Povežite se s nama

HOTNEWS

Plan za stadion! Istočna tribina se ruši, grade se tri nove, nestaje atletska staza

Tamo gdje je nekad bilo plodno polje, na kojem su kukuruz i pšenica rasli kao ludi, izrast će moderni europski stadion. Takav je barem plan čelnika HNK Gorice…

Objavljeno

na

Kako mi se sviđaju reflektori? Ma super su, osvijetle mi cijelo dvorište, sad mi je k’o u Betlehemu, sa smiješkom nam govori Ivan Mišerić Pevi, legendarni predsjednik Radnika dok sjedimo uz kavu i razgovaramo o velikogoričkom gradskom stadionu jučer, danas i sutra.

Upravo je Pevi bio jedan od ključnih ljudi goričkog sporta u vrijeme dok se stadion gradio, a prošla su od tad više od tri desetljeća. Njegova obiteljska kuća odmah je pokraj stadiona, dolazak reflektora 31 i nešto godinu nakon što je stadion otvoren istovremeno mu je i veselje i besplatna rasvjeta.

– Dobro je to, jako dobro, baš lijepo izgleda. Ovo je jedan viši standard, koji će i koštati, ali objekt je dobio na vrijednosti – zadovoljan je učinjenim Pevi.

Čovjek je to koji je hodajuća enciklopedija goričkog sporta, nogometa prije svega, kao iz rukava baca datume, imena, sve važne detalje… Ljuti ga i dalje što više nema njegova Radnika, voljenog “djeteta”, kluba koji se prije devet godina ugasio, pritisnut dugovima, pa mjesto prepustio HNK Gorici. Uzruja se Pevi kad o tome govori, godine nisu ublažile razočaranje, ali to smo ipak morali ostaviti za neku drugu priliku, za neki drugi razgovor… I okrenuti se stadionu, objektu koji je dolaskom reflektora ušao u sasvim novu fazu svoga postojanja.

– Prije stadiona, tu je bilo pleško polje. Ljudi su se bavili poljoprivredom, najviše uzgojem kukuruza i pšenice, i bila je to izuzetno plodna zemlja. Nekad je tim područjem prolazila i Sava, što je vidljivo po šodericama na tom potezu – priča nam Pevi pa odmah nastavlja:

– Još sredinom sedamdesetih napravljen je urbanistički plan kojim je taj prostor uz Plešku ulicu predviđen prostor za sportsko-rekreacijski centar Velika Gorica. Zamisao je bila da se izgradi stadion s pomoćnim terenima, olimpijski bazen, dvorana, teniski tereni… Projekt je radio urbanistički institut Hrvatske, projektanti su bili bračni par Duška i Drago Bradić, svi idejni projekti bili su gotovi već tad, ali sljedećih desetak godina ništa se nije događalo.

Srećom, sredinom osamdesetih stigao je spasitelj zvan Univerzijada.

– Zagreb je 1985. dobio Univerzijadu, a u tu priču odmah se uključila i Velika Gorica. Otvorio se natječaj i mi iz sporta smo u dogovoru s ljudima iz vlasti odlučili pokušati konačno dobiti sportsko-rekreacijski centar. Osiguran je novac za sufinanciranje tog projekta, kandidirali smo se za izgradnju nogometnog stadiona i dvorane, a ta naša kandidatura je i prošla. Imali smo jake argumente, bili smo jedan od najsportskijih dijelova Zagreba, najbrojnije nogometno središte s 26 klubova, imali smo i već gotov projekt od deset godina ranije, ali naravno da smo morali i lobirati kod tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Mate Mikića. Srećom, i on je shvatio sve naše prednosti – govori Mišerić.

Međutim, najteži dio posla tek je slijedio, Turopoljci su se morali između sebe dogovoriti o nečemu toliko važnom. Točnije, o tome gdje će se stadion graditi. Iako je cijeli projekt za stadion na sadašnjoj lokaciji bio završen, nogometaši se nisu tek tako željeli maknuti iz Kolareve, s lokacije u središtu grada na kojem je Radnik bio desetljećima.

– Da, postojale su te dvije ideje i iz Univerzijade su nam rekli: ‘Vi u Gorici odlučite koju ćete odabrati!’ Mi iz nogometa željeli smo da se stadion gradi na mjestu na kojem je i bio, u Kolarevoj, tamo gdje su danas zgrade s kućnim brojem od 4 do 8. Bio bi to stadion koji bi izvana bio u staklu, s poslovnim prostorima s vanjske strane. Od pučkog učilišta, prema policiji i robnoj kući. Tu bi bilo dovoljno mjesta za glavno i pomoćno igralište, s tribinama za 6000 gledatelja – prepričava Pevi u jednom dahu pa ide dalje:

– To je isprva i prihvaćeno, ali ne može to proći bez vlasti… Urbanisti su tražili da se napusti stara lokacija i da se ide na prostor predviđen za sport. To su bile žestoke borbe, nismo se željeli odreći Kolareve, a iz Univerzijade su nam čak i zaprijetili: ‘Ili se odlučite što ćete, ili nećete dobiti ništa!’ Na kraju je pao dogovor da se ide na novu lokaciju, a da će rukometaši i košarkaši s betonca prijeći u dvoranu. U Kolarevoj je bila i kuglana, u prvo vrijeme s ručnim postavljanjem čunjeva, a kasnije i automatskim, pa smo tražili da se na stadionu napravi i kuglana. Pod tim smo uvjetima pristali na novu lokaciju.

Početak gradnje zapadne tribine izgledao je ovako…

Želio je Pevi još nešto ovdje dodati…

– Univerzijada je u projekt ušla s trećinom sredstava, jednu trećinu osigurao je Grad, a jednu trećinu Radnik. I to se mora znati, da je Radnik ostao bez terena u samom centru grada i zauzvrat dobio stadion!

Famozna “prva lopata” dogodila se iste te 1985., nije bilo vremena za čekanje.

– Sjećam se te prve lopate, kako ne… – kaže nam Pevi pa uzima svoju monografiju “NK Radnik”, lista i dolazi do fotografije na kojoj poznato društvo u dresovima stoji na raskopanoj zemlji.

– Evo, pogledaj, to je centar igrališta, ovo igrači stoje okolo – pokazuje jednu od fotografija pa prelazi na drugu.

– A ovo je, vidiš početak gradnje zapadne tribine – upućuje nas Pevi dok pokazuje nešto što nimalo ne nalikuje ovome što danas imamo.

Bila je to, kaže Pevi, totalna sinergija gradskih vlasti i ljudi iz goričkog sporta, svi su radili zajedno, kao jedan, i posao je dovršen na vrijeme. Konkretno, prva utakmica odigrana je u rano ljeto 1987.

– Otvorenje stadiona bilo je 30. lipnja 1987. godine, Radnik je igrao protiv studentske reprezentacije Jugoslavije. Na utakmici je bilo 10.000 gledatelja! – pamti svaki detalj Mišerić, u čemu mu pomažu i fotografije nevjerojatne gužve na stadionu kao podsjetnik na vrijeme kad su tribine “stajanje” bile normalna stvar, pa je i ljudi stalo puno više nego ikad poslije.

Na Univerzijadi je pet utakmica odigrano u Velikoj Gorici, počevši s visokih 6-0 SSSR-a protiv Brazila, pred 8.000 gledatelja. A kad je parada prošla, Velikoj Gorici ostao je stadion.

– Naravno da su igrači brzo prihvatili novu lokaciju, ipak su tu bili neusporedivo bolji uvjeti. U Kolarevoj smo imali dvije male svlačionice s jednom kupaonicom, voda se grijala u kotlu… A ovdje si imao sve uvjete. Lako se bilo naviknuti na bolje – ističe Pevi, svjestan da navijačima, ljubiteljima nogometa, nije bilo toliko jednostavno prihvatiti promjenu.

– Puno se pričalo o toj dislociranosti, ali ja kažem da ništa nije daleko ako se na vrijeme krene. Pa od vodotornja imaš desetak minuta hoda do stadiona… Iako razumijem to, ljudi su bili naviknuti na Kolarevu, tamo se uvijek nešto događalo, na stadionu su bile čim se spuste iz okolnih zgrada, svirao je jukebox, radila kuglana, bilo je živo, ljudi su se družili…

Međutim, došlo je novo vrijeme, nogomet se te 1987. i definitivno preselio iz Kolareve na stadion “na kraju grada”. Dvadeset i koju godinu poslije i Radnik je otišao u povijest, a na stadion se uselio redizajnirani gradski klub, danas vrlo aktualna HNK Gorica. Ta je priča svoje prve stranice ispisala 2009. godine. Vrijeme i okolnosti učinile su svoje u međuvremenu.

Igrači Radnika na centru današnjeg igrališta, na koje su preselili 1987.

– Kad smo krenuli, stanje na stadionu bilo je, rekao bih, korektno i uredno, ali nažalost s uvjetima na razini niželigaških natjecanja. Tereni su bili neodržavani, nije se ulagalo u infrastrukturu, tek se održavalo postojeće stanje, koje je bivalo sve gore. Glavni teren je za vrijeme kiša postajao močvara, prvi pomoćni je bio jako loš, a drugi neupotrebljiv – opisuje te prve dane predsjednik Gorice Nenad Črnko.

– Nismo imali računala, jedan zajednički ured koristili smo svi za sve i prvo smo tražili način kako sve prilagoditi da bude najfunkcionalnije, pa nakon toga zatvarati financijsku konstrukciju i tražiti sponzore za uređenje. Imali smo strpljenja i sve radili korak po korak, bez ‘divljanja’ na loše uvjete, kako sam tad svima govorio. I danas se ponosimo sa svime što možemo pokazati javnosti – dodaje Črnko.

Kako je rastao klub, tako je sve ljepše obrise dobivao i stadion.

– U početku su nam pomagali Frischeis i Croatia osiguranje, uz njihovu pomoć mnogo smo sponzorskog novca ulagali u infrastrukturu, malo po malo budila se i Ustanova, počela nas pratiti. Malo po malo, zadovoljavanjem kakvih-takvih uvjeta, uzimali smo organizacije svakakvih utakmica pod pokroviteljstvom HNS-a i za organizaciju dobivali financijske potpore koje smo opet ulagali u infrastrukturu. Malo po malo dogurali smo do organizacije Eura U-17, kad smo i najviše zaradili, ali i nakon čega smo najviše uložili u stadion. Odrekli smo se tužbe prema HNS-u i nagodbom dogovorili iznos kojeg smo se odrekli u korist terena sa umjetnom travom i uspjeli dobiti obrise reprezentativnog objekta – ponosan je predsjednik našeg prvoligaša.

Reflektori su poseban dio priče, o njima se pričalo godinama, sanjali smo tu rasvjetu na stadionu, ali velik je to izdatak, pa je opet bilo potrebno puno strpljenja.

– O rasvjeti smo pričali svaki puta kad su se stvarale naznake ulaska u prvu ligu, no nakon kvalifikacija s Cibalijom prije dvije godine postali smo svjesni da jednostavno moramo krenuti u taj zahvat. Već u siječnju ove godine krenuli smo u izmjene projekata prema novim standardima da bi grad na rebalansu osigurao kredit. Na ljeto, kad je Gorica postala prvoligaš, krenuli su radovi. Investicija je vrijedna ukupno nešto više od 7,3 milijuna kuna bez PDV-a i bez obzira na sve prijepore vjerujem da su sad svi oduševljeni vrijednošću koju je rasvjeta donijela u Veliku Goricu – rekao je Črnko i nastavio:

– Najvažnije od svega je to da nam tu rasvjetu nikad nitko neće odnijeti i da ona zauvijek ostaje tu. Postojala je i opcija s reflektorima sa stadiona Kamen Ingrada u Velikoj, u jednom trenutku bilo je vrlo izgledno da će se to i dogoditi, ali načelnik općine Velika i općinsko vijeće izigrali su dogovor. I iako sam u to vrijeme bio razočaran, osjećao se izigrano, zapravo su nam učinili uslugu. Tamo bi kupili staru rasvjetu upitne kvalitete, a s transportom, demontažom i montažom prošli bismo neznatno jeftinije i vjerojatno bismo već prve godine morali ulagati velik novac u održavanje. Ovako je ispalo najbolje moguće, danas se možemo ponositi možda i najboljom rasvjetom u državi, a nadam se da će Velika Gorica zahvaljujući toj investiciji nogometno i dalje rasti.

A kad je riječ o tome, o budućnosti, dolazi do kolizije prošlosti i sadašnjosti.

– Još kad se stadion gradio, željeli smo napraviti pravi nogometni stadion, s atletskom stazom oko pomoćnog terena, kako bi publika bila puno bliže, a ugođaj bio puno bolji – kaže Pevi Mišerić, a upravo o tome Nenad Črnko govori kad je riječ o planovima za naredno razdoblje.

Iako, ne samo o tome…

– Znam da će zvučati nestvarno, ali imamo ludi plan koji želimo ostvariti u sljedeće dvije godine. Želimo izgraditi pravi nogometni stadion, bez atletske staze, s europskim komforom za gledatelje i vrhunskim uvjetima za momčad i klub. Posljednjih dana ovu ideju brusim sa Nikom, potrošili smo hrpe papira u crtanjima i mislim da imamo vrlo izglednu ideju na stabilnoj konstrukciji za pravi nogometni kamp s nogometnim stadionom za desetak tisuća mjesta i UEFA komforom – otkriva Črnko i nastavlja:

– Trenutno smo u razvoju idejnog projekta, za početak bismo krenuli u izgradnju još jednog hibridnog trenažnog terena s vrhunskom atletskom stazom, kao i ostalom infrastrukturom za sve potrebe atletičara. Novi teren sagradili bismo uz ova dva postojeća trenažna, s rasvjetom i tribinom za tristotinjak gledatelja, i taj teren bi koristili isključivo naši seniori i atletičari za treninge i natjecanja.

Zapadna tribina trebala bi postati manja, a istočna veća, glavna… Photo: Igor Šoban/PIXSELL

Na tome se, naravno, ne bi stalo.

– Druga faza obuhvatila bi potpuno nove natkrivene tri tribine sadašnjeg stadiona, istok, sjever i jug, uz sami teren. Vrlo je važno spomenuti da bi se postojeća rasvjeta idealno uklopila u taj plan, a nakon zatvaranja cjeline posljednja faza bila bi rekonstrukcija zapadne tribine. Plan je kroz razne investicijske fondove i partnere osigurati možda i više od 70% sredstava, pa bi udio proračunskih sredstava u ovom zahvatu iznosio maksimalno 30%, odnosno nešto više od ovogodišnjeg ulaganja u rasvjetu – prenosi Črnko planove čiji je idejni začetnik dopredsjednik kluba Mindaugas Nikoličius, poznatiji kao Niko.

– Plan je realan i ostvariv. Najvažnije je to što ćemo za početak od Grada tražiti logističku potporu i osiguranje potrebne dokumentacije, a ono što će u budućnosti donijeti možemo mjeriti sa projektom nacionalnog stadiona. Za grad bi to bio kapitalan sportski objekt, a vrijednosti koje bi on donio u budućnosti su nemjerljive – uvjeren je Črnko.

I to je činjenica koju je teško pobiti argumentima, iako je logično da će opet krenuti priče o troškovima, o isplativosti ulaganja… No bude li po planu, sve uloženo će se itekako isplatiti.

– Zasad smo tek na početku, tek smo počeli razgovarati, vidjet ćemo koje su nam sve opcije – kaže Mindaugas Nikoličius, gorički Litavac koji također na jedan neobičan način povezuje prošlost i sadašnjost.

Naime, prva službena utakmica na našem stadionu, već spomenuta pobjeda SSSR-a 6-0 protiv Brazila, počivala je upravo na Litavcima. Naime, momčad SSSR-a činili su igrači Žalgirisa iz Kaunasa, kluba u kojem je i naš Niko proveo dio svoje karijere. Doista, neobična je ta veza daleke Litve i Velike Gorice…

Tek ćemo vidjeti koliko su realni ovi iznimno ambiciozni planovi ljudi iz kluba. Prva opcija bila je izgradnja sjeverne tribine za gostujuće navijače, kako bi domaći mogli ispuniti i istočnu i zapadnu, ali uvijek je bolje gledati širu sliku. Nacrti za cijeli projekt novog stadiona s popratnim sadržajima postoje još od 2012. godine, ali oni bi svakako išli na modifikaciju, dodatnu prilagodbu. Pa kad se izradi idejno rješenje, kad se ustanovi koliko se može dobiti iz europskih fondova, iz FIFA-inih fondova, možda i iz HNS-a, sve će dobiti puno ozbiljnije obrise. A zasad ćemo maštati. I sanjati europski stadion u Velikoj Gorici!

HOTNEWS

FOTO Poraz VG Boysa, neodlučeno Klasa i Dinama, Kurilovec zadržao vodstvo

Objavljeno

na

Objavio/la

Utakmicama 10. kola (17./20.10.2025.) nastavljena je Liga veteranskih momčadi Nogometnog saveza Velika Gorica (NSVG) s nekoliko iznenađenja. VG Boys su s 0:2 izgubili od Bune, Klas je odigrao doma s Dinamom neodlučeno 3:3, a Gradići su, nakon osam poraza, zabilježili prvu pobjedu, 2:1 protiv Poleta.

Velika Gorica, 21.10.2025. Liga veterana NSVG-a, 10. kolo. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Buna je zasluženo pobijedila favorizirane Boyse s dva efektna gola. Prvo je u 18. minuti Ivan Rak završio brzu akciju pogodivši donji kut za 1:0, a drugi pogodak je bio prava poslastica. Boris Ćetković je u 31. minuti skoro s centra lobom pogodio mrežu za 2:0. U drugom poluvremenu mreže su mirovale.

Velika Gorica, 21.10.2025. Liga veterana NSVG-a, 10. kolo. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.10.2025. Liga veterana NSVG-a, 10. kolo. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dinamo je u Mičevcu dva puta bio u vodstvu golovima Jure Varivode (13) i Ivana Balenovića (61), poravnavali su Domagoj Bedeković (51) i Nikola Furić (71). Za vodstvo Klasa 3:2 pogodio je Loran Spasenić (74), izjednačio je na 3:3 svojim drugim golom Varivoda (76).

Velika Gorica, 21.10.2025. Liga veterana NSVG-a, 10. kolo. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Derbi 11. kola je utakmica Kurilovec – VG Boys.

Galerija fotografija

Liga veteranskih momčadi NSVG-a 2025./2026., 10.kolo

Rezultati 10. kola (17./20.10.2025.): VG Boys –Buna (Mala Buna) 0:2, Klas (Mičevec) – Dinamo (Novo Čiče 3:3,  Lekenik – Posavec (Orle) 1:0, Hruševec (Donji Hruševec) – Velika Mlaka 1947 0:1, Gradići – Polet (Buševec) 2:1, Lukavec – Vatrogasac (Kobilić) 1:2, Kurilovec slobodni.

Poredak (nakon 10. kola) 1. Kurilovec 24 (9 8 0 1 34:9), 2. Klas 23 (9 7 2 0 51:12), 3. VG Boys 21 (9 7 0 2 36:10), 4. Dinamo 19 (9 6 1 2 28:13), 5. Vatrogasac 18 (10 6 0 4 21:17), 6. Lekenik 16 (9 5 1 3 22:21), 7. Lukavec 13 (9 4 1 4 15:13), 8. Buna 12 (9 4 0 5 12:16), 9. Velika Mlaka 1947 10 (8 3 1 4 18:18), 10. Polet 6 (9 2 0 7 12:23), 11. Hruševec 6 (9 2 0 7 9:32), 12. Gradići 3 (9 1 0 8 6:39), 13. Posavec 3 (9 1 0 8 5:46).

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Ženska snaga vatrogastva – Ribnici na državnom uspjehu čestitao gradonačelnik

„Ribnica je postala utvrda vatrogastva.“

Objavljeno

na

Objavio/la

Na 9. državnom natjecanju vatrogasaca Republike Hrvatske održanom u Novalji ženska A ekipa DVD-a Ribnica osvojila je prvo mjesto i naslov prvakinja, dok je ženska B ekipa osvojila drugo mjesto.

Na velikom uspjehu im je danas službeno čestitao i prigodno ih nagradio gradonačelnik Krešimir Ačkar.

-Od srca vam želim zahvaliti što na najbolji i najljepši način pronosite ime Velike Gorice i jedne male Ribnice koja je postala utvrda vatrogastva i primjer ostalima kako se treba baviti nečime plemenitim, a što je postalo deficitarno u današnjem modernom svijetu. Postali smo pobornici lagodnijeg života, a znamo da vatrogastvo nosi određenu žrtvu. Nikad neću zaboraviti vrijeme potresa, kada ste vi vatrogasci bili stup pružanja pomoći drugima, a i sami ste imali obitelji. Vaše ženske ekipe su motivator i drugim ženama koje možda nisu ni pomislile da bi se bavile vatrogastvom, koje će kroz vaše uspjehe vidjeti humanost i svu ljepotu društvenoga života – poručio je Ačkar i pohvalio rad Marija Stipetića, zapovjednika pod čijim su zapovjedništvom vatrogaskinje opet na državnom vrhu.

Podsjetimo, državno vatrogasno natjecanje organizirala je Hrvatska vatrogasna zajednica, uz domaćinstvo Vatrogasne zajednice Ličko-senjske županije i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Novalja. Okupilo je 212 natjecateljskih odjeljenja, od čega 109 iz Hrvatske te 7 iz Slovenije i Italije. Zahvaljujući ovom uspjehu DVD Ribnica nastupa na vatrogasnoj olimpijadi u Austriji sljedeće godine.

Predsjednica DVD-a Ribnica Anita Rajković Mravec zahvalila je Gradu na podršci, bez koje ni uspjesi ne bi bili toliko visoki, te mu u znak zahvalnosti uručila poklon za sjećanje.

FOTO galerija:

FOTO: Marija Vrbanus/Cityportal

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO HNK Gorica – Juniori izgubili bodove na domaćem terenu

Objavljeno

na

Objavio/la

Juniori HNK Gorica izgubili su u 8. kolu u Prvoj NL Centar 2025./2026. u ranom prijepodnevnom terminu od Rudeša rezultatom 0:2.

Velika Gorica, 19.10.2025. Prva NL Centar Juniori-08.kolo: HNK Gorica-NK Rudeš 0:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

 

Velika Gorica, 19.10.2025. Prva NL Centar Juniori-08.kolo: HNK Gorica-NK Rudeš 0:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prvo poluvrijeme gosti su riješili u svoju korist golom Luke Bilandžića u 28. minuti. Nakon odmora domaći su krenuli nešto agresivnije, ali Rudeš je odgovorio kontranapadima preko bočnih pozicija i pojačanim srednjim redom.

Velika Gorica, 19.10.2025. Prva NL Centar Juniori-08.kolo: HNK Gorica-NK Rudeš 0:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.10.2025. Prva NL Centar Juniori-08.kolo: HNK Gorica-NK Rudeš 0:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gorica je izmjenama pojačala pritisak, uzastopni ubačaji iz kuta nisu realizirani. Odluka o konačnom pobjedniku pala je u 85. minuti kada je ubačaj s desne strane pred gorička vrata neometan na drugoj vratnici Gabriel Ante Bošnjak loptu spustio u bliži kut za – 0:2!

Velika Gorica, 19.10.2025. Prva NL Centar Juniori-08.kolo: HNK Gorica-NK Rudeš 0:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gorica (8 3 1 4 13:14 10) je s 10 bodova na 9. mjestu u trenutačnom poretku, a Rudeš (8 4 3 1 23:16 15) je s 15 bodova na 3. mjestu.

Galerija fotografija

Prva NL Centar Juniori 2025./2026., 08. kolo

HNK Gorica – NK Rudeš (Zagreb) 0:2 (0:1)

Velika Gorica. Gradski stadion (teren s umjetnom travom). Gledatelja: 40. Nedjelja, 19.10.2025., 09 sati. Sudac: Ivan Mirenić. Pomoćni suci: Luka Kelihar i Stjepan Sučić (svi iz Velike Gorice). Delegat: Mario Karapandžić (Vukovina). Strijelci: 0:1 – Bilandžić (28), 0:2 – Bošnjak (85).

GORICA: Belčić, Nevjestić, Brodarić (od 79. Zornjak), Dumančić, Perković (od 65. Perić), Jakovac (od 57. Krstanović), Volarević (cap.), Kuzmanić (od 57. Tomašić), Rivić (od 79. Švenda), Grab, Nenadić. Trener: Marijo Ćorić.

RUDEŠ: Muškovac, Morović (od 65. Dikšić), Bašić, Jagarčec, Bilandžić (od 84. Vukelić), Galić, Hrelec (cap.)(od 84. Viduka), Markanović (od 65. Čirjak), Bošnjak, Jurković (od 77. Zovko), Babić. Trener: Tomislav Brezović.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Tjedan školskog doručka u OŠ Velika Mlaka

Objavljeno

na

Objavio/la

Tjedan školskog doručka obilježen je prošlog tjedna u Osnovnoj školi Velika Mlaka uz razigrane i radoznale prvašiće, učiteljice Kristinu Polić i Ivanu Čulinu, koje su pripremile učenike za radionicu.

Velika Gorica, 20.10.2025. Tjedan školskog doručka u OŠ Velika Mlaka. Foto: OŠVM

Velika Gorica, 20.10.2025. Tjedan školskog doručka u OŠ Velika Mlaka. Foto: OŠVM

Velika Gorica, 20.10.2025. Tjedan školskog doručka u OŠ Velika Mlaka. Foto: OŠVM

Ovogodišnji Tjedan posvećen je „Doručku oko svijeta“ stoga su voditeljice radionice  Dr. nutr. Dora Babić Cikoš i Mirna Trumbetaš, dipl.ing.; nutr. osmislile recepte na tu temu.

Velika Gorica, 20.10.2025. Tjedan školskog doručka u OŠ Velika Mlaka. Foto: OŠVM

Velika Gorica, 20.10.2025. Tjedan školskog doručka u OŠ Velika Mlaka. Foto: OŠVM

Pekao se skandinavski kolač, pripremao grčki jogurt s dodacima, pekli američki vafli, tostirali talijanski brusketi, napravili hrvatski žganci sa svježim sirom, pripremale meksičke tortilje.

Velika Gorica, 20.10.2025. Tjedan školskog doručka u OŠ Velika Mlaka. Foto: OŠVM

Velika Gorica, 20.10.2025. Tjedan školskog doručka u OŠ Velika Mlaka. Foto: OŠVM

Velika Gorica, 20.10.2025. Tjedan školskog doručka u OŠ Velika Mlaka. Foto: OŠVM

Na radionici je bilo puno smijeha, zabave i radosne dječje cike. Puno toga se i naučilo, a ponešto i prvi put vidjelo. Tete kuharice i kuhar su aktivno sudjelovali i pomagali pri termičkoj obradi, a rekli su da će neke recepte ponoviti što i je motiv cijelog projekta. Najvažnije od svega je da se tražio griz više. (Tekst: Mirna Trumbetaš)

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Od 46 tisuća odgojno-obrazovnih djelatnika u Hrvatskoj, Ministarstvo je najboljim proglasilo 6 iz Velike Gorice!

Velikogoričke stručnjakinje dobile su danas pohvalnicu Grada

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih  nagradilo je ove godine 522 najboljih nastavnika, učitelja, ravnatelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika koji su se u 2024./2025. istaknuli svojim radom i doprinosom odgojno-obrazovnom sustavu. Nagrade su im uručene povodom Dana učitelja, a uključuju i novčani iznos od 1.327 eura bruto.

Čak 6 velikogoričkih odgojno-obrazovnih djelatnica ove godine nosi titulu najboljih, a neke od njih istu nagradu dobile su i lani. Riječ je o učiteljici Renati Kolarec i pedagoginji Ivi Kovačević iz OŠ Kravrasko, Vesni Stipić iz OŠ Nikole Hribara, Daliji Kager iz OŠ Eugena Kvaternika, Mariji Kirinić iz velikogoričkog Centra za odgoj i obrazovanje i Kristini Lučić iz Gimnazije Velika Gorica.

Danas ih je primio gradonačelnik Krešimir Ačkar kako bi im osobno čestitao na trudu i predanosti njihovom pozivu.

-Za početak ću reći Kako je dobro vidjeti vas opet! – rekao je gradonačelnik na početku svojeg obraćanja, čime je istaknuo činjenicu da su velikogoričke odgojno-obrazovne djelatnice i prošle godine dobile državno priznanje.

-To je znak vaše ozbiljne predanosti i kvalitete, nešto što se ne događa slučajno i činjenica da naš grad i okolica imaju vrhunske stručnjakinje u odgojno-obrazovnim ustanovama. Vi ste nadahnuće svima nama, vašim učenicima i kolegama jer podižete kvalitetu života i standard obrazovanja. Kako sam i sam osam godina bio nastavnik, znam koliko je to zahtjevnih trenutaka i situacija u školi, energije koja je potrebna za samo 45 minuta školskog sata, a sve to često nosimo kući sa sobom nakon nastave. Zato cijenim vašu izvrsnost, profesionalnost i ljudsku dimenziju, koju ne može imati svatko. Imaju to samo najbolji – poručio je Ačkar i uručio odgojno-obrazovnim djelatnicama pohvalnicu Grada.

U ime svih se zahvalila Iva Kovačević koja je istaknula kako od ukupno 46 tisuća odgojno-obrazovnih djelatnika u Hrvatskoj, njih 6 je dokazalo svoju izvrsnost.

-To je dodatna veličina i priznanje, zato sam izrazito ponosna što sam danas u društvu ovih nevjerojatnih žena. One su nositelji i oslonac svih odgojno-obrazovnih politika našega Grada. Ne moram ni pričati s kakvim se izazovima svakoga dana susrećemo, tako da je ova nagrada potvrda njihove stručnosti. Nama koje smo po prvi put primile priznanje i nagradu, to je veliki motivator da budemo bolje iz godine u godinu – naglasila je Kovačević.

Uloga učitelja je temelj budućnosti, istaknuo je na kraju gradonačelnik prisjetivši se svoje prve učiteljice i anegdote koja pokazuje njenu posebnost.

-Tada je zimi bilo puno snijega i mi djeca smo svaki trenutak htjeli iskoristiti u igri na snijegu. Ništa joj nije bilo teško. Moja učiteljica Đurđa svaki nas je odmor pustila van na grudanje i sanjkanje, a za vrijeme sata je sušila našu odjeću. Tek kasnije kad je druga učiteljica došla na zamjenu i nije nas pustila na igru da se ne smočimo, shvatili smo da je naša učiteljica izuzetak – ispričao je Ačkar.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno