Povežite se s nama

HOTNEWS

Pet do 12 za Turopoljski lug: Žira nema, a ni bukvice, naša Velika šuma polako odumire

Šumarnik Damir pl. Brebrić, šalje upozorenje, ali i svojevrsni vapaj šume, koji poznaju samo istinski stručnjaci i ljubitelji iste, za hitnom akcijom spašavanja: ‘Šume, naša pluća, polako odumiru!’

Objavljeno

na

Turopoljski lug je kroz čitavu povijest bio gospodarski značajan za sve stanovnike ovog područja. Naš kraj je oduvijek poznat po bogatstvu hrastovih šuma, sirovine od koje desetljećima nastaju reprezentativni primjeri drvene gradnje. Hrast je sagradio kuće, čardake, kapele. Znalo se reći kako nas prati od kolijevke, pa do groba.

Foto: Kurija Modić- Bedeković u Donjoj Lomnici, biser drvene arhitekture Turopolja s početka 19. stoljeća, građena od hrastovih planjki iz Turopoljskog luga/G.Kiš, Cityportal.hr

Osim zbog drva, turopoljska je Magna Silva – Velika šuma, značajna i za uzgoj turopoljske svinje, autohtone pasmine domaće svinje, koja je zbog svoje otpornosti na vremenske uvjete i pogodna za uzgoj u šumi na otvorenom, a prehranjuje se upravo plodom hrasta lužnjaka i kitnjaka – žirom.

Foto: Turopoljske svinje na ispaši u lugu, arhivska fotografija/POT

Običaj godišnjeg obilaska šume i provjere plodnosti žira, Žirovina, potječe još iz srednjeg vijeka kada je Plemenita opčina turopoljska bila jako gospodarsko upravno središte koja je upravljala sa čak pet tisuća hektara turopoljske šume hrasta lužnjaka.

– Taj hrast nas prati od rođenja do groba, kolijevka je bila napravljena od hrastovine, kao i križ na grobu. Hrast daje i jako bitan plod, žir, kojeg su jeli naši turopoljski pajceki dok su išli u šumu na ispašu. Nakon svetog Bartola, Žirna komisija Plemenite opčine turopoljske bi odlazila u Turopoljski lug da provjeri jel’ žir natepel, koliko ga ima. Prije sto let klima je bila drugačija i bio je dobar urod. Kad bi komisija odredila i cijenu ispaše, to se javno obznanilo, nakon čega je slijedila fešta, jer žira je bilo za sve. Zato je naša Plemenita opčina turopoljska prije 30 godina pokrenula Žirovinsko spravišće kako bi se ta tradicija nastavila – podsjetio je i ove godine Juraj pl.Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske (POT).

Foto: Plodova hrasta lužnjaka, žira, nekada je bilo za sve, danas su rijetka pojava/POT

No, već dugo godina žira ne da nema za sve, nego ga se nađe tek pod kojim hrastom u lugu ili u Vukomeričkim goricama. Stoga je u ovogodišnje Izvješće o rodnosti žira hrasta i bukvice bukve na području POT-a, šumarnik Damir pl. Brebrić, uvrstio i upozorenje, ali i svojevrsni vapaj šume, koji poznaju samo istinski stručnjaci i ljubitelji iste, za hitnom akcijom spašavanja naše prekrasne šume, stoga ga prenosimo u cijelosti.

Ovogodišnje Izvješće o rodnosti žira na hrastu lužnjaku (Quercus robur) i hrastu kitnjaku (Quercus petrea) te bukvice na bukvi (Fagus sylvatica) biti će jako kratko. U izvješćima iz prijašnjih godina upozoravali smo, utvrđivali što bi nam se moglo dogoditi u godinama koje dolaze na urod sjemena hrasta, bukve. Ukazivali da naše šume, okolina, općenito priroda, sve teže podnosi naš maćehinski odnos prema njoj. Ništa se ne događa.

Ljudi gledaju samo sebe, a prirodu s kojom i u kojoj bi trebali živjeti i uživati, gotovo nitko ne vidi njezin vapaj za pomoć, a kada uništimo prirodne resurse onda neće biti ni nas, nećemo imati uvjete za život koje tako lako uništavamo. Šume, naša pluća, polako odumiru. Prije osamdesetak godina nismo reagirali na nestajanje brijesta (Ulmus) kao vrste, danas nedovoljno reagiramo na nestajanje druge po kvaliteti vrste drveta, a to je jasen (Fraxinus).

Foto: Damir pl. Brebrić, šumarnik POT-a, podnio je Izvješće o rodnosti žira i bukvice/G.Kiš, Cityportal.hr

Bukva nekada vrlo otporna vrsta, rasprostranjena i u nizinama i planinama, pokazuje iste simptome ugroženosti. Hrast pati već godinama radi klimatskih promjena koje su nastale najvećim dijelom krivnjom čovjeka, kojem je važnija sva moderna tehnologija, glad za nečim nepotrebno novim, a u tome svemu ne primjećuje da nam se urušava temelj Života, priroda. Svjedoci smo zadnjih godina klimatskih promjena. Štete i razaranja koje one donose, velikim dijelom je čovjek kriv jer ne pazi na svoje Šume. Počnimo se bro mijenjati, svakim danom sve manje su nam šanse da to popravimo.

I opet izvješće o rodnosti žira ispalo predugačko, a trebalo je pisati samo ovo. Žira hrasta lužnjaka i kitnjaka na području Plemenite općine turopoljske u 2023. godini nema osim na pojedinačnim stablima u Turopoljskom lugu, te pokoje stablo u Vukomeričkim goricama. Bukvice bukve ove godine nema, a kako bukva sve teže podnosi klimu i nas koji sa njome gospodarimo prognoze za nju nisu optimistične. Moramo se mijenjati i odlučiti što nam je važnije u životu, priroda ili pretjerana nepotrebna tehnologijaporučio je u svom izvješću šumarnik Plemenite opčine turopoljske, Damir pl. Brebrić.

Turopoljski lug ravničarsko, šumovito područje između Velike Gorice i Siska, uz desnu obalu rijeke Odre zadnjih je 20 godina zaštićeno kao značajni krajobraz ukupne površine 3.403,56 hektara.

Dosadašnja istraživanja pokazala su kako se ovo područje odlikuje velikom raznolikošću staništa, a time i bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je većina zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, a pojedine su zaštićene i na europskoj razini. Zabilježeno je 48 različitih stanišnih tipova, 358 biljnih svojti, 133 vrsta kornjaša, 60 vrsta pauka, 73 vrste danjih leptira, 23 vrste vretenaca, 13 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmazova, 23 vrste riba i 33 vrste sisavaca. Ova staništa se osobito ističu brojnošću i raznolikošću vrsta ptica, kojih je zabilježeno više od 200 vrsta.

Foto: Vrata od Krča, Turopoljski lug/Zagrebačka županija

HOTNEWS

Lumidea i UčiLab grade svakodnevicu u kojoj djeca razvijaju znanje, vještine i samopouzdanje

Objavljeno

na

Foto: Perica Marina

U brzorastućem velikogoričkom kvartu usred građevinskog zamaha te u jednom od najperspektivnijih gradskih područja, niknula je jedna malena obrazovna ustanova s velikim potencijalom.

Lucija, Ana, Matea i Petra učiteljice su razredne nastave i čine stručan vodeći kadar u ovoj goričkoj odgojno-obrazovnoj priči.

Kako to obično i bude među ženama, sve je krenulo jednom uobičajenom nedjeljnom kavom koja se naposlijetku pretvorila u lijepu poslovnu priču.

Lumidea –  prostor rane komunikacije, dječjeg razvoja i podrške roditeljstvu

Lucija je začetnica cjelokupne ideje o Lumidei, da ona kao takva postane prostor rane komunikacije, dječjeg razvoja i podrške roditeljstvu u ovim izazovnim vremenima te da prati dijete od najranijih koraka pa sve do školskih klupa. Zato s ponosom može za sebe reći da je njen Baby Signs ® centar prvi centar takve vrste ne samo u Velikoj Gorici, već i u Hrvatskoj. Program kao takav osmislile su psihologinje dr. Linda Acredolo i dr. Susan Goodwyn na temelju dugogodišnjeg istraživanja te je prvi znanstveno utemljen program ove vrste u svijetu. Skromna i nadasve simpatična Lucija govori o Baby signs ® metodi kao načinu na koji se potiče rana komunikacija između roditelja i beba pomoću jednostavnih znakova koje djeca mogu koristiti prije nego što progovore. Kao majka troje djece i sama se u svom privatnom životu uvjerila koliko je ova metoda olakšala njenu komunikaciju s djecom kojoj je to omogućilo da izraze svoje potrebe, smanje frustraciju zbog nemogućnosti razumijevanja te im potaknulo razvoj govora.

Magistra primarnog obrazovanja sa smjerom engleskoj jezika, certificirani Baby Signs ® instruktor te vlasnica licence za BS Hrvatska i sveučilišni specijalist Prava djece sa specijalizacijom u području mentalnog zdravlja – svim tim titulama Lucija se može itekako ponositi, a osim Baby Signs ® tečaja, nudi i tečaj engleskog jezika za djecu predškolske dobi te pripremu za predškolarce koja je već krenula s radom.

UčiLab omogućuje učenicima ‘da u opuštenoj atmosferi pišu domaću zadaću i ponavljaju gradivo za pisane i usmene provjere znanja’

Ljubav prema poučavanju gradim kroz više od deset godina u radu s najmlađima, u početcima kao učiteljica engleskog jezika, radeći s bebama i djecom od 3 mjeseca do 12 godina. S vremenom sam shvatila da djeca najbolje uče u opuštenom okruženju i kada im je zabavno – kad jezik postane igra. Također, kao roditelj uvidjela sam koliko je izazovno pronaći kvalitetan, opušten i razvojno primjeren program engleskog jezika za malu djecu i tada se rodila ideja o „Little English“. – rekla nam je.

A dok je Lucija predstavljala svoj dio djelatnosti, iza fotoobjektiva smješkale su se dvije učiteljice, Lucijine kolegice i prijateljice – Matea i Petra. Njihova ideja u UčiLabu spominjala se dulje vrijeme, no nije izašla na svjetlo dana do one sudbonosne kave.

Lucija nam je rekla da otvara svoj Lumidea centar i da ima nekoliko slobodnih termina u svom poslovnom prostoru kroz radni tjedan i vikend za popuniti te nas pitala da razmislimo jesmo li otvorene za kakav oblik suradnje. Nismo morale dugo razmišljati, kroz smijeh nam kažu djevojke: Pogledale smo se i sve smo znale.

Kako su obje učiteljice, a Petra i majka dvoje školaraca, svjesne su današnjih izazova s kojima se susreću učenici, ali i roditelji. Sve je više djece iz područja razredne nastave na instrukcijama, kažu nam. U ovo moderno doba djeca većinu vremena provode pred ekranima što svakako utječe na njihovu koncentraciju i pažnju, kako u školi tako i kod kuće. Sve je više roditelja koji traže dodatnu pomoć u učenju za svoju djecu. Tu nastupa UčiLab u kojem pružamo podršku i djeci i roditeljima. Omogućujemo učenicima koji dolaze k nama da u opuštenoj atmosferi pišu domaću zadaću i ponavljaju gradivo za pisane i usmene provjere znanja. Naglasak je na radu u manjim skupinama, kako bi se učiteljice mogle i individualno posvetiti djeci i njihovim potrebama. „Mjesto gdje nestaju sve školske brige“, slogan je kojim se vodimo, a svakako smatramo, poučene vlastitim iskustvom i radu s djecom, da je redovito pisanje domaćih zadaća, barem od 1.do 4. razreda, osnovni preduvjet za znanje i uspjeh, ali i za usvajanje osnovnih radnih navika.

Petra kao majka dvoje djece dodaje kako je i u njenom slučaju vrlo teško kada roditelj sam pokušava napraviti nešto s djecom. Kroz smijeh nam kaže da iako je i sama učiteljica, njena joj djeca vrlo često znaju reći da „ona ne zna dobro riješiti zadatak“ ili da „njihova učiteljica to nije objasnila na taj način  i da to sigurno nije tako kako ona kaže“.

Vrlo često nam roditelji dolaze na informacije sa sličnim pričama, a jako puno njih upisuje djecu u produženi boravak, što zbog posla i radnog vremena, ali i zbog atmosfere u školi u kojoj će djeca uglavnom odraditi domaće zadaće na koje bi se kod kuće teško „natjerali“, dodaje Matea. Kada se pisanje domaće zadaće i učenje odvija uz kontinuiranu podršku i aktivno praćenje učitelja, djeca su suradljiva i pokazuju interes. Nema distraktora poput TV-a i mobitela kao kod kuće i dugoročno se počnu osjećati bolje i uspješnije kada i sami uvide da njihov kontinuirani rad i trud pokazuje rezultate.

Ljubav kao motivacija

Kako bi se djeca u UčiLabu osjećala ugodno i zadovoljno, svaki dan će imati na raspolaganju osvježavajući prirodni napitak i zdravi „snack“, a slobodno će vrijeme nakon učenja i pisanja domaćih zadaća moći iskoristiti na kreativan način. Obje magistre primarnog obrazovanja, s dugogodišnjim iskustvom rada u jednoj velikogoričkoj školi uvjerene su da će roditelji prepoznati dobrobiti UčiLaba. Kada ih pitamo što ih motivira da i nakon škole rade sa školarcima, jednoglasno kažu – ljubav. Ljubav prema djeci nas pokreće, kao i želja da današnjim generacijama, pred kojima stoji jako puno izazova, olakšamo ovo đačko doba koje bi zaista trebalo biti najljepše, a ne najstresnije. Djevojke u pripremi imaju i brojne radionice kojima će moći pristupiti roditelji i djeca, no ne žele još otkriti sve detalje. Nešto mora biti i iznenađenje, kažu nam.

Kako se razgovor s djevojkama iz UčiLaba primicao kraju, pažnju nam je privukla zanimljiva radionica još jedne učiteljice i kolegice iz Lumidee – Ane. Oprema malih znanstvenika, eksperimentalni pribor, a ponajviše smijeh djece orio se prostorijom dok su emitirali erupciju vulkana.

Voditeljica Tinker Labs centra u Velikoj Gorici, vođena vlastitim roditeljskim iskustvom i željom da djeci omogući kvalitetno, poticajno i kreativno okruženje za učenje, posvetila se radu s najmlađima kroz inovativne edukacijske programe. Tinker Labs je edukativni centar koji kroz STEAM radionice potiče dječju znatiželju, kreativnost i istraživački duh. Programi su namijenjeni djeci od 3 do 14 godina i temelje se na učenju kroz igru, eksperimente i praktičan rad u manjim skupinama, uz individualizirani pristup svakom djetetu, kaže nam vesela i simpatična učiteljica Ana.

 

Osmijeh na dječjim licima nakon razgovora s ovim mladim učiteljicama govorio je više od 1000 riječi. Želimo im puno sreće u njihovom radu, a sve zainteresirane roditelje pozivamo da se jave na kontakt mail: [email protected], [email protected], [email protected] te prijave svoje dijete što prije na željeni program. Grupe se popunjavaju iz dana u dan i zato s prijavom svakako ne čekajte predugo.

Njihov rad možete pratiti i na sljedećim linkovima: UčiLab, Tinker LabsLumidea.

 

 

Foto: Perica Marina

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Sudar dvaju automobila na Zagrebačkoj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Na semaforu u Zagrebačkoj ulici, kod Pučkog otvorenog učilišta dogodio se prometni sudar u kojem je jedno vozilo udarilo u stražnji dio drugog automobila. Za sada nema informacija o ozlijeđenima.

Promet se odvija jednim trakom pa savjetujemo da pripazite.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Djeca i mladi u fokusu: Velika Gorica ulaže milijune u zelenu infrastrukturu

Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mario Žilec

Velika Gorica nastavlja s intenzivnim ulaganjima u održivi urbani razvoj, a najnoviji projekt pod nazivom „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ dodatno učvršćuje taj smjer. Ukupna vrijednost svih aktualnih zelenih inicijativa u gradu, uključujući i projekt Pauk u VG, doseže oko 6,5 milijuna eura.

Novi projekt osmišljen je kao odgovor na potrebe suvremenih generacija koje sve više traže zdravije, sigurnije i klimatski otpornije životno okruženje. Riječ je o inkluzivnom konceptu koji obuhvaća sve društvene skupine, s ciljem podizanja kvalitete života za sve građane.

U središtu projekta nalazi se ideja povezivanja ključnih javnih prostora kroz sustav zelene infrastrukture. Plan uključuje umrežavanje sedam urbanih lokacija i tri koridora u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, čime bi se stvorio koherentan i održiv gradski prostor.

Projektna rješenja razvijena su u skladu s načelima Novog europskog Bauhausa te pristupom rješenja temeljenih na prirodi (Nature-Based Solutions), što bi trebalo osigurati dugoročnu održivost, otpornost i funkcionalnost prostora.

Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027..

Gradonačelnik Krešimir Ačkar naglasio je značaj projekta za razvoj grada:

„Ovaj projekt predstavlja važan korak u razvoju Velike Gorice kao grada koji sustavno ulaže u kvalitetu života svojih građana. Kroz ‘Dječju zelenu mrežu’ stvaramo povezane, sigurne i zelene prostore namijenjene prvenstveno djeci i mladima, ali i svim našim sugrađanima. Posebno nas veseli što su prepoznati i na europskoj razini te sufinancirani sredstvima Europske unije. Nastavljamo graditi Goricu kao moderan, održiv i uključiv grad budućnosti.“

Ovim ulaganjima Velika Gorica dodatno potvrđuje svoju orijentaciju prema razvoju zelene infrastrukture i stvaranju otpornog urbanog prostora s naglaskom na dugoročno poboljšanje životnih uvjeta svojih stanovnika.

Nastavite čitati

Crna kronika

VIDEO Pokušaj provale u Velikoj Buni! Provalnik razvaljivao vrata dok je žena bila u kući, sve je zabilježila kamerom

“Čula sam kao da vrata lupaju”.

Objavljeno

na

U Velikoj Buni danas je zabilježen pokušaj provale u obiteljsku kuću. Nepoznati muškarac pokušao je nasilno ući kroz vrata terase, no pobjegao je nakon što ga je vlasnica primijetila i posegnula za mobitelom.

“Ja danas nisam trebala biti doma nego na poslu, ali sam zbog nekih okolnosti slučajno ostalo doma. Kad je muž otišao, oni su počeli tu lupat, a ja sam bila gore na katu. Čula sam kao da vrata lupaju i nakon kratke pauze, počelo je opet. Kad sam se spuštala s kata, pogledam prema terasi, a ono čovjek nogom pokušava provaliti vrata”, ispričala nam je Vlatka Zgurić Dobrenić, u čiju je kuću provalnik pokušao ući.

Kada mu se približila, muškarac je počeo vikati kako ga netko progoni i želi napasti. U trenutku kada je pokušala snimiti situaciju mobitelom, udaljio se s mjesta događaja.

Vlatka je potom pokušala predvidjeti njegov smjer kretanja kroz kuću, a kako navodi, muškarac je pobjegao vozilom, plavim Golfom s koprivničkim registracijama.

O događaju je odmah obaviještena policija koja je obavila očevid.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Djeca iz vrtića i škola posjetila Vodocrpilište i učila o važnosti vode

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Povodom Svjetskog dana voda, a u sklopu edukativnih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vode, danas su djelatnici VG Vodoopskrbe ugostili djecu iz vrtića Žirek. Mališani su imali priliku iz prve ruke saznati kako voda dolazi od crpilišta do njihovih domova te zašto je važno odgovorno se odnositi prema ovom dragocjenom resursu.

Kroz zanimljivo i prilagođeno predstavljanje, djeci je objašnjen cijeli proces – od zahvaćanja vode iz podzemnih izvora pa sve do slavina u kućanstvima. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje vode i njezinu svakodnevnu važnost.

„Moram reći da mi je stvarno veliko zadovoljstvo što ih možemo uputiti na koji način voda dolazi od našeg crpilišta iz zemlje do njihovih slavina u kućama i da ih uputimo na važnost očuvanja vode“, istaknuo je direktor VG Vodoopskrbe d.o.o. Ivan Rak.

Osim edukativnog dijela, za najmlađe je organizirano i prigodno druženje. Djeci je podijeljena svježa pitka voda iz sustava, poslužena na način koji dodatno naglašava njezinu prirodnu kvalitetu, kao i slatki zalogaji – bomboni iz košare te svježe kiflice, što je dodatno razveselilo male posjetitelje.

Direktor Rak osvrnuo se i na kvalitetu vode u ovom području, naglasivši njezine prednosti.

„Prema analizama koje su rađene u Republici Hrvatskoj, mi smo sigurno u top području u Republici Hrvatskoj po kvaliteti vode. Jest da je naša voda relativno tvrda za ove pojmove, ali to ne znači da je nezdrava za piće. Naprotiv, tvrđa voda je puno zdravija za piće“.

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno