Povežite se s nama

Gospodarstvo

Pilot-projekt uspio, recikliranje je u modi

VG Čistoća okončala je svoj tromjesečni pilot-projekt, u kojem je bio cilj povećati količine odvojeno prikupljenog otpada, a smanjiti količine miješanog komunalnog otpada

Objavljeno

na

U veljači je VG Čistoća započela s pilot-projektom odvojenog prikupljanja otpada “na kućnom pragu” na području gradskih četvrti “Stari grad” i “Vladimir Nazor”, a glavni rezultat uspješno završenog tromjesečnog projekta je povećanje razine odvojeno prikupljenog otpada. Želja je bila promijeniti navike korisnika, odnosno Velikogoričana, i napredak je već po isteku ova tri mjeseca itekako vidljiv. Iako, naravno, i dalje je potrebno razvijati svijest građana o odvojenom prikupljanju korisnog otpada.

Ovim projektom bile su obuhvaćene fizičke i pravne osobe iz spomenutih gradskih četvrti, budući da su upravo te lokacije odabrane kao testna područja. Naime, upravo se na njima vrši sakupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada dva puta tjedno te se na njima najbolje može vidjeti kako stvari funkcioniraju i koji se potencijalni koraci, odnosno elementi trebaju ispraviti ili poboljšati prije same uspostave novog, cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na cijelom području Grada Velike Gorice.

Radilo se o oko 700 korisnika u zgradama, te oko 700 korisnika u obiteljskim kućama, što je značajan uzorak.

– Cilj pilot-projekta je uspješno ostvaren. Povećali smo količine odvojeno prikupljenog otpada, a s time smanjili količine miješanog komunalnog otpada – zadovoljno ističu iz VG Čistoće.

Konkretno, gledajući kroz postotke, provedbom projekta u trajanju od tri mjeseca na testnom području Grada Velike Gorice odvojeno je prikupljeno 35% reciklabilnog otpada iz ukupne količine prikupljenog komunalnog otpada, što je ujedno porast razvrstavanja veći od 100% u odnosu na dosadašnji postotak razvrstavanja na cijelom području Grada Velike Gorice.

– To što je ovaj pilot-projekt odrađen uspješno pokazatelj je da smo na dobrom putu. Provođenje projekta je podrazumijevalo da su svakom korisniku usluge na području pilot-projekta osigurane posude za odvojeno prikupljanje otpada. Također, letci o pravilnom razvrstavanju otpada podijeljeni su svim korisnicima, a postavljeni su i plakati u zgradama s uputama o pravilnom razvrstavanju otpada. Korisnici su dobili i kontakt broj za podršku i dobivanje svih potrebnih informacija o provođenju pilot-projekta. Uz to, projekt je uključivao i dostavu besplatnih vreća za odlaganje miješanog komunalnog otpada po pozivu (ili mailu) korisnicima u obiteljskim kućama, kao i poslovnim korisnicima. Tu se prije svega misli na situacije u kojima su se povećale količine miješanog komunalnog otpada, kao što su proslave raznih prigoda, domaćinstva s malom djecom, zbog čega dolazi do upotrebe većih količina pelena, i slično – pojasnili su iz VG Čistoće.

Sve u svemu, ovdje se radi o vrlo pozitivnom pilot-projektu u svakom smislu. Jednako tako, pozitivne su i povratne informacije korisnika, koji odreda imaju samo pohvale za ovaj projekt.

– Korisnici ističu kako kroz ovakav projekt stječu osjećaj da kao pojedinci pridonose zajednici i očuvanju okoliša. Treba naglasiti i kako smo dobivali upite korisnika koji nisu bili obuhvaćeni projektom mogu li i oni biti dio projekta. Bez obzira na početna mala nezadovoljstva zbog smanjenog broja odvoza miješanog komunalnog otpada, po završetku projekta svi sudionici su iskazali zadovoljstvo brojem odvoza. I, naravno, voljni su i dalje razvrstavati otpad ‘na kućnom pragu’, žele biti aktivni dionici u sustavu gospodarenja otpadom – ističu iz VG Čistoće.

Ljudi su, dakle, potvrdili i prepoznali potrebe za odvajanjem korisnog otpada. Jedan od najboljih pokazatelja dostatne dinamike odvoza miješanog komunalnog otpada koju je ova gradska tvrtka pružila korisnicima je mala potražnja za dodatnim vrećama namijenjenim za odlaganje miješanog komunalnog otpada.

Po pitanju odvajanja otpada, što se tiče zgrada, situacija na samom početku pilot-projekta nije bila toliko obećavajuća, upravo iz razloga što se radilo o energetskoj obnovi zgrada te je bilo teže pravilno razdvajati otpad. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, situacija se poboljšala, vidio se stalni napredak iz mjeseca u mjesec.

– VG Čistoća zahvaljuje predstavnicima suvlasnika stanara zgrada uključenih u pilot-projekt, koji su također svoje vrijeme i trud usmjerili na to da njihovi stanari budu informirani i dodatno educirani o pravilnom razdvajanju otpada te su također time doprinijeli pozitivnom i uspješnom projektu – naglašavaju iz VG Čistoće.

Govoreći o brojkama, podaci su sljedeći: na području provedbe pilot-projekta, od početka veljače do kraja travnja 2019. godine, sustavom odvajanja otpada “na kućnom pragu” ukupno je prikupljeno 156.370 kg otpada, od toga 101.680 kg miješanog komunalnog otpada, a 54.690 kg korisnog otpada, odnosno 25.600 kg biootpada, 14.280 kg plastičnog i metalnog ambalažnog otpada, 14.330 kg papira i kartona te 480 kg stakla.

– VG Čistoća i ovim putem zahvaljuje na iskazanom interesu, trudu i aktivnom sudjelovanju svim korisnicima u pilot-projektu. Podatke i informacije o količinama odvojeno prikupljenog otpada koje smo prikupili za vrijeme trajanja projekta koristit ćemo za uspostavu novog, kvalitetnog i ekonomski učinkovitog sustava pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, kao i reciklabilnih vrsta otpada poput stakla, papira i kartona, plastičnog i metalnog ambalažnog otpada te biootpada na području Grada Velike Gorice – poručuju iz VG Čistoće.

Korisnici javne usluge, ističu iz naše gradske tvrtke, važni su dionici sustava gospodarenja otpadom. U znak zahvalnosti na sudjelovanju u projektu, VG Čistoća će korisnicima dodijeliti pomoćnu posudu od deset litara, koja se neće predavati na odvoz, već će korisnicima poslužiti za privremeno odlaganje kuhinjskog biootpada u kućanstvu. Obzirom na završetak pilot-projekta, korisnici su u međuvremenu obavješteni o novom rasporedu odvoza pojedinih vrsta otpada, koji vrijedi od 1. svibnja 2019. godine do uspostave novog, cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Mogu ga pronaći i na web stranici www.vgcistoca.hr.

Sad slijedi period u kojem će VG Čistoća prikupljene podatke iskoristiti za definiranje konačnih uvjeta pružanja javne usluge, kao i dinamiku broja odvoza svih vrsta otpada, odnosno za uspostavu novog sustava gospodarenja otpadom na cijelom području Grada Velike Gorice. Do tada, VG Čistoća moli za daljnje zalaganje i trud svih korisnika prilikom razvrstavanja otpada.

– Treba odgovorno postupati s komunalnim otpadom te je i dalje potrebno mijenjati životne i potrošačke navike, odnosno odvajati korisni otpad koji se recikliranjem prerađuje u novi proizvod te razvijati prijateljski odnos prema okolišu – apeliraju iz VG Čistoće.

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici zauzeli visoko 3. mjesto po neto dobiti

Prema analizi FINA-e, Gorički poduzetnici ostvarili su 205,9 milijuna eura dobiti, a ključnu ulogu odigrao je Lidl Hrvatska.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

ZAMAH poziva udruge i građane na predstavljanje priručnika za financiranje projekata

Predstavljanje priručnika donosi praktične savjete o donacijama, sponzorstvima i drugim izvorima financiranja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U srijedu, 24. rujna 2025., u 10 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja održat će se predstavljanje Priručnika za prikupljanje financijskih sredstava. Događaj organizira Zaklada ZAMAH u suradnji sa Štoos teatrom, Gradom Velikom Goricom i Muzejem Turopolja, a namijenjen je udrugama, inicijativama, institucijama i svim građanima s idejama koje trebaju financijsku podršku.

Priručnik donosi praktične upute i alate koji pomažu u pronalaženju donacija, sponzorstava i drugih izvora financiranja. Organizatori naglašavaju kako je cilj osnažiti lokalne projekte i učiniti ih dugoročno održivima kroz kvalitetnije povezivanje s donatorima i zajednicom.

Predstavljanje će trajati 45 minuta, a sudionici će dobiti priliku čuti konkretne savjete o tome gdje i kako potražiti sredstva za svoje projekte.

Ulaz je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa se sudionici pozivaju da se prijave putem e-maila na adresu [email protected].

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među liderima rasta u EU! BDP skočio za 1,2 % u drugom kvartalu

Uz bok Danskoj i Rumunjskoj, Hrvatska bilježi jedan od najvećih kvartalnih rasta u Europskoj uniji, dok su najveća gospodarstva poput Njemačke i Italije zabilježila pad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

POČELE PRIJAVE Udruženje obrtnika prikuplja izlagače za Gospodarski sajam

Održat će se u sklopu Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Zagrebačkoj županiji porasle više od prosjeka, evo koliko iznose

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za lipanj i drugo tromjesečje 2025. prema kojima Zagrebačka bilježi jedan od najvećih porasta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno