ktc
Povežite se s nama

Kultura

Petra, kraljica Fašnika: ‘Izrađujem maske i po tri mjeseca, ako treba i noću…’

Ona je odgojiteljica u Dječjem vrtiću Žirek, majka dvoje djece i ludo kreativna zaljubljenica u fašnik. Vlastoručno izrađuje spektakularne maske, često i noću, nakon što djeca zaspu, ulaže nevjerojatnu energiju u cijelu priču. Ovo je priča o Petri Petak

Objavljeno

na

Moja godina je podijeljena na rođendane, Božić i fašnik. A to posljednje je posebno važno, za fašnik su ti to projekti koji traju dva, tri mjeseca. Prvo treba u glavi smisliti što i kako, a onda se kreće u izradu…, počinje svoju neobičnu priču Petra Petak.

Ona je teta u vrtiću Žirek, nesuđena umjetnica i, slobodno to možemo reći, kraljica Turopoljskog fašnika! Barem kad je riječ o izradi maski za svoju, ali i “svoju” djecu.

– Maske sam počela raditi doma, za kćer, prvo neke haljinice, a onda sam nekako povukla i cure na poslu. Tako da smo redovno svake godine s djecom na malom, a s kolegicama na velikom fašniku. Pa još popodne sa svojom djecom… Tako da sam taj fašnički vikend na licu mjesta od jutra do sutra, od petka do nedjelje – sa smiješkom priča Petra, koja gotovo da već drhti u iščekivanju ovogodišnjeg Turopoljskog fašnika, koji će se održati ovog vikenda.

Planovi su već tu, izrada najvećeg dijela maski već je završena, a sve to Petra, njezina djeca i kolege rade sa smiješkom. Uz temeljnu postavku da je praktički sve moguće izraditi vlastitim rukama.

– Super mi je što moja djeca više ne govore ‘mama, ajmo nešto kupiti’, puno češće kažu ‘ajmo nešto napraviti’. Evo, sinu Franku sam napravila parkiralište za autiće od kartona, pa spuštalicu za autiće… – pokazuje nam Petra svoje radove po cijelome stanu pa nastavlja:

– Naravno, neke stvari moraš i kupiti, ali puno toga i sami izradimo. I klinci u vrtiću mi se već smiju… Kad se nešto potrga, znaju da ću ja odmah uzeti vruće ljepilo i to srediti. I onda govore jedan drugome: ‘Eto vidite da se ništa ne mora kupiti, sve se može napraviti’. To mi je poseban gušt, naučiti djecu da se i svojim rukama može puno toga stvoriti – priča Petra.

Ona je svojim rukama posljednjih godina stvorila cijeli niz čudesnih i impresivnih maski. Čak i oni koji ne vole fašničke ludorije, maskiranja općenito, moraju ostati impresionirani kad ona krene…

– Moj najveći uspjeh? Hm… Pa evo, prošle godine sam bila Einstein. Par godina me držalo da radim perike od vune. Ispadne to jako fora, izgleda kao iz crtića… Kći Noa bila je i Dorothy iz Kanzasa, i krpena lutka, i Crvenkapica… S tim perikama je stvarno izgledalo kao da je lik došetao iz crtića. A ja sam prije dvije godine bila Petar Grašo, tad sam od vune radila bradu. Ode tu dosta vremena, oko perike ima sigurno dva tjedna posla. Prvo treba sašiti kapu, prošiti je na mašini, pa pomalo izvlačiti kosu, koju treba i iščešljavati… Da, traje dosta, ali to mi je baš gušt – priča nam Petra dok “običan” čovjek razmišlja kako majka dvoje djece sve to stigne, uspije uskladiti, kako sve to uspije izvesti.

– Naučila sam da google zna sve, kao i Pinterest. Otvoriš to i tražiš ideje. Sve radim nakon što klinci odu spavati. Znači, moje vrijeme za rad je iza 22 sata, pa sve do dva, tri ujutro, do kad već treba. Cure mi se znaju smijati na poslu, govoriti: ‘Nisi normalna, opet nisi spavala!’ Ali mene to psihički opušta. Nekome je fora izaći van, otići na kavu, a meni je ovo opuštanje… Tako koristim slobodno vrijeme. Sve radim u dnevnom boravku, na stolu, na podu, na malom stoliću… – upućuje nas Petra u svoj svijet, poseban i razigran.

Nije sve to ni jeftino, koliko god se puno toga svodi na recikliranje, korištenje materijala koji su za mnogi smeće. Za nju nisu, za nju su sirovina za izradu malih umjetničkih djela.

