Povežite se s nama

HOTNEWS

Pet do 12 za Turopoljski lug: Žira nema, a ni bukvice, naša Velika šuma polako odumire

Šumarnik Damir pl. Brebrić, šalje upozorenje, ali i svojevrsni vapaj šume, koji poznaju samo istinski stručnjaci i ljubitelji iste, za hitnom akcijom spašavanja: ‘Šume, naša pluća, polako odumiru!’

Objavljeno

na

Turopoljski lug je kroz čitavu povijest bio gospodarski značajan za sve stanovnike ovog područja. Naš kraj je oduvijek poznat po bogatstvu hrastovih šuma, sirovine od koje desetljećima nastaju reprezentativni primjeri drvene gradnje. Hrast je sagradio kuće, čardake, kapele. Znalo se reći kako nas prati od kolijevke, pa do groba.

Foto: Kurija Modić- Bedeković u Donjoj Lomnici, biser drvene arhitekture Turopolja s početka 19. stoljeća, građena od hrastovih planjki iz Turopoljskog luga/G.Kiš, Cityportal.hr

Osim zbog drva, turopoljska je Magna Silva – Velika šuma, značajna i za uzgoj turopoljske svinje, autohtone pasmine domaće svinje, koja je zbog svoje otpornosti na vremenske uvjete i pogodna za uzgoj u šumi na otvorenom, a prehranjuje se upravo plodom hrasta lužnjaka i kitnjaka – žirom.

Foto: Turopoljske svinje na ispaši u lugu, arhivska fotografija/POT

Običaj godišnjeg obilaska šume i provjere plodnosti žira, Žirovina, potječe još iz srednjeg vijeka kada je Plemenita opčina turopoljska bila jako gospodarsko upravno središte koja je upravljala sa čak pet tisuća hektara turopoljske šume hrasta lužnjaka.

– Taj hrast nas prati od rođenja do groba, kolijevka je bila napravljena od hrastovine, kao i križ na grobu. Hrast daje i jako bitan plod, žir, kojeg su jeli naši turopoljski pajceki dok su išli u šumu na ispašu. Nakon svetog Bartola, Žirna komisija Plemenite opčine turopoljske bi odlazila u Turopoljski lug da provjeri jel’ žir natepel, koliko ga ima. Prije sto let klima je bila drugačija i bio je dobar urod. Kad bi komisija odredila i cijenu ispaše, to se javno obznanilo, nakon čega je slijedila fešta, jer žira je bilo za sve. Zato je naša Plemenita opčina turopoljska prije 30 godina pokrenula Žirovinsko spravišće kako bi se ta tradicija nastavila – podsjetio je i ove godine Juraj pl.Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske (POT).

Foto: Plodova hrasta lužnjaka, žira, nekada je bilo za sve, danas su rijetka pojava/POT

No, već dugo godina žira ne da nema za sve, nego ga se nađe tek pod kojim hrastom u lugu ili u Vukomeričkim goricama. Stoga je u ovogodišnje Izvješće o rodnosti žira hrasta i bukvice bukve na području POT-a, šumarnik Damir pl. Brebrić, uvrstio i upozorenje, ali i svojevrsni vapaj šume, koji poznaju samo istinski stručnjaci i ljubitelji iste, za hitnom akcijom spašavanja naše prekrasne šume, stoga ga prenosimo u cijelosti.

Ovogodišnje Izvješće o rodnosti žira na hrastu lužnjaku (Quercus robur) i hrastu kitnjaku (Quercus petrea) te bukvice na bukvi (Fagus sylvatica) biti će jako kratko. U izvješćima iz prijašnjih godina upozoravali smo, utvrđivali što bi nam se moglo dogoditi u godinama koje dolaze na urod sjemena hrasta, bukve. Ukazivali da naše šume, okolina, općenito priroda, sve teže podnosi naš maćehinski odnos prema njoj. Ništa se ne događa.

Ljudi gledaju samo sebe, a prirodu s kojom i u kojoj bi trebali živjeti i uživati, gotovo nitko ne vidi njezin vapaj za pomoć, a kada uništimo prirodne resurse onda neće biti ni nas, nećemo imati uvjete za život koje tako lako uništavamo. Šume, naša pluća, polako odumiru. Prije osamdesetak godina nismo reagirali na nestajanje brijesta (Ulmus) kao vrste, danas nedovoljno reagiramo na nestajanje druge po kvaliteti vrste drveta, a to je jasen (Fraxinus).

Foto: Damir pl. Brebrić, šumarnik POT-a, podnio je Izvješće o rodnosti žira i bukvice/G.Kiš, Cityportal.hr

Bukva nekada vrlo otporna vrsta, rasprostranjena i u nizinama i planinama, pokazuje iste simptome ugroženosti. Hrast pati već godinama radi klimatskih promjena koje su nastale najvećim dijelom krivnjom čovjeka, kojem je važnija sva moderna tehnologija, glad za nečim nepotrebno novim, a u tome svemu ne primjećuje da nam se urušava temelj Života, priroda. Svjedoci smo zadnjih godina klimatskih promjena. Štete i razaranja koje one donose, velikim dijelom je čovjek kriv jer ne pazi na svoje Šume. Počnimo se bro mijenjati, svakim danom sve manje su nam šanse da to popravimo.

I opet izvješće o rodnosti žira ispalo predugačko, a trebalo je pisati samo ovo. Žira hrasta lužnjaka i kitnjaka na području Plemenite općine turopoljske u 2023. godini nema osim na pojedinačnim stablima u Turopoljskom lugu, te pokoje stablo u Vukomeričkim goricama. Bukvice bukve ove godine nema, a kako bukva sve teže podnosi klimu i nas koji sa njome gospodarimo prognoze za nju nisu optimistične. Moramo se mijenjati i odlučiti što nam je važnije u životu, priroda ili pretjerana nepotrebna tehnologijaporučio je u svom izvješću šumarnik Plemenite opčine turopoljske, Damir pl. Brebrić.

Turopoljski lug ravničarsko, šumovito područje između Velike Gorice i Siska, uz desnu obalu rijeke Odre zadnjih je 20 godina zaštićeno kao značajni krajobraz ukupne površine 3.403,56 hektara.

Dosadašnja istraživanja pokazala su kako se ovo područje odlikuje velikom raznolikošću staništa, a time i bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je većina zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, a pojedine su zaštićene i na europskoj razini. Zabilježeno je 48 različitih stanišnih tipova, 358 biljnih svojti, 133 vrsta kornjaša, 60 vrsta pauka, 73 vrste danjih leptira, 23 vrste vretenaca, 13 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmazova, 23 vrste riba i 33 vrste sisavaca. Ova staništa se osobito ističu brojnošću i raznolikošću vrsta ptica, kojih je zabilježeno više od 200 vrsta.

Foto: Vrata od Krča, Turopoljski lug/Zagrebačka županija

CityLIGHTS

VIDEO Isprobali smo prvi buketomat u Velikoj Gorici – evo kako radi

Osim gotovih buketa, kupcima je na raspolaganju i opcija narudžbe prema vlastitim željama. Dovoljno je unaprijed telefonski dogovoriti detalje, nakon čega djelatnici pripremaju aranžman i šalju PIN za preuzimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Stanovnici Velike Gorice odnedavno mogu do buketa cvijeća u bilo koje doba dana i noći. Cvjećarnica White Poppy uvela je novu uslugu koja izlazi iz okvira klasičnog radnog vremena – buketomat, automat za prodaju svježih cvjetnih aranžmana postavljen na ulazu u trgovinu.

Ovakav način kupnje cvijeća sve je prisutniji na hrvatskom tržištu, no u Velikoj Gorici riječ je o prvoj takvoj inicijativi. Cilj je bio omogućiti kupcima da do cvijeća dođu i kada je cvjećarnica zatvorena, bilo da je riječ o kasnim večernjim satima, nedjeljama ili blagdanima.

“Već tri godine gledamo kako pokrenuti ideju o tome. U već pokrenutim inicijativama poput ove (Z centar, aerodrom), primijetila sam da ljudi dosta to i prakticiraju, a cvjećarke koje se time bave pune su pozitivnih dojmova” rekla nam je vlasnica Ana Novak.

Sustav korištenja osmišljen je tako da bude brz i jednostavan. Kako pojašnjava gospođa Novak, uređaj funkcionira po principu standardnih automata – kupci na zaslonu odabiru buket, plaćaju karticom, a potom se otvara pretinac s odabranim aranžmanom. Upravo kartično plaćanje uvedeno je zbog dodatne sigurnosti i smanjenja rizika od krađa.

Trenutačno je u buketomatu dostupno osam aranžmana različitih veličina i cijena.
“Šest je istih pretinaca za manje bukete raspona cijena od 20 do 40 eura te dva pretinca za veće bukete 80 do 100 eura”, objašnjava vlasnica.

Osim gotovih buketa, kupcima je na raspolaganju i opcija narudžbe prema vlastitim željama. Dovoljno je unaprijed telefonski dogovoriti detalje, nakon čega djelatnici pripremaju aranžman i šalju PIN za preuzimanje iz posebno označenog pretinca.

“Buketi dolaze u paketu s praktičnim vazama koje su vrlo jednostavne za korištenje i fiksne. Tako da možete slovodno staviti u auto bez brige da će buket uvenuti”, poručila je.

Iz White Poppyja ističu kako su kupci već prepoznali praktičnost ove usluge, a interes ih dodatno motivira na širenje. U planu je postavljanje novih buketomata na više lokacija u gradu, čime bi cvijeće postalo još dostupnije svima bez obzira na vrijeme i prigodu.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VIDEO Problemi s odlaganjem otpada: prijeti ukidanje mobilnog reciklažnog dvorišta

Iz VG Čistoće Upozoravaju da takvo ponašanje može dovesti do stvaranja divljih deponija, što ima negativne posljedice na okoliš, sigurnost i kvalitetu života stanovnika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

Mobilno reciklažno dvorište i kontejneri za glomazni otpad počeli su obilaziti mjesne odbore i gradske četvrti prema unaprijed definiranom rasporedu, svakodnevno od 9 do 17 sati. Riječ je o usluzi osmišljenoj kako bi građanima omogućila jednostavno i pravilno zbrinjavanje otpada koji ne spada u kućni.

Međutim, već u prvim fazama korištenja uočeni su brojni problemi na terenu. Umjesto pravilnog razvrstavanja otpada, često dolazi do ostavljanja otpada izvan predviđenih spremnika, miješanja različitih vrsta otpada te odlaganja materijala koji uopće nije predviđen za ovakav način zbrinjavanja, poput miješanog komunalnog ili opasnog otpada. Također, bilježe se slučajevi prekoračenja dopuštene količine glomaznog otpada od 200 kilograma, kao i nepridržavanje propisanog radnog vremena.

Poseban problem predstavlja neuredno stanje lokacija, koje se u nekim slučajevima pretvaraju u neorganizirana odlagališta otpada. Kao primjer ističe se situacija u Donjoj Lomnici, gdje je zabilježeno ozbiljno odstupanje od predviđene namjene ove usluge.

Iz VG Čistoće Upozoravaju da takvo ponašanje može dovesti do stvaranja divljih deponija, što ima negativne posljedice na okoliš, sigurnost i kvalitetu života stanovnika. Ako se praksa ne promijeni, nadležni ističu da bi mogli biti prisiljeni razmotriti i dugoročno ukidanje ove usluge, jer u postojećim uvjetima gubi svoju svrhu i postaje neodrživa.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Buket na ‘izvol’te’ – White Poppy još bliži kupcima

Prve kupce, kao znak zahvale, očekuje i mali znak pažnje uz svaki kupljeni buket!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Privatni album

U srcu Velike Gorice dogodila se zanimljiva novost u svijetu cvijeća. Cvjećarnica White Poppy predstavila je svoj prvi buketomat, odnosno, rješenje koje briše granice radnog vremena i donosi novu razinu dostupnosti cvjetnih aranžmana.

Nakon tri mjeseca predanog rada i iščekivanja  zasjao je uređaj koji omogućuje da buket za posebne trenutke bude dostupan u svakom trenutku – bilo u podne ili u ponoć.

Prve kupce, kao znak zahvale, očekuje i mali znak pažnje uz svaki kupljeni buket!

 

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Klas i Buna odigrali neodlučeno u zanimljivoj utakmici

Objavljeno

na

Objavio/la

Klas i Buna su u 21. kolu Premier lige u zanimljivoj utakmici odigrali bez pobjednika rezultatom 2:2. Strijelci za Klas bili su M. Tadić i Janić, a za Bunu Kalisar i Vukašinec.

Mičevec, 28.03.2026. Premier liga-21.kolo: Klas – Buna 2:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mičevec, 28.03.2026. Premier liga-21.kolo: Klas – Buna 2:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gosti su sredinom prvog poluvremena pogotkom Kalisara došli u vodstvo, izjednačio je Tadić neposredno pred odlazak na odmor. U drugom poluvremenu u otvorenoj igri obje momčadi tražile su pogodak za pobjedu.

Mičevec, 28.03.2026. Premier liga-21.kolo: Klas – Buna 2:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mičevec, 28.03.2026. Premier liga-21.kolo: Klas – Buna 2:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Klas je nakon udarca iz kuta u 53. minuti golom Janića došao do prednosti 2:1 i nije iskoristio dvije šanse za povećanje rezultata. Buna je stvarala prigode kontranapadima, a dodatni pritisak na vrata domaćih bilo je prebacivanje u napadačku ulogu kapetana Huđbera.

Mičevec, 28.03.2026. Premier liga-21.kolo: Klas – Buna 2:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mičevec, 28.03.2026. Premier liga-21.kolo: Klas – Buna 2:2. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gosti su golom Vukašinca izjednačili na 2:2 u 78. minuti, a u finišu utakmice propustili su veliku šansu i za treći pogodak. Prema prikazanom neodlučeni rezultat je ipak najrealniji ishod.

Galerija fotografija

Premier liga NSZŽ-e 2025./2026., 21. kolo

NK Klas (Mičevec) – NK Buna (Mala Buna) 2:2 (1:1)

Mičevec. Stadion: ŠRC Mičevec. Gledatelja: 100. Subota, 28.03.2026., 16 sati. Sudac: David Vrljić. Pomoćni suci: Ivan Mirenić i Katarina Ćulumović (svi iz Velike Gorice). Delegat: Ivica Malkoč (Velika Gorica). Strijelac: 0:1 – Kalisar (25), 1:1 – M.Tadić (45), 2:1 – Janić (53), 2:2 – Vukašinec (78).

KLAS: Petrović, Mesić, Perša, Županić, Orlović (od 71. Matić), Jambrišak, Gajski, M.Tadić, Gredelj (od 60. Hadaš), Maričević, Janić. Trener: Josip Tadić.

BUNA: Vidović, Yetna, Žlebečić (od 43. Mrkonjić), Čumpek, Stipaničić, Đurašin, Gorenc (od 62. Jukić), Forjan (od 79. D.Škojc), Huđbert (cap.), Ngangue, Kalisar (od 53. Vukašinec). Trener: Mario Đuretić.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Uoči Cvjetnice gradski čelnici djelili maslinove grančice

Maslinove grančice, simbol mira i nade, podijeljene su građanima kao znak ulaska u završne dane korizme i iščekivanja Uskrsa.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Uoči Cvjetnice, koja označava početak Velikog tjedna, Grad Velika Gorica i ove je godine organizirao tradicionalnu podjelu maslinovih grančica i drijenka građanima. Na platou Tržnog centra grančice su dijelili gradonačelnik Krešimir Ačkar, njegov zamjenik Neven Karas te predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić.

“Drijeneki i Maslinove grančice već su povijesna tradicija Turopolja uoči Cvjetnice te druženje sa sugrađanima kojima već unaprijed želimo poželjeti sretan i blagoslovljen Uskrs.

“Pozivamo na sve one vrijednosti koje nas treba najveći blagdan zapravo prisjetiti, a to je međusobno poštivanje i opraštanje. Ključna poruka, Velikog tjedna i vazmenoga trodnevlja koje je pred nama, je ta da se svako trpljenje, svaka muka isplati jer nakon nje dolazi radost kao što će i biti iduće nedjelje, radost Uskrsa”, poručio je gradonačelnik Ačkar. 

Građani su grančice ponijeli sa sobom na blagoslov, u skladu s kršćanskom tradicijom koja podsjeća na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada su ga ljudi dočekali mašući palminim i maslinovim granama. Tradicija nošenja grančica potječe još iz 4. stoljeća, a u Hrvatskoj se običaji razlikuju prema regijama – dok se u priobalju koriste maslinove i palmine grane, u kontinentalnim krajevima češće su drijenak, vrba i druge biljke.

Maslinove grančice, simbol mira i nade, podijeljene su građanima kao znak ulaska u završne dane korizme i iščekivanja Uskrsa.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno