Projekt PRONACUL, u kojem je Turistička zajednica Zagrebačke županije bila partner, nominiran je za najbolji europski projekt 2025. godine, o čemu smo pisali ranije. Riječ je o međunarodnoj inicijativi koja okuplja partnere iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Grčke, Srbije i Bosne i Hercegovine, a cilj joj je da prirodna i kulturna baština postane temelj održivog turizma u Jadransko-jonskoj regiji. O pobjedniku odlučuju glasovi građana od 12. do 19. rujna.

Podsjećamo, kroz projekt je razvijena zajednička metodologija upravljanja baštinom, u kojoj su sudjelovali različiti dionici – od institucija i lokalne samouprave do same zajednice. Poseban naglasak stavljen je na suradnju i razmjenu iskustava, a tome je pridonijela i Virtualna komora, digitalna platforma namijenjena razmjeni znanja, primjera dobre prakse i kreiranju novih turističkih proizvoda.

U 15 pilot područja testirani su različiti modeli upravljanja, čiji je rezultat prijedlog zajedničke Regionalne rute, osmišljene da poveže destinacije i turističke ponude na održiv način. Time je projekt doprinio jačanju kapaciteta institucija, lokalnih zajednica i poduzetnika, stvarajući temelje za dugoročno vrednovanje i očuvanje baštine.

PRONACUL je ušao u završni krug natjecanja za najbolje županijske EU projekte, a stručni žiri odabrao je kandidate u četiri kategorije. Sada je na građanima da svojim glasom odluče koji će projekt ponijeti titulu najboljeg. Glasovanje traje do 19. rujna, a svoj glas moguće je dati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

Zagrebačka županija objavila je Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2026. godinu, a i ovoga puta sredstva su namijenjena za knjižničnu, nakladničku, audiovizualnu i muzejsku djelatnost, kulturno-umjetničko stvaralaštvo i kulturno-umjetnički amaterizam, zaštitu, očuvanje i održivo upravljanje kulturnom baštinom te transferzalna područja.

Pravo prijave imaju samostalni umjetnici, udruge, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi i medijima, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.

Dodajmo kako se broj mogućih prijava razlikuje pa tako pučka otvorena učilišta i centri za kulturu mogu podnijeti do pet prijava, knjižnice, muzeji i galerije do četiri, udruge do dvije, a ostali prijavitelji jednu prijavu.

Inače, u ovoj godini Zagrebačka županija podržala je 239 različitih programa u kulturi u ukupnom iznosu od 442 tisuće eura.

Tekst javnog poziva i upute za prijavitelje dostupni su na web stranici Zagrebačke županije, prijedlozi programa zaprimaju se do 3. listopada.

Mobilna ljekarna počinje s radom u utorak, 16. rujna 2025., a cilj joj je povećati dostupnost lijekova i farmaceutske skrbi stanovnicima ruralnih područja. Stanovnici će moći preuzeti svoje propisane terapije, kupiti dodatke prehrani i medicinska pomagala te se savjetovati s ljekarnikom o pravilnoj primjeni lijekova, nuspojavama i zdravom načinu života.

Za korištenje usluge nije potrebna prethodna najava, dovoljno je doći u predviđeno vrijeme. Obavezno je ponijeti zdravstvenu iskaznicu, a lijekove je moguće unaprijed naručiti telefonski ili e-mailom, najmanje dva dana prije dolaska mobilne ljekarne. Plaćanje će biti moguće gotovinom i karticama.

Mobilna ljekarna u Općini Orle dolazit će utorkom i srijedom. Na neparne datume radit će prijepodne, od 9 do 13 sati, dok će na parne datume biti dostupna poslijepodne, od 11:30 do 15:30 sati. Lokacija je Orle 7, a za narudžbu lijekova i terapije stanovnici se mogu javiti najmanje dva radna dana ranije na broj +385 95 361 1020 (od 8 do 14 sati) ili putem e-maila [email protected].

Ovo je nastavak projekta “Uvođenje usluge mobilne ljekarne u primarnu zdravstvenu zaštitu” koji se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Projektom, vrijednim 3 milijuna eura, predviđena je isporuka šest auto-kampera i dvije brodice koje će pružati ljekarničke usluge u ruralnim i teško dostupnim područjima Hrvatske. Time se stanovnicima slabije povezanih sredina pruža jednaka razina zdravstvene zaštite kakvu imaju i oni u urbanim područjima.

Foto: Općina Orle/FB

Mobilne ljekarne, osim Zagrebačke, uvedene su i u Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Sisačko-moslavačku, Ličko-senjsku, Karlovačku i Zadarsku županiju.

Projekt je važan korak u nastojanju da se zdravstvena zaštita približi ljudima koji žive u udaljenim ili slabije povezanim sredinama, čime se podiže razina zdravstvene sigurnosti i dostupnosti za sve stanovnike.

Cilj ovog projekta nije samo dostava lijekova, nego i dugoročno podizanje zdravstvene sigurnosti i kvalitete života ljudi koji su dosad bili udaljeni od osnovnih zdravstvenih usluga. Time mobilna ljekarna postaje jedan od ključnih projekata u ravnomjernom razvoju zdravstvene zaštite na području Zagrebačke županije.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

Započeli su radovi na izgradnji Javno-zdravstvenog objekta Kupljenovo koji će na jednom mjestu za stanovnike ovog prigradskog naselja grada Zaprešića imati prostor za ordinaciju obiteljske i dentalne medicine, ordinaciju za patronažnu službu, ljekarnu i manji prostor za potrebe Grada Zaprešića koji je za gradnju darovao zemljište.

–Ovdje na ovom prostoru dobivamo novu zdravstvenu zaštitu, a time se rješava i standard zdravstvene zaštite u samom gradu Zaprešiću. U neposrednoj blizini imamo starački dom i uz sve to dajemo neki novi zdravstveni standard. Zdravlje nema cijenu, a ova investicija to dokazuje – istaknuo je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

Foto: Zagrebačka županija

Postojeći prostor ambulante u Kupljenovu je u lošem stanju i teško pristupačan osobama s invaliditetom, podsjetio je ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije Većeslav Bergman.

–Od ukupno 360 kvadrata, prostor od oko 130 kvadrata koristit će Dom zdravlja Zagrebačke županije, Ljekarne Zagrebačke županije imat će na raspolaganju nešto više od metara kvadratnih, a Grad Zaprešić će prostor od oko 60 kvadrata urediti za svoje potrebe. Bit će to najljepša ambulanta, ne samo u Zagrebačkoj županiji, već i u Hrvatskoj, rekao je Bergman i napomenuo kako je sadašnja ambulanta u najlošijem stanju od svih 49 dislociranih ambulanti.

Investiciju vrijednu 1,5 milijuna eura u cijelosti financira Zagrebačka županija, čime osigurava kvalitetnu zdravstvenu zaštitu na cijelom području županije.

Foto: Zagrebačka županija

–Uz ovaj objekt Zagrebačka županija s milijun eura sufinancira i izgradnju ambulante u općini Rugvica, a značajna sredstva ulažu se i u energetske obnove ispostava Doma zdravlja. Riječ je o zgradi Doma zdravlja u Samoboru i Ivanić Gradu gdje je obnova tijeku, te velikogorički Dom zdravlja u kojem će radovi krenuti uskoro – najavio je zamjenik župana Ervin Kolarec.

Ambulanta u Kupljenovu gradi se prema najnovijim standardima a rok završetka radova je do kraja ove godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

U podnožju crkve, glavnog ukrasa svake razglednice iz Kravarskog, nalazi se mjesna trgovina, a iza njezinih leđa, odmah uz prekrasno novo igralište, smjestio se i Društveni dom, koji je ujedno i – vatrogasni dom. U kojem su nas sa širokim smiješkom i čvrstim stiskom ruke dočekali predsjednik DVD-a Kravarsko Stjepan Tičarić i zapovjednik Zvonko Čunović. Povod za druženje vuče se još iz srpnja, od one svečane dodjele županijskih nagrada, na kojoj je svoju Povelju dobio i njihov DVD.

– Nismo vam mi ni znali da smo nominirani sve dok nije javno objavljeno da smo među dobitnicima nagrade – govori uvodno predsjednik Štef.

– Tek nakon što smo na portalima vidjeli da smo nagrađeni krenuli smo provjeravati odakle mi u toj priči. Doznali smo da nas je nominirala Udruga mladih općine Kravarsko, s kojom surađujemo pri svakoj njihovoj manifestaciji. Zaslužujemo li mi tu nagradu? Ha, vjerojatno zaslužujemo… Bilo bi grijeh reći da nešto slično ne zaslužuje bilo koje društvo u županijskoj vatrogasnoj zajednici, ali činjenica je da mi odrađujemo puno toga unazad nekoliko godina. Jednako kao i druga društva, naravno, ali možda je presudilo to što smo mi samostalno društvo, jedno od osam takvih u županiji. Sami pokrivamo našu općinu, a jedno vrijeme naši susjedi iz Pokupskog nažalost nisu imali ni garaže, ni vozila, ni cisterne, pa smo dvije godine pokrivali i njihov teritorij. Kad su bile poplave, čak smo pokrivali i dio općine Lekenik – dodaje Tičarić.

– Mi smo uvijek spremni pomoći, a budući da imamo i opremu koju imamo, surađujemo sa svim udrugama koje djeluju na području naše općine. I jako nam je drago što su nas iz udruge mladih odlučili predložiti. Naravno, svako ovakvo priznanje donosi i još veću obavezu, sad će se od nas možda očekivati i više nego što se očekivalo dosad, ali zato i jesmo tu – nadovezao se zapovjednik Zvonko.

Upravo su njih dvojica, predsjednik i zapovjednik, u ime DVD-a preuzeli nagradu.

– Možete misliti kakav je to osjećaj… Tamo je i premijer, i ministri, i župan, i dožupan, i predsjednik i zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije… Malo i trnce osjetiš kad te pozovu na binu. Malo se poslikaš, usput razmišljaš o svemu, tako da je stvarno lijep osjećaj – kaže Tičarić, pa se opet nadovezuje Čunović:

– Dobar je osjećaj kad shvatiš da je netko vidio i primijetio da nešto radiš. A mi stvarno radimo. Gotovo svake druge srijede imamo vježbe, a kad treba ići na hitne intervencije, često nas se skupi i toliko da si ne stanu na kamion. I lijepo je kad sve to netko primijeti. Osjećaj je odličan, jer to je puno sati uloženog truda, malo je dana da se nas dvojica ne nađemo ovdje, da nešto ne dogovaramo, ne radimo…

Vatrogasno društvo u Kravarskom, lijepo piše na amblemu, postoji od 1952. godine, ali svega je tu bilo u više od sedam desetljeća koja su slijedila.

– Moj tata je bio jedan od osnivača, bilo ih je 12 kad su pokretali društvo. Kravarsko je tad imalo i nešto više stanovnika nego danas, sva naselja su bila brojnija, ali nisu vatrogasci bili opremljeni za intervencije. Sjećam se da je moj tata od opreme imao jednu kapu! I ništa više. Izlazili su na intervencije gotovo golim rukama, a poslije su dobili i zaprežnu pumpu koju su vukli konji, pa su se nekako snalazili… U jednom razdoblju to se društvo ugasilo, tamo negdje početkom 70-ih, a početkom osamdesetih društvo je ponovno registrirano. Nove probleme donio je početak rata. Na frontu je poginuo jedan od dozapovjednika, jako je ranjen predsjednik društva, a sva oprema, koja je bila smještena u jednom podrumu, misteriozno je nestala. Netko je odnio i pumpe i sve što je bilo vrijedno… U ovih zadnjih 20-ak godina mi držimo DVD u svojim rukama i mislim da to kvalitetno radimo – prevrtio je povijest DVD-a predsjednik Štef.

Nova era započela je prije 19 godina.

– Maksimalno ozbiljno krenuli smo 2006. godine. Tad smo imali volju, ali opremu nismo. Krenuli smo doslovno od nule. Imali smo jednu pumpu, koja je u ratu bila spremljena kod bivšeg predsjednika u podrumu, tako da nije nestala onda kad je nestalo sve ostalo. A cijevi koje smo zatekli mogli smo jedino baciti u smeće. Prvog TAM-a i Ladu Nivu dobili smo od vatrogasne zajednice Grada Zagreba, s tim smo krenuli. U Tamića smo instalirali tu pumpu i krenuli raditi… – kaže zapovjednik Zvonko.

Na njihovu popisu trenutačno je nešto više od 140 članova DVD-a, među kojima je 25 operativnih vatrogasaca, onih koji su obučeni i osposobljeni za intervencije.

– Članova koji su završili tečaj imamo nešto više od 80, no ovih 25 ima i završen tečaj i odrađen liječnički pregled. Kad se sve zbroji, može se reći da imamo oko 40 aktivnih vatrogasaca, dok su ostali uvijek tu negdje, spremni uskočiti i pomoći kad mogu i gdje mogu. Neki pomažu kod osiguranja nekih događaja, a ima i onih koji dobro dođu kad treba ispeći roštilj za neku od naših fešta… Imamo i 30-ak klinaca u podmlatku, s njima rade tri voditelja, tako da s brojnošću stvarno nemamo problema – objašnjavaju dečki.

Posebno “živahno” bilo je u vrijeme potresa krajem 2020. godine, to se vrijeme posebno pamti.

– Pojedinačno gledajući, u vrijeme potresa bili smo DVD s najviše intervencija u županiji. Druga mjesta imala su gradske Zajednice, ali gledajući društva izolirano, mi smo tu prednjačili – ističe Čunović, a Tičarić to prisnažuje brojkama.

– Puna 22 dana zaredom, ujutro od šest, sve do ponoći, bili smo na nogama. Ljudi su išli na posao i odmah po povratku kući dolazili na intervencije, i tako doslovno 22 dana bez odmora.

Vatrogasci iz Kravarskog podijelili su se u to doba u tri ekipe, svako jutro okupljali su se na brifingu u Domu, a na kraju dana bi se pisala izvješća. Podaci kažu da je već prvoga dana zabilježeno gotovo 40 intervencija, a u svemu tome sudjelovali su i drugi stanovnici.

– I sam načelnik u prvom je trenutku bio malo skeptičan po pitanju uključivanja ljudi u cijeli proces, ali kad je vidio da to ide “kao voda”, i on je bio zadovoljan – pamti Zvonko.

S obzirom na razinu koju su dostigli od 2006. na ovamo, zapravo i nije bilo iznenađujuće što je sve išlo kao po špagi.

– Mi se stalno obučavamo, pripremamo, usavršavamo za svaku vrstu neprilike. I mi smo zbilja u svakom trenutku spremni na sve, što se i pokazalo stotine puta u zadnjih 15-ak godina. Podigli smo nivo spremnosti toliko da možemo parirati svakoj situaciji, od potresa, požara, poplava, do svih tehničkih intervencija – ponosan je predsjednik Stjepan.

Uigrano je ovo i vrlo angažirano društvo, što se potvrdilo u cijelom nizu vrlo konkretnih situacija.

– Prije dvije godine, sjećam se, radio sam noćnu smjenu na Novu godinu. Na povratku kući, bio sam u šumi kod Bune, bilo je 7:12 sati, kad me iz županijskog centra zovu da imamo požar kuće za odmor u Podvornici. Mladi su čekali novu godinu i dobro su “hajcali”, sve dok se kuća nije zapalila. A oni su spavali… I pričam s operaterkom, tražimo rješenje, jer ja idem iz noćne, Nova godina je, sedam ujutro, nemam pojma tko će mi moći doći. I rekao sam joj: ‘Zovi gorički JVP, a ja kad dođem u Kravarsko, vidjet ću tko može doći’. Kad sam došao do naših prostorija, šestero ljudi već me čekalo! Na novu godinu ujutro! Odmah smo odjurili na intervenciju, uspjeli smo naći rješenje i vratio sam JVP natrag u Veliku Goricu na pola puta do lokacije – prepričava Čunović.

Naravno da je osnovni posao vatrogasaca boriti se s požarima, ali svaki DVD, uključujući i hrabre dečke iz Kravarskog, ima posla i s drugim neprilikama. Pritom se proživljavaju razne situacije, često i one s kojima se teško nositi.

– Nažalost, u ovih zadnjih 17 godina imali smo sedam intervencija sa smrtnim slučajevima. Rijetka su društva s tolikim brojem takvih nesreća… Bilo je tu stradavanja u požaru, prevrtanja s traktorom, suicida… Nisu to nimalo jednostavne situacije, čak štoviše, ali nitko od nas ne želi na licu mjesta pokazati koliko nas to pogađa – priznaje Štef.

– Evo, zadnju takvu intervenciju imali smo nakon prevrtanja traktora. Imali smo samo informaciju da se to dogodilo i na putu do lokacije razmišljaš što će te dočekati, u kakvom je stanju čovjek… Pa onda na Božić, kad smo imali požar u Lijevim Štefankima, izgorio je moj susjed. Gorjela je drvena kuća i po dolasku tamo kažu nam da je čovjek unutra. A ja znam tko živi u toj kući, znam da je to čovjek s kojim sam odrastao… Ali eto, nekako to pregrmiš, izguraš, koliko god je teško – dodaje Zvonko.

Bude tu, jasno, i priča drugačijega karaktera, potreba za pomoći druge vrste.

– Ljudi nas često zovu zbog uklanjanja gnijezda stršljenova, a čak smo izvlačili i zmije iz škrinje. Smjestila se čovjeku u paletu ispod zamrzivača, možda je tu bila i godinama, dolazila i odlazila, ali naravno da nije ugodno. Čovjek me zove da ima zmiju u kući, mi dođemo i sve raščistimo, a na kraju nađemo velikog guša. Primiš ga, izneseš i to je to… Ja sam pčelar, to su moja zaduženja. Pustili smo je u prirodu, što drugo… – priča Štef, a Zvonko se ubacuje:

– Ja to nikad ne bih mogao, svaka čast Štefu što može… Zvali su nas i da ih riješimo puhova, ima i toga. Kad odemo u posjet našim školarcima, uvijek nas pitaju i skidamo li mačke s drveća i krovova, jer to vide na televiziji, ali mi takvih slučajeva dosad nismo imali. Valjda su mačke na selu malo pametnije, one znaju same sići, ha, ha.

U svim tim intervencijama vatrogascima iz Kravarskog pomaže i oprema koja je danas na ozbiljnoj razini.

– U vrijeme kad je gospodin Šuker bio ministar financija, a Damir Trut ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, našla su se sredstva za cisternu. Kupili smo kamion, dali smo ga preurediti i krenuli raditi. Danas imamo tu istu cisternu, sa 5800 litara vode, imamo pick upa Forda Rangera i kombi. Međutim, oprema na cisterni je neusporediva s onim što smo imali u počecima, jer sad imamo i zračne jastuke, komplete za šumske požare, komplete za intervencijski dio, duple kacige, duple čizme… To smo prije mogli samo sanjati. Uvijek može bolje, uvijek ima potreba, ali stalno se i nadograđujemo. Kad se ukaže potreba na intervenciji, pokušavamo doći i do novih alata – kaže zapovjednik Zvonko.

– Glavni izvor financiranja je općina Kravarsko, kojoj smo jako zahvalni, ali mi se javljamo na sve moguće natječaje, što god se pojavi. Tu smo izvukli značajna sredstva, našim angažmanom u zadnje četiri i pol godine uspjeli smo doći do opreme vrijedne 140.000 eura. Prijavljujemo se, angažiramo, a na to dolazi nešto više od 20.000 eura godišnje od općine. Mi smo svi, naravno, isključivo volonteri – dodaje predsjednik Štef, koji će spremno i izreklamirati svoje mjesto.

– Život u Kravarskom je lijep. Nadomak smo Gorice i Zagreba, šest kilometara je do ulaza na autocestu, a tu je i brza cesta. Doseljava se jako puno mladih obitelji, jer imamo novu školu, sportsku dvoranu, vrtić, novo igralište, ljekarnu, dom zdravlja, zubara… Sve što je potrebno za jedno ovakvo mjesto!

A ima, naravno, i svoje vatrogasce. Ljude koji su istinski čuvari svoga kraja…