– Dugo sam sve te kartone skupljala okolo, nabavljala kutije, žicala, reciklirala, ali sad sam ih već počela i kupovati. Tako je ipak maska čvršća i kompaktnija. Točnije, muž mi ih je išao kupiti, toliko sam ga izludila da mi pronađe kartone da ih je na kraju odlučio kupiti, ha, ha.

Prošle godine izradila je, po želji sina Franka, napravila Munjevitog Jurića od kartona, koji je cijelu obitelj odveo na izlet.

– Da, s Munjevitim Jurićem je Franko pobijedio na fašniku u Supernovi, a nagrada je bila put u Legoland za cijelu obitelj. Mom suprugu Željku do tad je sve to s maskama pomalo išlo na živce, pogotovo zato što je u vrijeme fašnika morao preuzimati dobar dio kućanskih obaveza, ali kad je Franko dobio tu nagradu, odjedanput mu je sve to postalo fora. Pa sad i sam pita što mi treba za fašnik, gdje sve moramo ići… – smije se Petra.

I kao dijete se voljela maskirati, a kad je dobila svoju djecu, imala je vrlo jasan cilj.

– Kako sam uvijek zazirala od bilo kakvih javnih nastupa, čak i kad bih odgovarala u školi, pred razredom, nikako nisam željela da se dogodi i mojoj djeci. Željela sam da izgube taj strah, a najbolji način je izaći pred ljude s maskom. Kći Noa krenula je na fašnik već s dvije godine, prve i druge godine bila je sramežljiva, a poslije je počela i sama forsirati. Danas više nema problem ako je u centru pažnje, što mi je jako važno, da je dijete slobodno. Tako je bilo i sa sinom Frankom, on je bio puno sramežljiviji, a sad je to već potpuno drukčije – tvrdi Petra.

Istim vrijednostima, kad je riječ o fašniku, ući i svoju djecu doma, i svoju djecu u vrtiću.

– Nikada djecu nisam motivirala time da bi trebali pobijediti, niti sam ja natjecateljski tip. Bez obzira na skromne nagrade na Turopoljskom fašniku, oni uvijek dobiju nagradu od mame i tate. S klincima u vrtiću sakupljamo plastične boce i za njih dobijemo povratnu naknadu koju stavljamo u kasicu, koju smo, naravno, zajedno izradili, i za nastup na Fašniku dogovor je da ćemo poslije skupa na sladoled ili pizzu sa novcem koji su sakupili. Ima djece koju roditelji i odgojitelji motiviraju pobjedom pa djeca budu razočarana i plaču ako ne pobijede, što je tužno. Ja djecu učim da budu sretni samim time što su bili toliko hrabri i odlučili stati pred tolike ljude i izvesti svoju točku – objašnjava Petra.

11.02.2018. Velika Gorica – Mali fašnik. Foto: David Jolić/Cityportal.hr

A opet, naravno da je lijepo i pobijediti. Što se njezinoj djeci, velikim dijelom zahvaljujući njezinom trudu, često događa.

– Pa da. Noa je pobijedila nekih pet, šest puta, Franko dvaput… Uvijek dobiju medalju, budu među najboljima. Prošle godine pobijedili smo i s našim predškolcima. Napravili smo veliki vremenski stroj. Tata, koji radi s metalom, napravio mi je željezni okvir s kotačima, a ja sam ostalo napravila od kartona, uključujući i zupčanik koji je pokretao sat. Kazaljke su išle unatrag, jer ipak putujemo kroz vrijeme… Imali smo i ogromnu cijev, za koju smo roditelje tražili da nam donesu sav materijal koji imaju, iz toga su izlazile kuglice… Ove godine će djeca biti veseli mornari. U izradi je brod od kartona od dva metra, koji radimo u vrtiću. Djeca su oduševljena… Zamišljeno je da dolazimo brodom, pa nađu kartu s blagom i traže blago po pozornici, a blago su zapravo instrumenti. Od kartona sam izradila violinu i harmoniku… – nabraja Petra i doista se učini da svim tim čudima nema kraja.

– Ali stvarno volim raditi takve stvari! Još od osnovne škole. Išla sam u Kumičić i došla na likovnu grupu kod Mire Vilus. To bi trajalo sat vremena, a ja bi s još nekoliko cura znala ostati i cijelu popodnevnu smjenu… Da, oduzme to puno vremena, potroši se i novca, ali ne žalim. Djeca uživaju, ja uživam… I poanta nije samo maskiranje nego izrada rekvizita i kostima, nego to što sve radimo zajednički – završila je svoju priču simpatična Petra.

CityLIGHTS

Besplatni dokumentarci koji otvaraju velika pitanja: Tjedan filma u Retro kinu Galženica

Sve projekcije u okviru TDF-a održavaju se uz besplatan ulaz, čime organizatori nastoje dokumentarni film približiti široj publici.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

U Retro kinu Galženica od 23. do 28. travnja održava se ovogodišnje izdanje Tjedan dokumentarnog filma, koje publici nudi izbor domaćih i stranih dokumentaraca uz slobodan ulaz na sve projekcije.

Program obuhvaća raznovrsne teme – od osobnih i obiteljskih priča do društvenih i političkih pitanja, ali i filmove koji se bave prirodom, ideologijom i duhovnošću. Organizatori su i ove godine pripremili selekciju nagrađivanih i zapaženih ostvarenja.

Otvaranje uz priču o borbi i neobičnom prijateljstvu

Festival započinje u četvrtak, 23. travnja u 18 sati projekcijom filma Priča o Siljanu. U središtu radnje je Nikola, poljoprivrednik suočen s posljedicama novih državnih mjera zbog kojih ne uspijeva prodati zemlju ni urod. U potrazi za egzistencijom prihvaća posao na odlagalištu otpada, gdje pronalazi ozlijeđenu bijelu rodu Siljana.

Orwell i vizija budućnosti

Dan kasnije, u petak 24. travnja, također u 18 sati, prikazuje se film Orwell: 2+2=5. Dokumentarac se vraća u 1949. godinu i posljednje mjesece života Georgea Orwella, dok završava roman 1984., istražujući nastanak ideja koje su obilježile jedno od najutjecajnijih distopijskih djela.

Subotnji program vodi od Afrike do samostanske tišine

U subotu, 25. travnja, publiku očekuju dvije projekcije. U 17 sati na rasporedu je Tanzanija, odjeci vremena, putopisni dokumentarac koji prikazuje prirodne ljepote, nacionalne parkove i suvremene izazove ove zemlje, uključujući i uspon hrvatske ekspedicije na Kilimanjaro.

Istoga dana u 19 sati slijedi film Slobodni, redatelja Santosa Blanca, koji donosi rijedak uvid u zatvoreni svijet klauzurnih samostana. Film propituje razloge zbog kojih pojedinci biraju život potpune izolacije.

Pandemija kroz osobne priče

U nedjelju, 26. travnja u 18 sati prikazuje se Paviljon 6, film koji tematizira razdoblje cijepljenja protiv COVID-19. Kroz razgovore s ljudima u redu za cjepivo prikazuje se kolektivna nesigurnost i sumnja koje su obilježile pandemijsko razdoblje.

Zatvaranje uz obiteljsku potragu i filmsku legendu

Tjedan dokumentarnog filma zaključuje se u utorak, 28. travnja u 18 sati projekcijom Biti u rodu s Johnom Malkovichem. Film prati Luku koji, nakon što i sam postane otac, pokušava obnoviti odnos s vlastitim ocem. Njihovo zajedničko istraživanje obiteljskog mita o mogućem srodstvu s poznatim glumcem otvara stare, nerazriješene teme.

Sve projekcije u okviru TDF-a održavaju se uz besplatan ulaz, čime organizatori nastoje dokumentarni film približiti široj publici.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VELIKA GORICA Štoos u kvartu: Dođite na izložbu “Suradnja”

Ulaz na izložbu je slobodan, a postav će biti otvoren za posjetitelje do 11. svibnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Štoos teatar

Projekt “Dobar Štoos u kvartu” započinje u Velikoj Gorici otvorenjem izložbe “Suradnja” umjetnika Marija Miličića, koja će biti predstavljena u petak, 24. travnja u 19 sati na prostoru Željezničkog kolodvora, na adresi Kolodvorska 151.

Riječ je o programu koji umjetnost izmiče iz galerijskih okvira i smješta je u svakodnevni prostor, bliže publici. Kako ističe koordinatorica programa ispred Štoos teatra Ana Katulić: “Ovim konceptom Štoos nastavlja seriju izvedbi i izložbi koje izlaze izvan institucija i ulaze u javni prostor; među ljude, u svakodnevicu, ravno k vama, a ova je izložba realizirana u partnerstvu s HŽ Infrastrukturom“.

Izložba “Suradnja” nastajala je spontano, uz željezničku prugu, kroz niz fotografija koje bilježe naizgled nevažne prizore. Autor je projekt započeo slučajno, primjećujući izgubljene radničke rukavice uz tračnice. Prve fotografije nastale su bez posebne namjere, no s vremenom su prerasle u promišljeni ciklus.

Naizgled obični predmeti, kroz objektiv dobivaju novo značenje, postajući svjedočanstvo rada i prisutnosti ljudi koji često ostaju nevidljivi, iako održavaju sustave svakodnevice – dok drugi prolaze, čekaju ili žure.

Miličić, poznat i pod pseudonimom Mane Mei, djeluje kao vizualni umjetnik i street art autor. Njegov rad obuhvaća murale i intervencije u javnom prostoru, među kojima su i poruke poput „Oj budi svoj“, „Budi čovjek“ i „Osmijeh na licu uljepšava ulicu“. Od 2018. godine angažiran je kao kustos u Galeriji Siva u zagrebačkoj Mediki, a ujedno je i suosnivač umjetničke organizacije Cirk Pozor te član HDLU-a.

 Ulaz na izložbu je slobodan, a postav će biti otvoren za posjetitelje do 11. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Noć knjige u GKVG-u: Velimir Grgić donosi priče o najmračnijim stranama čovjeka

Organizatori ističu kako je naglasak stavljen na vrijednosti poput dijaloga, razumijevanja i solidarnosti kao odgovora na suvremene društvene podjele.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

U sklopu ovogodišnje manifestacije Noć knjige, u Središnjem odjelu za odrasle GKVG-a bit će predstavljena nova knjiga Lice zla autora Velimira Grgića, a susret s publikom zakazan je za četvrtak, 23. travnja 2026. u 18.30 sati.

Riječ je o djelu u kojem autor kroz trideset potresnih priča analizira zločine 20. stoljeća, stavljajući naglasak na obične ljude koji su počinili iznimno brutalna djela. Knjiga otvara pitanja o prirodi zla i granicama ljudskog ponašanja, nudeći uvid u mračnije aspekte društva i pojedinca.

Grgić, rođen 1978. u Požegi, poznat je po svom širokom profesionalnom angažmanu. Tijekom karijere surađivao je s vodećim hrvatskim medijima, radio na televizijskim projektima te producirao reklame, glazbene spotove i filmove. Uz to, afirmirao se i kao nagrađivani scenarist, a u svojim knjigama često se bavi temama iz područja glazbe, filma i popularne kulture.

Manifestacija Noć knjige tradicionalno se održava uz Svjetski dan knjige i autorskih prava i Dan hrvatske knjige. Ovogodišnja tema nosi naziv „Pobratimstvo lica u sveMIRu – promišljajmo o miru kao zajedničkoj vrijednosti“.

Organizatori ističu kako je naglasak stavljen na vrijednosti poput dijaloga, razumijevanja i solidarnosti kao odgovora na suvremene društvene podjele. Naziv teme inspiriran je pjesmom Tina Ujevića „Pobratimstvo lica u svemiru“, koja naglašava univerzalnu povezanost ljudi unatoč razlikama.

Događanje u GKVG-u pruža priliku publici da iz prve ruke upozna autora i njegov rad, ali i da kroz temu knjige promišlja o složenim pitanjima ljudske prirode.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Jurjevski sajam knjiga donosi bogatu ponudu izdanja u Veliku Goricu

Sadržaj je prilagođen i najmlađima, koji također mogu pronaći knjige primjerenog sadržaja, što sajam čini privlačnim za sve generacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

U predvorju Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, od 13. do 30. travnja održava se Jurjevski sajam knjiga, na kojem posjetitelji mogu pronaći raznolika izdanja po pristupačnim cijenama.

Sajam se organizira povodom Dana Pučkog otvorenog učilišta, a i ove godine sudjeluje Biblioteka Albatros, koja predstavlja dio svog izdavačkog opusa. Posjetiteljima su dostupne brojne publikacije koje nude uvid u povijest i baštinu Turopolja, čineći ih zanimljivima kako za lokalno stanovništvo, tako i za sve zainteresirane za ovaj kraj.

Posebno mjesto na sajmu zauzimaju autori nagrađeni Književnom nagradom Albatros. Njihova djela obuhvaćaju različite književne forme, od poezije i romana do zbirki kratkih priča, čime se dodatno obogaćuje ponuda.

Sadržaj je prilagođen i najmlađima, koji također mogu pronaći knjige primjerenog sadržaja, što sajam čini privlačnim za sve generacije.

Nastavite čitati

Kultura

Gostovanja KUD-ova uz potporu: na raspolaganju 150.000 eura

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Kulturno-umjetničke udruge iz Zagrebačke županije i ove će godine moći računati na financijsku potporu za gostovanja, budući da je Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije otvorila javni poziv ukupne vrijednosti 150.000 eura.

Riječ je o sredstvima namijenjenima pokrivanju putnih troškova za nastupe i gostovanja, kako unutar Hrvatske, tako i u inozemstvu. Svaka udruga može prijaviti najviše dva projekta – jedno gostovanje u zemlji i jedno izvan njezinih granica.

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Sva potrebna dokumentacija, uključujući tekst javnog poziva i prijavne obrasce, dostupna je zainteresiranima, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 01/6009-417 ili e-mail adrese [email protected].

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno