Povežite se s nama

HOTNEWS

Pet do 12 za Turopoljski lug: Žira nema, a ni bukvice, naša Velika šuma polako odumire

Šumarnik Damir pl. Brebrić, šalje upozorenje, ali i svojevrsni vapaj šume, koji poznaju samo istinski stručnjaci i ljubitelji iste, za hitnom akcijom spašavanja: ‘Šume, naša pluća, polako odumiru!’

Objavljeno

na

Turopoljski lug je kroz čitavu povijest bio gospodarski značajan za sve stanovnike ovog područja. Naš kraj je oduvijek poznat po bogatstvu hrastovih šuma, sirovine od koje desetljećima nastaju reprezentativni primjeri drvene gradnje. Hrast je sagradio kuće, čardake, kapele. Znalo se reći kako nas prati od kolijevke, pa do groba.

Foto: Kurija Modić- Bedeković u Donjoj Lomnici, biser drvene arhitekture Turopolja s početka 19. stoljeća, građena od hrastovih planjki iz Turopoljskog luga/G.Kiš, Cityportal.hr

Osim zbog drva, turopoljska je Magna Silva – Velika šuma, značajna i za uzgoj turopoljske svinje, autohtone pasmine domaće svinje, koja je zbog svoje otpornosti na vremenske uvjete i pogodna za uzgoj u šumi na otvorenom, a prehranjuje se upravo plodom hrasta lužnjaka i kitnjaka – žirom.

Foto: Turopoljske svinje na ispaši u lugu, arhivska fotografija/POT

Običaj godišnjeg obilaska šume i provjere plodnosti žira, Žirovina, potječe još iz srednjeg vijeka kada je Plemenita opčina turopoljska bila jako gospodarsko upravno središte koja je upravljala sa čak pet tisuća hektara turopoljske šume hrasta lužnjaka.

– Taj hrast nas prati od rođenja do groba, kolijevka je bila napravljena od hrastovine, kao i križ na grobu. Hrast daje i jako bitan plod, žir, kojeg su jeli naši turopoljski pajceki dok su išli u šumu na ispašu. Nakon svetog Bartola, Žirna komisija Plemenite opčine turopoljske bi odlazila u Turopoljski lug da provjeri jel’ žir natepel, koliko ga ima. Prije sto let klima je bila drugačija i bio je dobar urod. Kad bi komisija odredila i cijenu ispaše, to se javno obznanilo, nakon čega je slijedila fešta, jer žira je bilo za sve. Zato je naša Plemenita opčina turopoljska prije 30 godina pokrenula Žirovinsko spravišće kako bi se ta tradicija nastavila – podsjetio je i ove godine Juraj pl.Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske (POT).

Foto: Plodova hrasta lužnjaka, žira, nekada je bilo za sve, danas su rijetka pojava/POT

No, već dugo godina žira ne da nema za sve, nego ga se nađe tek pod kojim hrastom u lugu ili u Vukomeričkim goricama. Stoga je u ovogodišnje Izvješće o rodnosti žira hrasta i bukvice bukve na području POT-a, šumarnik Damir pl. Brebrić, uvrstio i upozorenje, ali i svojevrsni vapaj šume, koji poznaju samo istinski stručnjaci i ljubitelji iste, za hitnom akcijom spašavanja naše prekrasne šume, stoga ga prenosimo u cijelosti.

Ovogodišnje Izvješće o rodnosti žira na hrastu lužnjaku (Quercus robur) i hrastu kitnjaku (Quercus petrea) te bukvice na bukvi (Fagus sylvatica) biti će jako kratko. U izvješćima iz prijašnjih godina upozoravali smo, utvrđivali što bi nam se moglo dogoditi u godinama koje dolaze na urod sjemena hrasta, bukve. Ukazivali da naše šume, okolina, općenito priroda, sve teže podnosi naš maćehinski odnos prema njoj. Ništa se ne događa.

Ljudi gledaju samo sebe, a prirodu s kojom i u kojoj bi trebali živjeti i uživati, gotovo nitko ne vidi njezin vapaj za pomoć, a kada uništimo prirodne resurse onda neće biti ni nas, nećemo imati uvjete za život koje tako lako uništavamo. Šume, naša pluća, polako odumiru. Prije osamdesetak godina nismo reagirali na nestajanje brijesta (Ulmus) kao vrste, danas nedovoljno reagiramo na nestajanje druge po kvaliteti vrste drveta, a to je jasen (Fraxinus).

Foto: Damir pl. Brebrić, šumarnik POT-a, podnio je Izvješće o rodnosti žira i bukvice/G.Kiš, Cityportal.hr

Bukva nekada vrlo otporna vrsta, rasprostranjena i u nizinama i planinama, pokazuje iste simptome ugroženosti. Hrast pati već godinama radi klimatskih promjena koje su nastale najvećim dijelom krivnjom čovjeka, kojem je važnija sva moderna tehnologija, glad za nečim nepotrebno novim, a u tome svemu ne primjećuje da nam se urušava temelj Života, priroda. Svjedoci smo zadnjih godina klimatskih promjena. Štete i razaranja koje one donose, velikim dijelom je čovjek kriv jer ne pazi na svoje Šume. Počnimo se bro mijenjati, svakim danom sve manje su nam šanse da to popravimo.

I opet izvješće o rodnosti žira ispalo predugačko, a trebalo je pisati samo ovo. Žira hrasta lužnjaka i kitnjaka na području Plemenite općine turopoljske u 2023. godini nema osim na pojedinačnim stablima u Turopoljskom lugu, te pokoje stablo u Vukomeričkim goricama. Bukvice bukve ove godine nema, a kako bukva sve teže podnosi klimu i nas koji sa njome gospodarimo prognoze za nju nisu optimistične. Moramo se mijenjati i odlučiti što nam je važnije u životu, priroda ili pretjerana nepotrebna tehnologijaporučio je u svom izvješću šumarnik Plemenite opčine turopoljske, Damir pl. Brebrić.

Turopoljski lug ravničarsko, šumovito područje između Velike Gorice i Siska, uz desnu obalu rijeke Odre zadnjih je 20 godina zaštićeno kao značajni krajobraz ukupne površine 3.403,56 hektara.

Dosadašnja istraživanja pokazala su kako se ovo područje odlikuje velikom raznolikošću staništa, a time i bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je većina zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, a pojedine su zaštićene i na europskoj razini. Zabilježeno je 48 različitih stanišnih tipova, 358 biljnih svojti, 133 vrsta kornjaša, 60 vrsta pauka, 73 vrste danjih leptira, 23 vrste vretenaca, 13 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmazova, 23 vrste riba i 33 vrste sisavaca. Ova staništa se osobito ističu brojnošću i raznolikošću vrsta ptica, kojih je zabilježeno više od 200 vrsta.

Foto: Vrata od Krča, Turopoljski lug/Zagrebačka županija

HOTNEWS

FOTO Ačkar poželio sreću Vatrenima na Svjetskom prvenstvu

Hrvatska repka okupila se u budućem domu hrvatskog nogometa u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Kao domaćin posjeta hrvatske nogometne reprezentacije gradilištu Nacionalnog nogometnog kampa u Velikoj Gorici, gradonačelnik Krešimir Ačkar poželio je Vatrenima uspješan nastup na Svjetskom prvenstvu!

Iznimna je čast u našem gradu imati velikane sportskih rezultata koji ujedinjuju cijelu Hrvatsku, a dobrodošlicu je poželio i predsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza Marijanu Kustiću.

FOTO galerija:

Nastavite čitati

CityLIGHTS

TOP 5! Izabrali smo najbolje snimke s koncerta Hanke Paldum

Prvim nastupom pred velikogoričkom publikom Hanka Paldum još je jednom potvrdila status jedne od najcjenjenijih regionalnih glazbenih umjetnica, pretvorivši kišnu večer u događaj ispunjen emocijama i dobrom energijom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička publika sinoć je prvi put imala priliku uživo poslušati Hanku Paldum, jednu od najprepoznatljivijih izvođačica sevdaha i umjetnicu koja je svojim pjesmama obilježila brojne generacije.

Iako su koncert pratili kišni oblaci, to nije spriječilo okupljene da uživaju u glazbenoj večeri. Posjetitelji su pod kišobranima pjevali zajedno s glazbenom legendom, a njezini bezvremenski hitovi stvorili su atmosferu koja je nadjačala nepovoljne vremenske prilike.

Prvim nastupom pred velikogoričkom publikom Hanka Paldum još je jednom potvrdila status jedne od najcjenjenijih regionalnih glazbenih umjetnica, pretvorivši kišnu večer u događaj ispunjen emocijama i dobrom energijom.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija ponovno uz svoje branitelje: Održane 24. sportske igre HVIDRA-e

Ovogodišnje igre još su jednom pokazale kako sport, uz natjecateljski duh, predstavlja i važan način očuvanja zajedništva među hrvatskim braniteljima, što su sudionici tijekom cijelog dana posebno isticali.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

U Velikoj Gorici održane su 24. Županijske sportske igre Hrvatskih ratnih vojnih invalida Zagrebačke županije, koje je ove godine ugostila HVIDRA Velika Gorica.

Na sportskom susretu okupilo se oko 200 sudionika iz cijele županije, a natjecanja su poslužila kao kvalifikacije za državno natjecanje koje organizira HVIDRA Republike Hrvatske.

Sudionici su se od ranih jutarnjih sati okupljali na igralištu pokraj Osnovne škole Jurja Habdelića, gdje su prije početka natjecanja imali organiziranu okrjepu.

Natjecanja su obuhvatila osam sportskih disciplina. Ribičija je prethodno održana 31. svibnja u Dugom Selu, dok su se dvoranska kuglana, stolni tenis i pikado igrali u Velikoj Gorici. Šah se igrao u Buševcu, streljaštvo i boćanje u Zagrebu, a među disciplinama bila je i viseća kuglana.

Predsjednik HVIDRA-e Zagrebačke županije Đuro Đurić istaknuo je važnost ovakvih susreta za braniteljsku populaciju.

– Danas smo se ovdje okupili u provođenju 24. sportskih igara Zagrebačke županije. To je natjecanje kroz koje se ljudi kvalificiraju za središnje državno natjecanje koje provodi HVIDRA Republike Hrvatske. Atmosfera je dobra, vrijeme nas je poslužilo.

Da rezultat nije bio u prvom planu naglasio je predsjednik HVIDRA-e Velika Gorica Željko Klasnić.

– Atmosfera je super. Došlo nas je oko 200 ljudi. Sve je veselo, zabavljamo se. Cilj nije vilo osvajanje prvog mjesta i na to sam dečkima skrenuo pažnju. Između prijateljstva i rezultata, uvijek odaberite prijateljstvo.

Osim sportskog natjecanja, igre su bile prilika za druženje i povezivanje hrvatskih branitelja iz različitih dijelova Zagrebačke županije. To je potvrdio i jedan od sudionika, Davor Župančić.

– Danas sam bio strastveni navijač za sve koji su igrali, upoznao sam mnoge naše branitelje. Lijepo je, ugodno je druženje“.

U poslijepodnevnim satima održana je dodjela nagrada, kojoj su nazočili zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas.

Ovogodišnje igre još su jednom pokazale kako sport, uz natjecateljski duh, predstavlja i važan način očuvanja zajedništva među hrvatskim braniteljima, što su sudionici tijekom cijelog dana posebno isticali.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Novo autobusno ugibalište u Velikoj Gorici preuzima dvije linije

Riječ je o ZET-ovoj brzoj liniji 330 koja povezuje Veliku Goricu i zagrebački Glavni kolodvor te o Arrivinoj lokalnoj liniji broj 2 na relaciji Velika Gorica – Željeznički kolodvor.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gorica.hr

Značajan rast opsega javnog prijevoza u Velikoj Gorici, potaknut uvođenjem besplatnog lokalnog prijevoza i povećanjem broja autobusnih linija, doveo je do potrebe za daljnjim proširenjem prometne infrastrukture.

Od danas je zato u funkciji novo autobusno ugibalište na Trgu kralja Petra Krešimira IV. Posljednjih godina mreža autobusnih linija na području grada proširena je s 11 na 16 linija, što je povećalo prometno opterećenje terminala. Novo ugibalište predstavlja dio rješenja kojim se nastoji osigurati protočniji i pouzdaniji rad javnog prijevoza, posebno tijekom razdoblja pojačanog prometa.

Na novu lokaciju premještene su dvije autobusne linije. Riječ je o ZET-ovoj brzoj liniji 330 koja povezuje Veliku Goricu i zagrebački Glavni kolodvor te o Arrivinoj lokalnoj liniji broj 2 na relaciji Velika Gorica – Željeznički kolodvor. Putnici će od petka, 5. lipnja 2026. godine, upravo na novom ugibalištu čekati autobuse tih linija.

Razlozi premještanja nisu isti za oba prijevoznika. Linija 330 izmještena je zbog planirane gradnje pantografa, odnosno punionice za električne autobuse, na stajalištu koje je dosad koristila. Taj projekt nastavak je procesa elektrifikacije voznog parka, u sklopu kojeg je nedavno na lokalnim linijama uvedeno pet novih električnih autobusa. Kod Arrive odluka je donesena s ciljem bolje organizacije prometa. Prijevoznik je sam odabrao liniju broj 2 za korištenje novog ugibališta kako bi se olakšalo usklađivanje voznog reda s ostalim linijama.

Novoizgrađeni prostor predviđen je za prihvat dvaju autobusa istovremeno, čime se povećava operativni kapacitet terminala. Očekuje se smanjenje zastoja, učinkovitije upravljanje dolascima i odlascima vozila te bolja organizacija prometa unutar terminala.

Uz optimizaciju prometnih tokova, dodatni prostor za autobuse trebao bi pridonijeti i većoj sigurnosti te kvalitetnijim uvjetima za putnike i vozače. Projekt je dio kontinuiranih ulaganja usmjerenih prema stvaranju dostupnijeg, učinkovitijeg i održivijeg sustava javnog prijevoza u Velikoj Gorici.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VIDEO Kraljica sevdaha ostavila nas bez daha

Kako se zaljubljivalo nekada, koliko se teško zavoljeti pa rastati, zašto joj novac ne predstavlja ništa te što joj je draže – burek ili ćevapi? Samo su neka od pitanja na koje nam je dala odgovore u videu.

Objavljeno

na

Foto: Cityportal.hr

Piše: Matko Mihaljević

Znate one ljude koji uđu u prostoriju i isijavaju pozitivom i nekom, pomalo i zaraznom mirnoćom? E upravo takva je Hanka Paldum.

Kraljica Sevdaha bila je gošća ove srijede u jutarnjem showu našeg City radija. Povod je bio njezin koncert koji će se održati sutra, u parku dr.Franje Tuđmana s početkom u 20 sati.
“Pamtim još”, “Zelene oči”, “Voljela sam, voljela”, “Što svaka žena sanja”, “Ja te pjesmom zovem”…samo su neki od hitova koje je ova legendarna pjevačica otpjevala.
U razgovoru, kao i u pjesmama, bila je otvorena, iskrena, spontana i dala nam taj luksuz pa je naše slušatelje obogatila ogromnom dozom mudrosti koju posjeduje.
Osobno, dajem si za pravo napisati da kad’ bi svi pjevači, a i ljudi općenito bili poput Hanke, estrada bi neosporno bila kvalitetnija, a svijet bi bio ljepše mjesto.

Postoje razni intervjui: formalni, zanimljivi i manje zanimljivi, a postoje i razgovori koji vas nose. Upravo takav razgovor imali smo s Velikom Hankom Paldum u našem studiju.
Topla preporuka da u ovom videu poslušate i pogledate što je to Hanka otkrila o svojem privatnom i poslovnom životu.
Kako se zaljubljivalo nekada, koliko se teško zavoljeti pa rastati, zašto joj novac ne predstavlja ništa te što joj je draže – burek ili ćevapi? Samo su neka od pitanja na koje nam je dala odgovore.
Ekipa City radija i Cityportala vas poziva da sutra dođete na koncert ove hodajuće legende i uživate u njezinim bezvremenskim pjesmama s dušom.
Hanki naravno, želimo puno sreće sutra na koncertu, a i u daljoj budućnosti.

Velika Gorica bit će sutra od 20 sati svjetski centar Sevdaha.
Vidimo se na “Tuđmancu”.

 

Nastavite čitati

Reporter 460 - 28.05.2026.

Facebook

Izdvojeno