovi su već donosili kazne na temelju upravo takvih prijava.

Kako piše HAK, danas kada gotovo svatko ima kameru u džepu, sve više prometnih prekršaja završava na internetu, često praćenih lavinom komentara i osudom javnosti, ali bez stvarnih posljedica za počinitelje. Međutim, svatko tko je svjedočio opasnoj vožnji može pomoći u sankcioniranju prekršitelja i to anonimno, u svega nekoliko klikova.

Aplikacija Sigurnost i povjerenje omogućuje građanima da izravno pošalju policiji fotografije, videozapise i opise događaja, uz mogućnost uključivanja geolokacije. Prijave zaprimaju policijski službenici operativno-komunikacijskih centara, koji odmah procjenjuju zahtijeva li slučaj hitnu reakciju te ga prosljeđuju nadležnim službama. Pošiljatelj ostaje anoniman, ali može i dalje komunicirati s policijom putem aplikacije.

Da takve dojave doista rezultiraju postupcima, potvrđuje i primjer iz Metkovića. Prema presudi Općinskog suda (Pp-508/2024-4), vozač koji je prošao kroz crveno svjetlo kažnjen je s 150 eura nakon što je građanin policiji dostavio snimku njegova prekršaja. Na temelju videa utvrđen je vlasnik vozila, pokrenut je prekršajni postupak, a sud je dokaz prihvatio kao vjerodostojan.

Na temelju ovakvih prijava, policija ne reagira samo u ekstremnim slučajevima, već i kod svakodnevnih prometnih prekršaja koji ugrožavaju sigurnost drugih sudionika u prometu. Objavljivanje opasnih vožnji na društvenim mrežama možda donosi preglede, ali ne rješava problem. Ako već imate dokaz o kršenju zakona, pošaljite ga onima koji mogu djelovati.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Danas obilježavamo Dan dobrovoljnih darivatelja krvi! Evo kako Gorica stoji po tom pitanju

Nedostatak krvi nosi veći rizik za pacijente…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se u Hrvatskoj obilježava 25. listopada, prigoda je da se zahvali svima koji svojim nesebičnim činom daruju krv i time spašavaju živote. Upravo na ovaj dan 1953. godine u Željezari Sisak održana je prva organizirana akcija dobrovoljnog darivanja krvi pod okriljem Hrvatskog Crvenog križa, po načelima dobrovoljnosti, anonimnosti i solidarnosti.

Povodom obilježavanja ovog dana, iz Crvenog križa podsjećaju kako je dobrovoljno darivanje krvi temelj sigurnog zdravstvenog sustava jer omogućuje da krv i krvni pripravci budu dostupni svima kojima su potrebni. Posebno ističu da su potrebe za krvlju stalne, bez obzira na okolnosti poput epidemija ili kriznih situacija.

Nedostatak krvi, upozoravaju, nosi veći rizik za pacijente jer brojni bolesnici kojima je potrebna transfuzija ne mogu čekati. Unatoč izazovima, Hrvatska i dalje uspijeva održavati dovoljne zalihe, što je rezultat visokog odaziva darivatelja.

Svoju humanost još jednom su dokazali i Velikogoričani. Tijekom nedavne trodnevne akcije darivanja krvi u Velikoj Gorici pristupio je 331 darivatelj, a prikupljena je 291 doza krvi. Posebno se ističe činjenica da je čak desetero građana krv dalo po prvi put.

Iz Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica zahvaljuju svim sudionicima i onima koji su uspješno darovali krv, i onima koji ovaj put nisu mogli, ali su pokazali spremnost pomoći.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

KAMO ZA VIKEND Ljigavci, folklor i Gorica iz drugog ugla

Kao i uvijek, donosimo vikend pun zanimljivih događaja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stiže još jedan vikend pun sadržaja u kojem će svatko moći pronaći nešto za sebe, bilo da tražite obiteljsku zabavu, kulturni doživljaj, mrvicu tradicije ili sportski izazov. Od radionica za najmlađe i šetnje kroz povijest grada, do folklorne manifestacije i polumaratona, vikend od 24. do 26. listopada nudi štošta.

Slime day – Velika Gorica

Subota u Velikoj Gorici rezervirana je za najmlađe. Tinker Labs organizira Slime Day, dan posvećen kreativnosti, boji i dječjem smijehu. Mali kreativci imat će priliku sami izraditi svoj jedinstveni “slime” koji će ponijeti kući kao uspomenu. Radionica traje 75 minuta, a održava se u prostorima Tinker Labsa na Trgu kralja Tomislava 28. Prva grupa, za djecu od 5 do 7 godina, počinje u 17 sati, dok je termin za starije, od 8 do 12 godina, zakazan za 18:30.

Broj mjesta je ograničen, pa organizatori pozivaju roditelje da na vrijeme rezerviraju mjesto.

“Dobar Štoos te zove u šetnju” – Velika Gorica

U sklopu programa “Dobar Štoos te zove u šetnju”, Štoos teatar i Galerija Galženica organiziraju arhitektonsku šetnju kvartom Galženica. Šetnja započinje u 10:30 sati kod skulpture “Bombaš” Emila Bohutinskog u Parku Franje Tuđmana, a sudionicima će pružiti priliku da svoj grad upoznaju iz nove perspektive.

Kroz šetnju će ih voditi arhitektica Kristina Vujica i student povijesti umjetnosti Tin Marušić, koji će zajedno približiti arhitektonske, povijesne i umjetničke slojeve jednog od najprepoznatljivijih velikogoričkih naselja. Galženica, nastala u razdoblju intenzivne urbanizacije 1970-ih, krije bogatstvo javnih skulptura, murala i umjetničkih intervencija koje oblikuju identitet naselja. Cilj šetnje je potaknuti građane da na svoj svakodnevni prostor pogledaju drukčijim očima. Događaj je dio šireg programa kojim se želi potaknuti rasprava o urbanizmu, javnom prostoru i kulturnoj baštini Velike Gorice.

Vojkovi dani – Donja Lomnica

Za one koji vikend vole provesti u duhu tradicije i glazbe, Donja Lomnica bit će pravo odredište. Tamo se održavaju 29. Vojkovi dani, manifestacija posvećena Vojku Miklaušiću, glazbeniku, zborovođi i neumornom čuvaru turopoljskog jezika i običaja.

Program počinje u petak, 24. listopada, polaganjem vijenca na njegov grob u Velikoj Gorici u 17 sati, a nastavlja se misom u župnoj crkvi Sveta tri kralja u Donjoj Lomnici. Glavni kulturno-umjetnički program održat će se u subotu, 25. listopada u 19 sati u Društvenom domu Donja Lomnica, uz nastupe brojnih KUD-ova, “Kraluš” iz Stupnika, “Gradići”, “Velika Mlaka” te domaćina “Nove zore”.

Nakon službenog dijela slijedi druženje i domjenak, u duhu zajedništva koje je Miklaušić cijeli život promicao. Njegovo nasljeđe, sažeto u knjizi Plemeniti puti, i danas nadahnjuje nove generacije da čuvaju govor, pjesme i običaje svoga kraja. Vojkovi dani tako nisu samo spomen na jednog čovjeka, već i podsjetnik na važnost prenošenja kulturne baštine s koljena na koljeno.

Foto: KUD Nova zora

14. Martinski polumaraton – Dugo Selo

Ljubitelji trčanja i sportskih izazova doći će na svoje u Dugom Selu, gdje se održava 14. Martinski polumaraton, pod pokroviteljstvom Grada Dugog Sela. Utrke su raspoređene u nekoliko disciplina, od utrke građana na 5 kilometara, preko dječjih utrka na kraćim dionicama, do glavnog polumaratona dužine 21,1 kilometar s vremenskim limitom od dva sata i 45 minuta. Prijave su moguće putem platforme Traceysport, kao i na dan utrke od 8 do 10 sati na mjestu starta i cilja. Sve detalje možete pronaći ovdje.

Svjetski dan audiovizualne baštine – Sisak

Za one koji vikend žele provesti u opuštenijem tonu, Sisak nudi filmski program povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine. U nedjelju, 26. listopada, u Kazalištu 21 prikazat će se tri hrvatska filmska klasika, “Servantes iz maloga mista” u 16 sati, “Kužiš, stari moj” u 18 sati te “Ritam zločina” u 20 sati.

Ulaz je besplatan, što ovaj događaj čini idealnim izborom za sve filmofile koji žele podsjetiti se na remek-djela domaće kinematografije ili ih možda prvi put otkriti na velikom platnu.

Od dječje kreativnosti i istraživanja arhitekture do folklorne tradicije, trčanja i filmskih klasika, svaka destinacija nudi drugačiji doživljaj. Bilo da se odlučite za ljigavu zabavu s klincima, jutarnju šetnju Galženicom, folklornu večer u Lomnici, trkačku avanturu u Dugom Selu ili filmski maraton u Sisku i ovaj vikend pred nama pokazuje da, unatoč hladnijem vremenu, nema stajanja sa zabavom. Ako ste tražili izgovor da izađete iz kuće, ovo je pravi trenutak.

 

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno