Iako većina ljudi poznaje vitamin K kao ključan za zgrušavanje krvi, najnovija istraživanja upućuju na njegov znatno širi značaj, prenosi 24sata.hr. Posebno važan postaje njegov oblik – vitamin K2 – koji ima potencijal usporiti starenje, ojačati kosti i zaštititi srce.

Vitamin K nije jedan spoj, već skupina vitamina topivih u mastima. U prehrani se najčešće susreću dvije forme. One su vitamin K1 (filokinon), prisutan u zelenom lisnatom povrću, te vitamin K2 (menakinon), koji se nalazi u fermentiranoj hrani i namirnicama životinjskog podrijetla. Iako tijelo može pretvoriti K1 u K2, taj proces nije uvijek učinkovit, pa se unos K2 izravno iz prehrane smatra važnijim.

Znanstvena istraživanja pokazuju da osobe s većim unosom vitamina K2 imaju manji rizik od kalcifikacije arterija i smrti od srčanih bolesti. U jednom istraživanju, osobe s najvišim unosom vitamina K imale su 36 % manju vjerojatnost smrti od bilo kojeg uzroka u odnosu na one s najnižim unosom.

Osim toga, vitamin K2 igra ključnu ulogu u zdravlju kostiju. Aktivira protein osteokalcin koji pomaže vezivanju kalcija za kosti, čineći ih jačima i otpornijima. Posebno su značajni učinci kod žena u postmenopauzi, kod kojih suplementacija K2 može smanjiti rizik od osteoporoze i prijeloma.

Nadalje, vitamin K2 djeluje i kao snažan antioksidans, što znači da štiti stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Neka istraživanja čak sugeriraju da je učinkovitiji od vitamina E i koenzima Q10 u zaštiti kože, mozga i drugih tkiva od starenja.

Premda je klinički manjak vitamina K rijedak, mnogi ljudi ne unose dovoljne količine potrebne za optimalnu zaštitu organizma. Razlozi uključuju prehranu siromašnu K2, fokus javnosti i prehrambenih smjernica na K1, te djelovanje određenih lijekova (antibiotici, antikoagulansi) koji ometaju proizvodnju ili funkciju vitamina K.

Još jedan izazov je moderna prehrana. Fermentirana hrana i iznutrice, bogate vitaminom K2, rijetko se konzumiraju. Uz to, mnogi procesi prerade hrane mogu negativno utjecati na dostupnost ovog vitamina.

Za unos vitamina K1 preporučuje se zeleno lisnato povrće poput kelja, špinata, blitve i brokule. Vitamin K2, s druge strane, najviše se nalazi u fermentiranim proizvodima poput nattōa, guščjoj jetri, tvrdim sirevima (Gouda, Brie), te u žumanjcima, maslacu, piletini i govedini.

S obzirom na to da unos optimalne količine K2 kroz prehranu može biti izazovan, osobito kod starijih osoba ili onih s povećanim kardiovaskularnim rizikom, stručnjaci preporučuju razmatranje dodataka prehrani, posebno oblika MK-7, koji se dulje zadržava u organizmu. Prije upotrebe savjetuje se konzultacija s liječnikom.

Što napraviti kada pronađete krpelja na koži? Kada je vrijeme za posjet liječniku? Gdje ga baciti nakon uklanjanja? Odgovore na ta pitanja donose stručnjaci, uz upozorenje da mnogi još uvijek koriste neučinkovite ili opasne metode uklanjanja ovih potencijalno opasnih nametnika, a njihovo mišljenje prenosi Večernji.hr.

Krpelji su česti pratioci boravka u prirodi, osobito u proljeće i ljeto. Iako mnogi posežu za narodnim metodama poput spaljivanja, gušenja uljem ili čupanja prstima, liječnici upozoravaju da postoji samo jedan ispravan i siguran način za njihovo uklanjanje, s pomoću špičaste pincete.

Kako pravilno ukloniti krpelja?

Stručnjaci savjetuju sljedeće korake:

• Najprije očistite mjesto uboda alkoholom.
• Pincetu s tankim vrhom prislonite uz samu kožu, što bliže glavi krpelja.
• Polako i ravnomjerno povucite, bez trzanja.
• Nakon vađenja, ponovno očistite kožu i ruke alkoholom ili sapunom i vodom.

„Ako se dio glave krpelja odlomi i ostane u koži, možete ga pokušati izvaditi pincetom, ali ako to ne uspijete – nema razloga za paniku”, pojašnjava dr. Carol DerSarkissian za WebMD.

Što učiniti s uklonjenim krpeljem?

Idealno bi bilo krpelja poslati na analizu kako bi se utvrdilo je li zaražen, što može pomoći u pravodobnom liječenju i, po potrebi, uključivanju antibiotske terapije. Ako se odlučite na to, stavite ga u zatvoreni spremnik s vlati trave kako bi ostao živ do analize.

U slučaju da ga želite sami zbrinuti, možete ga:

• utopiti u alkoholu,
• baciti u zahod,
• zamotati u ljepljivu traku i baciti u smeće,
• spaliti.

„Važno je izbjegavati gnječenje krpelja prstima jer se tako može prenijeti zaraza”, upozorava dr. DerSarkissian.

Nakon ugriza krpelja, pažljivo pratite svoje zdravstveno stanje. Ako se pojave simptomi poput zimice, vrućice, glavobolje, bolova u mišićima ili osipa, nužno je što prije potražiti liječničku pomoć. Ti znakovi mogu ukazivati na lajmsku bolest, jednu od najčešćih bolesti koje prenose zaraženi krpelji u Hrvatskoj, uz krpeljni meningoencefalitis.

Ako ste ikada razmišljali o tome što je potrebno da biste dobili posao u Googleu, možda vas iznenadi da odgovor ponekad nije u životopisu, već u mozgalici. Kako prenosi Večernji.hr, tehnološki div nekoć je koristio logičke zagonetke kao dio selekcijskog procesa, a jedna od njih ponovno je privukla pažnju korisnika interneta zahvaljujući TikTok kreatorici Tanyi Zakowich, poznatoj pod imenom @pinkpencilmath.

Zakowich je u jednom od svojih videa predstavila zagonetku koju su kandidati morali riješiti kako bi prošli intervju. Prema njenim riječima, Google nije zaposlio nijednog kandidata koji nije znao točan odgovor. Iako je Google još 2013. značajno smanjio korištenje ovakvih pitanja, bivši direktor ljudskih resursa izjavio je za The New York Times da ta pitanja nisu mogla ništa predvidjeti, već su „uglavnom služila da se ispitivač osjeća pametno”.

Jedna od poznatijih zagonetki je tzv. zatvorska mozgalica, test logike i sposobnosti razmišljanja izvan okvira:

Četiri zatvorenika stoje na stubištu, svi okrenuti u istom smjeru. Ispred njih je zid od opeke koji razdvaja zatvorenika broj 4 od ostalih. Zatvorenik 3 ne vidi nikoga. Zatvorenik 4 također ne vidi nikoga jer se nalazi s druge strane zida. Sva četvorica nose šešire, dva crna i dva bijela. Nitko ne zna koju boju šešira nosi, ali mogu vidjeti šešire ispred sebe. Kada netko sa sigurnošću sazna koju boju nosi, mora to viknuti. Ne smiju se okretati, komunicirati ni skidati šešire. Pitanje: Tko će prvi viknuti boju svog šešira – i zašto?

Odgovor na ovu mozgalicu izazvao je raspravu među korisnicima TikToka. Jedan korisnik objasnio je kako zatvorenik 2 dolazi do odgovora, ako bi zatvorenik 1 vidio dva šešira iste boje, znao bi da nosi šešir druge boje i to bi odmah rekao. Budući da šuti, zatvorenik 2 zna da šeširi ispred njega nisu iste boje. Gledajući šešir zatvorenika 3, može zaključiti boju svog. Što je i točan odgovor.

Iako Google danas rjeđe koristi ovakve metode u zapošljavanju, ovakve zagonetke i dalje pokazuju koliko je važna sposobnost apstraktnog razmišljanja u tehnološkoj industriji. Zakowichina objava potaknula je brojne reakcije, a neki su istaknuli kako redovito koriste ovu mozgalicu u nastavi matematike. Naravno, bilo je i duhovitih komentara. „Zatvorenik 4 je skinuo kapu i pogledao je. Problem riješen!”, dodao je jedan od komentatora.

Iako je Google napustio praksu korištenja zagonetki u intervjuima zbog njihove ograničene učinkovitosti, ovakve mozgalice i dalje izazivaju interes javnosti i služe kao zanimljiv alat za testiranje logičkog razmišljanja.

Koliko novca dati za svadbeni poklon, osobito ako si kuma ili kum? Ovo pitanje pokrenulo je lavinu komentara na društvenim mrežama, a rasprava koju je započela jedna buduća kuma na Redditu otkrila je koliko su raznolika očekivanja, mogućnosti i običaji među ljudima, prenosi Večernji.hr. Dok neki daruju tisuće eura, drugi biraju kreativna rješenja ili iskreno priznaju – nemam više od 100 eura.

Sve je krenulo kada je korisnica Reddita priznala da je tek dva i pol mjeseca prije vjenčanja saznala da će biti kuma, ali financijski nije spremna. „Plaća mi pokriva samo kredit, račune i putovanje koje sam ranije rezervirala. Koliko se uopće očekuje da dam”, pitala je.

Jedan korisnik otkrio je da je, kao kum na malom obiteljskom vjenčanju, kupio društvenu igru vrijednu 150 eura jer su mladenci „zarađivali sedam puta više” od njega. Drugi pak nije dao ništa jer je svečanost bila tek simboličan odlazak kod matičara. Bilo je i neobičnih prijedloga, od uplate putovanja na rate do darivanja seta lonaca ili čak poluge zlata.

S druge strane, jedna žena podijelila je kako je, znajući godinama unaprijed da će biti kuma, uspjela uštedjeti i darovati kombinaciju novca i poklona vrijednu čak 1000 eura. Drugi primjer govori o barjaktaru koji je, iako „samo pratnja kumi”, dao 300 eura, dok je jedan stariji kum, s obitelji, darovao 1000 eura.

Originalnost nije rijetkost, neki poklanjaju umjetničke portrete para, a jedan korisnik istaknuo je važnost iskrenosti, „Daj 100 eura i reci sori, u kreditu sam, Ako ti tada kuma kaže da ništa ne moraš, znaš da te cijeni.”

Mnogi se slažu da društvo često postavlja nerealna očekivanja. „Uvijek dajemo previše jer si možemo priuštiti, ali to ne bi smjelo biti pravilo. Kumove ne biramo zbog novca”, napisala je jedna komentatorica.

U konačnici pravila nema. Primjeri variraju od 133 eura do 1000 eura, uz dodatke poput plaćanja harmonikaša, darova i torti. Sve ovisi o bliskosti s mladencima, njihovim očekivanjima i financijskim mogućnostima kumova.

Kako je jedan komentar sažeo raspravu – „Daj koliko možeš, iskreno i s osmijehom. Ako si prava kuma, to je važnije od svake svote.”

S dolaskom ljetnih temperatura, mnogi vozači u Hrvatskoj suočavaju se s nesnosnom vrućinom u automobilima koji su parkirani na suncu, prenosi Večernji.hr. No, iako većina instinktivno pali klima uređaj čim sjedne za volan, stručnjaci upozoravaju da bi to mogla biti pogrešna odluka.

Prema mišljenju stručnjaka iz tvrtke Nationwide Vehicle Contracts, uključivanje klime odmah nakon ulaska u automobil zapravo otežava hlađenje unutrašnjosti, produžuje vrijeme potrebno za postizanje ugodne temperature i dodatno opterećuje klima uređaj.

„U osnovi, tražite od svog klima uređaja da vodi bitku koju ne može dobiti“, pojašnjava stručnjak. „Zrak unutar automobila često je topliji od vanjskog. Ako odmah uključite klimu, osobito u načinu recirkulacije, samo vrtite vrući zrak u krug i tjerate sustav da radi pod velikim opterećenjem“, govore iz tvrtke.

Unutrašnjost vozila, osobito ako ima tamne ili kožne presvlake, može se zagrijati i iznad 50 stupnjeva Celzijusa, stvarajući osjećaj kao da ulazite u pokretnu saunu. Znojni volan, vruće kopče pojaseva i usijana sjedala dodatno pogoršavaju situaciju, jer zrače toplinu natrag u ionako vrući zrak.

Kako bi se vožnja učinila ugodnijom, stručnjaci savjetuju jednostavan postupak. Prije nego što upalite klimu, otvorite sva vrata i prozore na najmanje pola minute do minutu kako biste ispustili pregrijani zrak. Nakon toga, vozite nekoliko minuta sa spuštenim prozorima kako bi svjež zrak cirkulirao kroz kabinu.

Kada uključite klima uređaj, važno je da postavite način rada na „svježi zrak“ umjesto na „recirkulaciju“. Cilj je uvući svježiji zrak izvana, a ne ponovno hladiti unutrašnji zrak koji je pregrijan. Također, preporučuje se da usmjerite ventilacijske otvore prema prsima i koljenima, jer hlađenje središta tijela pridonosi bržem osjećaju ugode.