Kultura

Pjesnikinja i aforistkinja na Matičinom četvrtku predstavit će svojih 40 godina rada

Objavljeno

prije 9 godina

16. ožujka 2016.

Objavio/la

Hrvatska pjesnikinja i aforistica Zorica Krznar Blagec piše već 40 godina, do sada je objavila 7 knjiga, kojima je 2012. udahnula novi život objavom Sabranih djela pod nazivom “Govor srca i razuma”. Upravo je zato ona gost 156. Matičinog četvrtka u Muzeju Turopolja 17. ožujka. Sastanak je zakazan za 19 sati.

“Zorica aktivno sudjeluje u kulturnom životu Grada kroz nastupe na književnim tribinama, zalaganjem za razvijanje ekološke svijesti, te je u okviru Županijske ekološke akcije i Hrvatske turističke zajednice “Volim Hrvatsku” dobila Priznanje za najuspješniji eko-slogan“, kažu iz goričkog ogranka Matice hrvatske.

Povezane teme:Matičin četvrtak Zorica Krznar Blagec

Kultura

U Galeriji Galženica otvorena izložba „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”

Postav izložbe obuhvaća djela 23 umjetnika među kojima su Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak i mnogi drugi.

Objavljeno

prije 2 sata

24. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Kamilo Ružička, Divlje kuće na Srebrnjaku, linorez na papiru, 24,5x29,5 cm, 1934.

U utorak, 29. travnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvorena je obljetnička izložba pod nazivom „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”. Izložba okuplja 50 umjetničkih radova iz privatnih kolekcija Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića, koji su ujedno i autori izložbene koncepcije. Izložba ostaje otvorena do 23. svibnja 2025. godine.

Na izložbi su zastupljena 23 umjetnika: Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Franjo Mraz, Edo Kovačević, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Omer Mujadžić, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Antun Mezdjić, Branka Hegedušić, Frano Kršinić, Petar Franjić, Ivan Tabaković, Vinko Grdan, Ivan Tabaković, Petar Smajić. Prikazana djela datiraju iz razdoblja od 1926. do 1937. godine, uključujući predzemljašku, zemljašku i postzemljašku fazu.

Stručni predgovor katalogu izložbe potpisuje povjesničar umjetnosti dr. sc. Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti. U svom tekstu ističe važnost grupe Zemlja kao umjetničkog kolektiva koji je jasno artikulirao potrebu za povezivanjem umjetnosti sa suvremenim životom. Podsjeća i na manifest grupe koji je umjetnost i život promatrao kao jedno te naglašava jedinstvenost spoja društveno angažirane i nacionalno svjesne umjetnosti koju je grupa zagovarala.

Edo Kovačević, Sajam u Žabnu, tempera na staklu, 310×360 mm, 1936.

Grupa Zemlja, osnovana 1929. godine, djelovala je do 1935., kada joj je rad policijski zabranjen. Bila je jedna od ključnih umjetničkih pojava međuratnog razdoblja, čiji su članovi kroz svoje radove progovarali o tadašnjoj društveno-političkoj i gospodarskoj stvarnosti. Umjesto idealiziranih krajolika i veduta, prikazivali su tvorničke pogone, gradska predgrađa, siromaštvo i represiju, stvarajući umjetnost koja ne bježi od stvarnosti, već joj izravno odgovara.

Izložba ne donosi samo tipičnu zemljašku tematiku već uključuje i radove koji upućuju na unutarnje nesuglasice unutar grupe te individualne težnje nekih članova za oslobađanjem od strogo definiranih pravila kolektiva.

Fedor Vaić, Zemljaški autoportret, ulje na platnu, 47,5×38,5 cm, oko 1934.

Kroz pedeset radova i gotovo stoljeće vremenskog odmaka, ova izložba nudi uvid u snagu zajedničke umjetničke ideje koja je, unatoč kratkom trajanju, ostavila dubok trag u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Grupa Zemlja možda je nestala 1935., ali njezina poruka i danas snažno odjekuje – umjetnost i život ne mogu i ne smiju biti odvojeni.

Franjo Mraz, Seoski sajam, tuš na papiru, 27×35,3 cm, oko 1935.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara putuju u Istanbul

Objavljeno

prije 2 dana

22. travnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara putuju sutra (srijeda, 23.04.2025.) u Tursku, u Istanbul, na ‘Majorette festival Bosfor 2025’, gdje će predstavljati Hrvatsku na tom međunarodnom mažoret festivalu.

Velika Gorica, 22.04.2025. Plesni klub Barbara putuje u Istanbul na Festival Bosfor 2025. Foto: PK Barbara, HUMT

Velika Gorica, 22.04.2025. Plesni klub Barbara putuje u Istanbul na Festival Bosfor 2025. Foto: PK Barbara, HUMT

Osim njih još tri tima iz Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT): Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina) i Plesni sastav Tena (Zagreb) bit će sudionici Festivala u Turskoj.

Velika Gorica, 22.04.2025. Plesni klub Barbara putuje u Istanbul na Festival Bosfor 2025. Foto: PK Barbara, HUMT

Velika Gorica, 22.04.2025. Plesni klub Barbara putuje u Istanbul na Festival Bosfor 2025. Foto: PK Barbara, HUMT

Seniorke i juniorke PK Barbara izbrusile su programske koreografije za ‘Bosfor 2025’ i vjeruju da će dostojno predstavljati svoju zemlju, kao i ostala tri tima. Festival traje 4 dana (24.-27.04.2025.) i povratak mažoretkinja predviđen je početkom idućeg tjedna.

Velika Gorica, 22.04.2025. Plesni klub Barbara putuje u Istanbul na Festival Bosfor 2025. Foto: PK Barbara, HUMT

Velika Gorica, 22.04.2025. Plesni klub Barbara putuje u Istanbul na Festival Bosfor 2025. Foto: PK Barbara, HUMT

Barbarice po povratku iz Turske čeka bogat program u svibnju 2025: ”IV. Svibanj u Andautoniji” (Šćitarjevo, 10.05.2025.), 12.Državno prvenstvo mažoretkinja HUMT-a (Crikvenica, 23.-25.05.2025.) i Europe Grand Prix 2025 (Crikvenica, 25.05.2025.).

Velika Gorica, 22.04.2025. Plesni klub Barbara putuje u Istanbul na Festival Bosfor 2025. Foto: PK Barbara, HUMT

Iza toga slijede pripreme za Europsko prvenstvo za formacije koje su se plasmanom na Državnom prvenstvu kvalificirale za Europsku smotru mažoretkinja.

Sretan odlazak i povratak iz Istanbula!

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Slavonac s goričkom adresom napisao knjigu o povijesti Novog Čiča

Đuro Mesić je autor već desetak knjiga o mjestima u Slavoniji i Domovinskom ratu.

Objavljeno

prije 2 dana

22. travnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Cityportal, pa i velikogorički Reporter pisali su još lani u rujnu, kako Đuro Mesić piše knjigu o Novom Čiču. Zanimljivo, Mesić je gospodin iz Slavonije koji se doselio u Čiče 2007. godine, a sada živi u Velikoj Gorici. Pa kako to da je Slavonac odlučio pisati o turopoljskom mjestu smještenom istočno od velikog jezera nedaleko Velike Gorice?

Vrlo jednostavno, Đuro je autor već desetak knjiga o mjestima u Slavoniji i Domovinskom ratu, stoga mu iskustva ne nedostaje, a inspiraciju je dobio surađujući s KUD-om “Čiče” i prvim čovjekom kulturnjaka Stipom Duvnjak.

Promocija knjige je 24. travnja u prostoru KUD-a “Čiče”, u Novom Čiču, a dobro došli su svi mještani župe sv. Ivana Krstitelja Novo Čiče, ali i njihovi gosti.

Izdavač knjige je Albatros Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, dok su značajniji sponzori Grad Velika Gorica (gradonačelnik Krešimir Ačkar), Zagrebačka županija (dožupan Ervin Kolarec), Mjesni odbor Novo Čiče (predsjednik Čedomir Tomašić) te privatni donatori koji su navedeni u knjizi.

Saznali smo od gospodina Mesić neke značajke njegovog dokumentiranog djela kao što je činjenica da je Novo Čiče svojevremeno bilo jako industrijsko središte pa je vozio i tramvaj na pogon konja od tvornice u Novom Čiču do željezničke postaje u Velikoj Gorici. Tvornica obitelji Thurn-Taxis proizvodila je germu, špirit, kefe, metle i šibice.

Dodajmo da je Župa Svetog Ivana Krstitelja Novo Čiče, jedna je od najstarijih župa u Turopolju, a autor je pronašao podatak i o prvom župniku iz 1501. godine. Također, i blaženi Alojzije Stepinac Novo Čiče je posjetio 1938. godine.

Školstvo se spominje 1858. godine a prva škola bila je u prostoru današnjeg KUD-a “Čiče”, nasuprot crkve. Dobrovoljno vatrogasno društvo proslavilo je 130 godina postojanja, aktivno je bilo lovačko društvo, udruga umirovljenika, aktiv žena, nogomet se igrao još između dva svjetska rata u NK Frankopanu i NK Slaviji a NK Dinamo Novo Čiče osnovan je 1948. godine.

Vrlo aktivno je bilo i Pjevačko-tamburaško društvo „Javor“ Novo Čiče, o čemu, kao i o ostalim činjenicama, progovara upravo spomenuta knjiga autora Đure Mesića, na čijoj ćete promociji dobiti pogled na prošlost ovog mjesta i ljudi koji su ga gradili.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Jurjevski krijes u Kobiliću kod Društvenog doma

Objavljeno

prije 2 dana

22. travnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Povodom blagdana Jurjeva (23. travnja) članovi Plemenite opčine turopoljske, sučija Kobilić, Stjepan Brigljević i prijatelji pripremili su i zapalili Jurjevski krijes. U tradicionalnom ceremonijalu sudjelovali su vatrogasci DVD-a Velika Gorica. Krijes je pred velikim brojem mještana zapaljen u najavljeno vrijeme(19:30 sati) na prostoru kod Društvenog doma.