HOTNEWS
Pet do 12 za Turopoljski lug: Žira nema, a ni bukvice, naša Velika šuma polako odumire
Šumarnik Damir pl. Brebrić, šalje upozorenje, ali i svojevrsni vapaj šume, koji poznaju samo istinski stručnjaci i ljubitelji iste, za hitnom akcijom spašavanja: ‘Šume, naša pluća, polako odumiru!’
Turopoljski lug je kroz čitavu povijest bio gospodarski značajan za sve stanovnike ovog područja. Naš kraj je oduvijek poznat po bogatstvu hrastovih šuma, sirovine od koje desetljećima nastaju reprezentativni primjeri drvene gradnje. Hrast je sagradio kuće, čardake, kapele. Znalo se reći kako nas prati od kolijevke, pa do groba.
Foto: Kurija Modić- Bedeković u Donjoj Lomnici, biser drvene arhitekture Turopolja s početka 19. stoljeća, građena od hrastovih planjki iz Turopoljskog luga/G.Kiš, Cityportal.hr
Osim zbog drva, turopoljska je Magna Silva – Velika šuma, značajna i za uzgoj turopoljske svinje, autohtone pasmine domaće svinje, koja je zbog svoje otpornosti na vremenske uvjete i pogodna za uzgoj u šumi na otvorenom, a prehranjuje se upravo plodom hrasta lužnjaka i kitnjaka – žirom.
Foto: Turopoljske svinje na ispaši u lugu, arhivska fotografija/POT
Običaj godišnjeg obilaska šume i provjere plodnosti žira, Žirovina, potječe još iz srednjeg vijeka kada je Plemenita opčina turopoljska bila jako gospodarsko upravno središte koja je upravljala sa čak pet tisuća hektara turopoljske šume hrasta lužnjaka.
– Taj hrast nas prati od rođenja do groba, kolijevka je bila napravljena od hrastovine, kao i križ na grobu. Hrast daje i jako bitan plod, žir, kojeg su jeli naši turopoljski pajceki dok su išli u šumu na ispašu. Nakon svetog Bartola, Žirna komisija Plemenite opčine turopoljske bi odlazila u Turopoljski lug da provjeri jel’ žir natepel, koliko ga ima. Prije sto let klima je bila drugačija i bio je dobar urod. Kad bi komisija odredila i cijenu ispaše, to se javno obznanilo, nakon čega je slijedila fešta, jer žira je bilo za sve. Zato je naša Plemenita opčina turopoljska prije 30 godina pokrenula Žirovinsko spravišće kako bi se ta tradicija nastavila – podsjetio je i ove godine Juraj pl.Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske (POT).
Foto: Plodova hrasta lužnjaka, žira, nekada je bilo za sve, danas su rijetka pojava/POT
No, već dugo godina žira ne da nema za sve, nego ga se nađe tek pod kojim hrastom u lugu ili u Vukomeričkim goricama. Stoga je u ovogodišnje Izvješće o rodnosti žira hrasta i bukvice bukve na području POT-a, šumarnik Damir pl. Brebrić, uvrstio i upozorenje, ali i svojevrsni vapaj šume, koji poznaju samo istinski stručnjaci i ljubitelji iste, za hitnom akcijom spašavanja naše prekrasne šume, stoga ga prenosimo u cijelosti.
– Ovogodišnje Izvješće o rodnosti žira na hrastu lužnjaku (Quercus robur) i hrastu kitnjaku (Quercus petrea) te bukvice na bukvi (Fagus sylvatica) biti će jako kratko. U izvješćima iz prijašnjih godina upozoravali smo, utvrđivali što bi nam se moglo dogoditi u godinama koje dolaze na urod sjemena hrasta, bukve. Ukazivali da naše šume, okolina, općenito priroda, sve teže podnosi naš maćehinski odnos prema njoj. Ništa se ne događa.
Ljudi gledaju samo sebe, a prirodu s kojom i u kojoj bi trebali živjeti i uživati, gotovo nitko ne vidi njezin vapaj za pomoć, a kada uništimo prirodne resurse onda neće biti ni nas, nećemo imati uvjete za život koje tako lako uništavamo. Šume, naša pluća, polako odumiru. Prije osamdesetak godina nismo reagirali na nestajanje brijesta (Ulmus) kao vrste, danas nedovoljno reagiramo na nestajanje druge po kvaliteti vrste drveta, a to je jasen (Fraxinus).
Foto: Damir pl. Brebrić, šumarnik POT-a, podnio je Izvješće o rodnosti žira i bukvice/G.Kiš, Cityportal.hr
Bukva nekada vrlo otporna vrsta, rasprostranjena i u nizinama i planinama, pokazuje iste simptome ugroženosti. Hrast pati već godinama radi klimatskih promjena koje su nastale najvećim dijelom krivnjom čovjeka, kojem je važnija sva moderna tehnologija, glad za nečim nepotrebno novim, a u tome svemu ne primjećuje da nam se urušava temelj Života, priroda. Svjedoci smo zadnjih godina klimatskih promjena. Štete i razaranja koje one donose, velikim dijelom je čovjek kriv jer ne pazi na svoje Šume. Počnimo se bro mijenjati, svakim danom sve manje su nam šanse da to popravimo.
I opet izvješće o rodnosti žira ispalo predugačko, a trebalo je pisati samo ovo. Žira hrasta lužnjaka i kitnjaka na području Plemenite općine turopoljske u 2023. godini nema osim na pojedinačnim stablima u Turopoljskom lugu, te pokoje stablo u Vukomeričkim goricama. Bukvice bukve ove godine nema, a kako bukva sve teže podnosi klimu i nas koji sa njome gospodarimo prognoze za nju nisu optimistične. Moramo se mijenjati i odlučiti što nam je važnije u životu, priroda ili pretjerana nepotrebna tehnologija – poručio je u svom izvješću šumarnik Plemenite opčine turopoljske, Damir pl. Brebrić.
Turopoljski lug ravničarsko, šumovito područje između Velike Gorice i Siska, uz desnu obalu rijeke Odre zadnjih je 20 godina zaštićeno kao značajni krajobraz ukupne površine 3.403,56 hektara.
Dosadašnja istraživanja pokazala su kako se ovo područje odlikuje velikom raznolikošću staništa, a time i bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je većina zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, a pojedine su zaštićene i na europskoj razini. Zabilježeno je 48 različitih stanišnih tipova, 358 biljnih svojti, 133 vrsta kornjaša, 60 vrsta pauka, 73 vrste danjih leptira, 23 vrste vretenaca, 13 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmazova, 23 vrste riba i 33 vrste sisavaca. Ova staništa se osobito ističu brojnošću i raznolikošću vrsta ptica, kojih je zabilježeno više od 200 vrsta.
Foto: Vrata od Krča, Turopoljski lug/Zagrebačka županija
HOTNEWS
Predstavljene braniteljskih udruga iz Velike Gorice: ‘Zadaća je da čuvamo i širimo povijesnu istinu’
To nije bila samo hrabrost, to je bila snaga, odlučnost, istinska i bezuvjetna ljubav prema domovini.
Okupljanjem u Spomen-parku 153. brigade Hrvatske vojske u Velikoj Buni javnosti je predstavljen rad braniteljskih udruga s područja Velike Gorice, a ujedno je najavljen i program ovogodišnjeg Dana branitelja grada Velike Gorice koji će biti obilježen u nedjelju, 10. svibnja.
Na događanju su se okupili predstavnici brojnih braniteljskih udruga, gradski dužnosnici te članovi lokalne zajednice. Cilj susreta bio je podsjetiti na ratni put hrvatskih branitelja, ali i predstaviti današnje aktivnosti udruga koje čuvaju uspomenu na Domovinski rat i njegove vrijednosti.
Emotivna svjedočanstva i poruke zahvalnosti hrvatskim braniteljima
Pročelnica za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić istaknula je osobno sjećanje iz ratnog razdoblja: „Rođena sam 1991. godine i zaista se ne sjećam tih ratnih događanja u potpunosti, ali jedno sjećanje mi je ostalo. Kako sam kao mala djevojčica iz vrtića morala trčati u sklonište. Bila sam dijete, nesvjesna prave opasnosti, nesvjesna stvarnosti koja nas je okruživala. Danas, gledajući iz perspektive odrasle osobe, shvatila sam što ste vi sve prošli“, rekla je. Dodala je i kako žrtva branitelja nikada ne smije biti zaboravljena: „To nije bila samo hrabrost, to je bila snaga, odlučnost, istinska i bezuvjetna ljubav prema domovini. Mnogi su ostavili svoje žene, muževe i djecu kako bi branili ono najvrijednije. Svoj dom, svoju obitelj i svoju domovinu. To se nikada neće zaboraviti.“
Zamjenik gradonačelnika Neven Karas naglasio je kako je ovogodišnji fokus stavljen upravo na braniteljske udruge i njihov doprinos zajednici: „Naš cilj je ove godine dati naglasak upravo na vas koji ste tu, braniteljske udruge, jer o domovinskom ratu se puno govori, dosta se zna, iako nikad nije dovoljno. Zato je ovo danas zamišljeno da se uoči Dana branitelja Grada Velike Gorice uživa u društvu predstavnika svih braniteljskih udruga s područja našeg grada“, rekao je Karas. Predstavio je i program nedjeljnog obilježavanja Dana branitelja grada Velike Gorice: „U nedjelju ćemo se svi zajedno okupiti na misi u našoj centralnoj crkvi, u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u 9 sati. Zatim ćemo u 10.30 položiti vijence i odati počast našim poginulim kolegama, a nakon toga, od 11 sati nadalje, svi zajedno, podružit ćemo se u Društvenom domu Pleso uz prigodnu okrepu.“
Braniteljske udruge predstavile rad i aktivnosti uoči Dana branitelja
Nakon uvodnog dijela programa predstavnici udruga ukratko su predstavili svoj rad, projekte i aktivnosti.
Željko Klasnić rekao je kako njihova Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Velika Gorica, okuplja oko 700 članova iz različitih postrojbi, među kojima su pripadnici Gromova, Tigrova, vojne policije i dragovoljci. Kao jedan od najznačajnijih projekata izdvojio je maraton na relaciji Pokupsko – Velika Gorica.
Predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata Grada Velike Gorice Biserka Stepanić podsjetila je da je njihova udruga osnovana 2000. godine te da je njezina glavna zadaća očuvanje uspomene na poginule, nestale i umrle branitelje.
O aktivnostima Nezavisnih dragovoljaca hrvatskih Zagrebačke županije – Podružnica Velika Gorica govorio je predsjednik Božidar Povoljnjak: „Manje-više, svi su naši članovi dragovoljci Domovinskog rata, koji su se uključili u ranijim danima, odnosno, 1991. godine u početku agresije na Hrvatsku. Imamo dosta aktivnosti, obilazimo ratišta naših poginulih kolega od Vukovara, Škabrnje do Banijskog ratišta. Imamo sportske aktivnosti. Ove godine ćemo imati 20. jubilarno kuglanje u čast i spomen na naše poginule branitelje“, rekao je.
Predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata Velika Gorica Robert Stepanić istaknuo je kako je cilj njihove udruge očuvanje istine o Domovinskom ratu te pomoć socijalno ugroženim članovima. Posebno je naglasio uključivanje mladih kroz novoosnovanu mladež udruge koja trenutno broji dvanaest članova.
Od sportskih projekata do edukacije mladih: udruge nastavljaju čuvati istinu o Domovinskom ratu
Povijest i djelovanje Udruge ratnih veterana 2. gardijske brigade Gromovi predstavio je umirovljeni pukovnik Ivan Krupec: „2. gardijska brigada Gromovi oformljena je 15. svibnja 1991. godine. Temeljna zadaća upravo te prve godine bila je obrana Korduna i Banovine, onaj strateški trokut Zagreb-Sisak-Karlovac“, rekao je Krupec, dodavši kako je udruga posebno ponosna na europski projekt „Budimo zajedno“, kroz koji se pružala pomoć braniteljima u potrebi.
Predsjednik Udruge VG branitelji Vinko Cerovski, poručio je kako je glavna zadaća njihove udruge očuvanje sjećanja na poginule i preminule branitelje te zaštita istine o Domovinskom ratu. O radu Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Zračne luke Zagreb govorio je predsjednik Neno Mirenić, istaknuvši kako udruga skrbi o starijim članovima i pomaže braniteljima kojima je potrebna zdravstvena i socijalna pomoć. Među mlađim udrugama predstavila se i Udruga djece hrvatskih branitelja Grada Velike Gorice, osnovana prije tri mjeseca. Predsjednica Tea Kunjas rekla je kako udruga trenutno okuplja 26 članova te radi na edukativnim i kulturnim programima kojima se mladim generacijama prenosi istina o Domovinskom ratu.
Na kraju predstavljanja predsjednik Udruge pripadnika 153. brigade Hrvatske vojske – Velika Gorica Ivan Zagorac najavio je ovogodišnje projekte udruge, među kojima su izrada monografije i spomen-obilježje u Slavonskom Brodu: „Zadaća svih nas je da čuvamo i širimo povijesnu istinu o domovinskom ratu, a posebno na naše poginule branitelje“, poručio je Zagorac.
Svoj dolazak na predstavljanje nisu bile u mogućnosti ostvariti Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – Ogranak Velika Gorica, Klub hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Velika Gorica te Udruga veterana, vojnika i domoljuba, a među udrugama koje djeluju na području grada istaknuta je i Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
Lomnica je u odgođenoj utakmici 26. kola Premier lige pobijedila Ban Jelačić u Vukovini rezultatom 3:0 golovima Ante Burazera, Leona Garvanovića i Petra Gudelja. Gostujuća momčad igrala je od 39. minute s igračem manje, nakon isključenja Leonarda Mostarlića.
Vukovina, 06.05.2026. Premier liga-26.kolo: Ban Jelačić – Lomnica (Donja Lomnica) 0:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Vukovina, 06.05.2026. Premier liga-26.kolo: Ban Jelačić – Lomnica (Donja Lomnica) 0:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Obostrano otvorena utakmica nije ipak pružila veći broj povoljnih šansi za pogodak, jer su obrane suparničke napade rješavale prije kaznenog prostora. Neopreznost odnosno oklijevanje obrane domaćih u 28. minuti kaznio je Burazer i s desetak metara prizemno pogodio donji kut za – 0:1. Deset minuta kasnije incident na centru igrališta okončan je crvenim kartonom za Mostarlića.
Vukovina, 06.05.2026. Premier liga-26.kolo: Ban Jelačić – Lomnica (Donja Lomnica) 0:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Vukovina, 06.05.2026. Premier liga-26.kolo: Ban Jelačić – Lomnica (Donja Lomnica) 0:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Početkom drugog poluvremena gosti su pojačali obranu, ali su brzim kontranapadima ugrožavali vrata domaćih. Kada je raspoloženi i rastrčani Garvanović u 62. minuti pogodio iz blizine mrežu domaćih za 0:2 bio je to prijelomni trenutak utakmice. U vrlo dobroj igri Lomnice uopće se nije zamjećivao manjak od jednog igrača. To je potvrđeno u 75. minuti kada je Gudelj poentirao za – 0:3!
Vukovina, 06.05.2026. Premier liga-26.kolo: Ban Jelačić – Lomnica (Donja Lomnica) 0:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Vukovina, 06.05.2026. Premier liga-26.kolo: Ban Jelačić – Lomnica (Donja Lomnica) 0:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ban Jelačić (27 10 4 13 44:49 34) je s 34 boda na 11. mjestu u trenutačnom poretku, a Lomnica (27 10 8 9 38:37 38) je s 38 bodova na 9. mjestu.
Galerija fotografija
Premier liga NSZŽ-a 2025./2026., 26. kolo
NK Ban Jelačić – NK Lomnica (Donja Lomnica) 0:3 (0:1)
Vukovina. Stadion: ŠRC Vukovina. Gledatelja: 60. Srijeda, 06.05.2026., 18 sati. Sudac: Jurica Huzjak (Velika Gorica). Pomoćni suci: Matej Mrkoci (Velika Gorica) i Danijel Zgurić (Kravarsko). Delegat: Marko Slivak (Bukevje). Strijelci: 0:1 – Burazer (28), 0:2 – Garvanović (62), 0:3 – Gudelj (75). Isključenje: Leonardo Mostarlić (39′).
BAN JELAČIĆ: Klepac, Rovišan (od 75. A.Nikić), Drezga, Markov, Smok (od 77. Klenović), Pušić, M.Nikić (cap.), Milatović, Klasnić (od 60. Miletić), Softić (od 46. Landeka), Kotrman (od 65. Grižić). Trener: Tomislav Škrinjarić.
LOMNICA: Žugaj, Garvanović (od 63. Havliček), Gudelj, Dijanežević, Burazer, Šoštarec, Čizmadija, Galić, Kovačević (od 85. Grgić), Mostarlić, Arbanas (cap.)(od 80. Kevrić). Trener: Zoran Tomčić.
HOTNEWS
NEDJELJA U Turopolju se kalorije broje tek nakon Chill and Grilla!
Roštilji se pale od 12 sati u Etno naselju Novo Čiče.
CityLIGHTS
“Prvo hidratacija, pa sve ostalo”: tri savjeta Mirele Ilenić za zdraviju njegu kože
I dok beauty industrija često djeluje površno i “instagramično”, razgovor s Mirelom Ilenić brzo pokazuje koliko se iza jednog proizvoda kriju znanja, razvoj, testiranja i iskustva.
Iza jedne male bočice seruma često stoje mjeseci razvoja, laboratorijska testiranja i tim ljudi koje kupci nikada ne vide. A upravo u tom svijetu danas radi Mirela Ilenić iz Šćitarjeva – žena koja stoji iza razvoja brojnih domaćih beauty proizvoda i koja tvrdi da koži često najviše šteti upravo ono što joj pokušavamo “pomoći”.
Mirela Ilenić: žena koja formulira priče kroz kozmetiku
Kozmetička formulatorica i farmaceutska tehničarka Mirela Ilenić, rodom iz Šćitarjeva, danas stoji iza brenda Mireille Lab te razvoja kozmetičkih proizvoda unutar Lively Pharma – tvrtke koja djeluje u sklopu Lively Roastersa. Iako je Lively Roasters javnosti poznat prvenstveno po specialty kavi, iz te je priče s vremenom nastao i kozmetički segment koji spaja znanost, prirodne sastojke i razvoj domaćih beauty proizvoda. Tako je nastao Lively Pharm – laboratorij i proizvodni pogon specijaliziran za razvoj kozmetike, formulacije i edukacije, dok je Mireille Lab njezin osobni profesionalni pečat i brend kroz koji prenosi vlastitu filozofiju njege kože.
„Ne postoji škola, fakultet, tečaj ni ustanova gdje vi možete dobiti stečeno znanje i reći: “E, ovo je proizvod koji može ići na nečiju kožu.” Iskustvo je ono koje mene može navesti na odluku o tome“, govori Mirela.
Njezin profesionalni put počeo je nakon srednje škole, kada je stažirala u ljekarni. Nedugo zatim otvorila joj se prilika za zaposlenje u jednom poduzeću u kojoj je ostala sljedećih 15 godina. Upravo ondje, kaže, stekla je temelje svega što danas radi. „To je bio moj poslovni odgoj, profesionalna škola i temelj za apsolutno sve. Smatram da nisam tamo radila da danas ne bih bila ovdje gdje jesam“, ističe.
No prvi susret s kozmetikom dogodio se puno ranije – još s 13 godina, upravo u jednoj velikogoričkoj ljekarni. Zbog problema s prištićima otišla je tamo s majkom, a iskustvo koje je tada doživjela i danas joj je ostalo urezano u pamćenje. „Sjećam se žene koja je tamo radila. Dala mi je tri proizvoda – tonik, kremu i gel za pranje lica. Kad smo izašle, mama mi je rekla: „Vidi kak su ove žene lijepe i uredne, sve sređene i u lijepim kutama… Baš bi i ti jednog dana mogla tak raditi.“ Mislim da se tada prvi put javila ta ideja“, prisjeća se kroz smijeh.
Iako je, kaže, kao djevojčica voljela glumiti doktoricu i učiteljicu, danas smatra da od toga zapravo nije ni otišla daleko. „Ne liječim kožu, ali promatram ono što ide na kožu. A s druge strane provodim edukacije pa sam u jednu ruku i učiteljica. Ako danas dobro educiramo mame, mlade djevojke i žene o njezi kože, pa čak i njezi bebe od prvog dana života, možemo prevenirati jako puno toga“, poručuje.
Više nije uvijek i bolje: Tri stvari koje koža zaista treba
Njega kože i lica danas je postala gotovo svakodnevna tema društvenih mreža. Od “skincare rutina” s deset koraka do neprestanog isprobavanja novih proizvoda, tržište kozmetike nikad nije bilo bogatije. No upravo u toj količini savjeta, trendova i proizvoda mnogi, smatra Mirela Ilenić, zapravo rade više štete nego koristi.
Na pitanje što je zaista najvažnije u njezi kože, odgovor daje vrlo jednostavno.
„Postoje tri stvari koje ne smijemo zaboraviti kod kože: optimalno pranje i čišćenje, ali optimalno, ne pretjerano. Pretjeranim čišćenjem skidamo naše prirodne masnoće i tada zapravo radimo problem. Nakon toga važna je hidratacija, dati koži dovoljno vlage jer je tijekom dana gubimo na razne načine. Zato je i unos dovoljno tekućine jako važan. Treća stvar je zaštita, odnosno obnova i regeneracija kože.“, objašnjava.
Dodaje kako su mnoge današnje “komplicirane rutine” rezultat marketinga i prodajnih trikova, a ne stvarnih potreba kože. I sama se, kaže, u svakodnevnoj njezi drži jednostavnosti. Dva proizvoda bez kojih ne može su čistač za lice i krema za lice.
Zanimljivo je i da o SPF-u ima podijeljeno mišljenje. Iako ne osporava važnost zaštite od sunca, smatra da se često zanemaruje šira slika. „Nisam za cjelodnevno i konstantno nošenje SPF-a u svakoj situaciji. Puno veću štetu koži često naprave neki drugi sastojci u kozmetičkim proizvodima nego samo sunce“, govori.
A kada bi morala dati samo jedan savjet za njegu kože, odgovor joj dolazi bez razmišljanja. „Hidratizirajte se! To je najbitniji “sastojak” njege kože.“, poručuje.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Od ideje do police: iza jedne kreme kriju se mjeseci rada
Iako mnogi kozmetički proizvod vide tek kao lijepo pakiranje na polici drogerije ili društvenim mrežama, iza njegovog nastanka krije se dug i izrazito zahtjevan proces. Mirela Ilenić objašnjava kako razvoj jednog proizvoda traje od šest mjeseci pa sve do godinu dana, a ključ uspjeha leži u razumijevanju tržišta i potrebama potrošača.
„Tajna uspješnog proizvoda je slušati tržište, pratiti trendove i pokušati ispričati svoju priču kroz proizvod. Hoćemo li raditi egzosome, faktore rasta ili hijaluronsku kiselinu – to su trendovi, ali jako je važno da proizvod ima svoju priču i svrhu“, govori.
Kako bi nam približila proces stvaranja proizvoda, ispričala nam je proces kroz jedan primjer. „Primjerice, klijent kaže da želi kremu s guščjom masti i peptidima. Prvi korak je pronaći kvalitetnu sirovinu, provjeriti svu dokumentaciju i tek tada krenuti u razvoj proizvoda. Nakon toga odlučujemo hoće li to biti krema, serum, mlijeko, maslac ili neki drugi oblik proizvoda. Nakon razvoja slijedi testiranje koje prolazi kroz nekoliko faza. U prvoj fazi proizvod isprobavaju sami klijenti te daju mišljenje o teksturi, mirisu, načinu upijanja i osjećaju na koži. Potom proizvod odlazi na laboratorijska testiranja koja traju i po tri mjeseca. Tada se ispituje je li proizvod stabilan, razdvaja li se, topi li se, mijenja li teksturu i slično. Tek nakon toga kreće priprema dokumentacije“, kaže Mirela.
Dodaje kako je upravo dokumentacija jedan od najzahtjevnijih dijelova cijelog procesa. „Dokumentacija za kozmetički proizvod jedna je od najopsežnijih koja postoji. Često je ima više nego za neke vitamine ili minerale. Tek nakon svega toga kreće proizvodnja“, ističe.
Naglašava kako javnost često nije svjesna koliko ljudi i znanja stoji iza jednog domaćeg kozmetičkog proizvoda.
„Ljudi moraju znati da hrvatski brend koji vide na polici ili internetu nije nastao pucketanjem prstiju. U cijelom procesu sudjeluju različiti timovi – od razvoja i analitike do dokumentacije i proizvodnje. Zato je važno kroz medije i različite kanale pokazati koliko je ovo zahtjevan posao i koliko ljudi sudjeluje da bi kvalitetan proizvod došao do potrošača koji će mu vjerovati“, zaključuje.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Lively Pharm u dvije godine sudjelovao u lansiranju 18 brendova
U Lively Pharmu danas razvijaju proizvode kroz dva modela proizvodnje – private label i white label. Iako se ti pojmovi često spominju u beauty industriji, Mirela objašnjava kako iza njih stoji potpuno drugačiji pristup radu s klijentima.
„Private label je kada nam klijent dođe sa svojom idejom, a mi tu ideju pretvaramo u gotov proizvod. White label je nešto što razvijamo sami unutar našeg razvojnog kapaciteta – po trendovima, potrebama tržišta, ali ponekad i po nekim mojim osobnim željama. Kada dođe klijent, takav proizvod može odmah koristiti i prilagoditi svom brendu“, objašnjava.
Dodaje kako su njihova najveća snaga skincare proizvodi i funkcionalna kozmetika, odnosno proizvodi koji imaju konkretnu svrhu i djelovanje, a ne samo estetsku vrijednost.
„Mi se ne bavimo robnim markama i masovnom proizvodnjom jer nas to jednostavno ne zanima. To su vam oni proizvodi gdje imate isti šampon u pet različitih mirisa ili gel za ruke u deset varijanti. Praktički imate jednu formulaciju i samo mijenjate miris“, govori.
Umjesto toga, fokusirali su se na male, nišne brendove i individualan pristup klijentima. Upravo im je ta strategija, kaže, donijela rezultate. „Zahvaljujući takvom pristupu, u posljednje dvije godine neposredno smo sudjelovali u lansiranju 18 novih brendova. Za Hrvatsku, ovako malu zemlju, to je zaista puno“, ističe.
Nije sve uvozni skincare; Kad biramo domaće, podržavamo puno više od samog proizvoda
I dok beauty industrija često djeluje površno i “instagramično”, razgovor s Mirelom Ilenić brzo pokazuje koliko se iza jednog proizvoda kriju znanja, razvoj, testiranja i iskustva. Od djevojčice koja je u velikogoričkoj ljekarni prvi put poželjela nositi bijelu kutu, do žene koja danas stoji iza razvoja brojnih domaćih kozmetičkih proizvoda, njezina priča potvrđuje da uspjeh u ovoj industriji ne dolazi preko noći, nego godinama rada, edukacije i razumijevanja onoga što koža zaista treba.
A možda je upravo najveća vrijednost ovakvih priča podsjetnik da iza domaćih kozmetičkih proizvoda ne stoje samo “lijepa pakiranja”, nego ljudi, znanje, laboratoriji i godine rada. Zbog toga bi podrška hrvatskim proizvođačima i malim poduzetnicima trebala biti puno više od prolaznog trenda.
Foto: Lively Pharm
CityLIGHTS
Subotnji shopping s nagradama: KTC dijeli poklone i pogodnosti
Iz KTC-a ističu kako je riječ o prilici za povoljniju kupnju uz dodatne benefite, te pozivaju građane da ih posjete upravo ove subote.
-
Zanimljivostiprije 6 danaFOTO Prvosvibanjski ručak velikog broja izletnika na jezeru Čiče
-
HOTNEWSprije 1 danFOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
-
Vijestiprije 2 danaFOTO Kamion zapeo u križanju kod Petrola, stvorila se velika kolona
-
Priča iz kvartaprije 2 danaLegenda o RVG-u: ‘I najveće zvijezde radije su dolazile k nama nego na HRT…’