Povežite se s nama

HOTNEWS

Patricija Lukšić, najljepša mama Hrvatske: ‘Moja djeca rođena su iz srca!’

‘Potičem posebno mlade na udomljavanje i posvajanje, da pomognu nekom djetetu, jer time će pomoći i sebi’, poručuje Patricija kojoj je dodatni motiv za ovo natjecanje bila upravo želja da se na njemu čuje i glas onih majki koje to nisu postale na klasičan način.

Objavljeno

na

Na šestom izboru za Najljepšu mamu Hrvatske, koji je početkom mjeseca svibnja održan u Šibeniku, titulu najljepše u kategoriji od 23 do 39 godina odnijela je Patricija Lukšić iz Gradića. U preostale dvije kategorije, titulu Najljepše mame Hrvatske Dijamant (od 40 do 53 godine) ponijela je Ankica Biondić iz Lipovljana, a u kategoriji Najljepše mama Hrvatske Platinum (od 54 godine nadalje) pobijedila je Jadranka Luketa iz grada domaćina ove popularne manifestacije.

– Baš sam sretna i ponosna, došla sam se s drugim mamama malo zabaviti u Šibenik i ispalo je jedna divna pozitivna priča. Nisam očekivala pobjedu, a najsretnija sam što sam upoznala divne mame iz cijele Hrvatske, odlično smo se družile ta tri dana. S nekim mamama se čujem svakodnevno i vjerujem kako će se ta prijateljstva zadržati i u budućnosti. Reakcije na pobjedu su bile sve jako pozitivne, iznenadilo me koliko mi je ljudi i znanih i neznanih čestitalo. Baš sam iznenađena, jako pozitivno iskustvo – ispričala nam je Patricija, najljepša mama Hrvatske.

Čini se kako je za obitelj Lukšić iz Gradića ovaj mjesec obilježen slavljima, jer samo što je osvojila titulu najljepše mame, Patricija je proslavila i svoj 35. rođendan u krugu najmilijih. Ova magistra prava doista je svestrana žena – završila je i glazbenu školu, smjer klavir, a svira i gitaru, te piše pjesme. Jedna od velikih ljubavi joj je i pjevanje, pa ponekad na poziv zapjeva i na crkvenim vjenčanjima. Zaposlena je u kadrovskoj službi dječjeg vrtića, a ove godine je postala i vlasnica tvrtke za financijsko savjetovanje.

No, glavni motiv za prijavu na natjecanje nije bilo osvajanje titule, već isticanje važnosti majke i žene kao temelja obitelji i društva, te njeni mališani, jedan od tri godine i drugi od devet mjeseci, koje je prvo udomila, a zatim i posvojila sa suprugom Tomislavom.

– Prijavila sam se, jer sam prepoznala kako se na ovom natjecanju naglašava ženska uloga u društvu i majke kao stupa društva i obitelji, svih njenih uloga u tom društvu i svih njenih talenata. Bilo mi je lijepo što to nije klasičan izbor za miss, kako to ljudi najčešće misle, potpuno je sve drugačije. Upravo najviše bodova donosi ta kategorija za vještinu, gdje se na pozornici žena predstavlja nekim svojim talentom. Ja sam pjevala i svirala gitaru, a kako se puno bavim sportom, za vrijeme izvođenja pjesme u pozadini je išao video gdje planinarim s djecom. Mislim da je upravo taj dio bio ključan za moju pobjedu – otkriva nam.

Veliki poticaj su joj bila i njena djeca, jer Patricija je postala majka na drugačiji način od klasičnog.

– Dodatni motiv su bila moja djeca koja su rođena iz srca, kako ja to volim reći. Nisam ih rodila na klasičan način, ali su neizmjerno voljena. Tako da sam htjela predstaviti i nas majke posvojiteljice i udomiteljice koje su na drugačiji način postale majke, ali jako i neizmjerno volimo tu svoju djecu. Na jednak način, a usudila bih se i reći više nego da smo ih rodile – ističe.

Naglašava kako je uloga majke ono što ju u potpunosti ispunjava kao osobu.

– Majčinstvo mi je primarni interes, to mi je najveća životna preokupacija. Oduvijek sam htjela biti majka i to me u potpunosti ispunjava. To mi je najveća životna preokupacija, vjerujem kako su svakoj majci djeca na prvom mjestu, jer pogotovo dok su mala zahtjevaju potpuno posvećivanje i predanje. Zahvalna sam dragom Bogu da mi je poslao djecu, možda ne na neki konvencionalan način. Drago mi je da sam mogla pružiti dom ovoj dječici, a mislim da su ona još i više usrećila mog supruga Tomislava – kaže.

Jedan od brojnih Patricijinih interesa su i očuvanje sjećanja na dane Domovinskog rata, te promocija znanja o Lijepoj našoj koje provodi kao predsjednica udruge Ponos domovine

– To je udruga koju su 2010.godine osnovali branitelji, pod vodstvom pukovnika Delača, jer su zaključili kako je Domovinski rat premalo zastupljen u školskim udžbenicima. Organizirali smo veliku trodnevnu manifestaciju uz kviz znanja o domovini i sportska natjecanja u pet disciplina za sve škole, a branitelji su imali i niz predavanja po školama diljem Hrvatske. S pandemijom je to stalo, uveli smo fotografsko natjecanje, a za povratak ostalih aktivnosti, obzirom na zahtjevnost samog projekta, budućnost ovisi o financijskoj konstrukciji – pojašnjava Patricija.

Najljepša mama Hrvatske, osim nagrada, poput putovanja na Maltu kojem se jako raduje, titulu će iskoristiti i za promociju udomiteljstva i posvajanja djece.

– To je nešto sasvim prirodno i normalno. Htjela bih potaknuti ljudi, i koji nemaju i koji imaju djecu, da se brže odluče, ljudi predugo čekaju. Kad uđu u neke godine svi bi htjeli malo dijete, ali nema puno takve djece za posvojenje. Potičem mlade ljude da udomljavaju djecu, domovi su krcati i doslovno Centri za socijalnu skrb nemaju gdje s djecom. Potičem posebno mlade, koji to imaju na srcu, da udome dijete i pomognu, a najviše će time pomoći sebi. To govorim iz vlastitog iskustva – poručuje najlješa mama Hrvatske, Patricija Lukšić iz Gradića.

Naslovna i fotografije u članku: Patricija Lukšić iz Gradića, najljepša mama Hrvatske 2023.g./privatni album

HOTNEWS

FOTO Start 33. malonogometnog turnira Kup HVIDR-a

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas starta 33. malonogometni turnir Kup HVIDR-a i 2. VG Winter Cup U-13 u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici, igrat će se od 28. prosinca 2025. do 11. siječnja 2026. godine.

Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na turnir je prijavljeno 42 momčadi. Parovi prvog kola izvučeni su jučer (subota, 27.12.2025.) u prostoru Nogometnog saveza Zagrebačke županije, Getaldićeva 3, Velika Gorica.

Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema ždrijebu dva nositelja su slobodni u prvom kolu, a 40 momčadi odigrat će 20 utakmica. Dvadeset pobjednika plasirat će se u drugo kolo, a dvadeset poraženih odigrat će u repesažu 10 utakmica i pobjednici će se plasirati u drugo kolo. Prvog dana turnira na programu je 7 utakmica. Početak je u 16 sati u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica.

Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ukupni fond nagrada iznosi 10.000,00 eura. Prvo mjesto 5.500 eura + pehar + prijelazni pehar; 2. mjesto 3.000 eura + pehar; 3. mjesto 1000 eura + pehar, 4. mjesto 500 eura + pehar. Pojedinačne nagrade: najbolji igrač, najbolji vratar, najbolji strijelac.

Galerija fotografija

33. Kup HVIDR-a, 01.kolo (nedjelja, 28.12.2025.): 16:00 Smit Commerce – Pizza Factory, 16:40 Max Forma – Restoran Dioniz, 17:20 Musculus – Gym, 18:00 VG Autodijelovi – Ventus Novum, 18:40 Bau Elektro d.o.o. – Nico’s Bistro, 19:20 Kli-Mart – CB Scotch CB Passage, 20:00 Metal Medo CB Black – Prijatelji.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Odigrano prvo kolo 5. rukometnog božićnog turnira u organizaciji RK Zagorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Prvo kolo 5.Božićnog rukometnog turnira za mlađe uzraste u organizaciji Rukometnog kluba Zagorica odigrano je jučer (subota, 27.12.2025.) u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.

Velika Gorica, 27.12.2025. RK Zagorica – 5.Božićni turnir za mlaðe uzraste. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.12.2025. RK Zagorica – 5.Božžićni turnir za mlaðe uzraste. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na turniru u muškoj konkurenciji igra 16 ekipa: 6 (U-13) + 6 (U-15) + 4 (U-17). Prve dvije skupine (U-13 i U-15) igraju u dva dana dvokružno, a najstarije ekipe (U-17) jednokružno. Trećeg dana turnira (ponedjeljak, 29.12.2025.) igraju se završnice u sve tri skupine.

Velika Gorica, 27.12.2025. RK Zagorica – 5.Božžićni turnir za mlaðe uzraste. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Utakmice ženskih ekipa (U-12, U-14, U-16) na rasporedu je od 02. do 04. siječnja 2026. u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici.

Velika Gorica, 27.12.2025. RK Zagorica – 5.Božžićni turnir za mlaðe uzraste. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.12.2025. RK Zagorica – 5.Božžićni turnir za mlaðe uzraste. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Završni dani turnira predviđeni su za polufinalne susrete i finale te dodjelu pojedinačnih i ekipnih nagrada.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Božićni običaji “kak negda” – u Turopolju su Badnjak i Božić više od blagdana

U središtu običaja oduvijek su bile žene kao čuvarice doma, vjere i predaje.

Objavljeno

na

U vrijeme prije televizora… tako bismo mogli datirati današnju priču, koja svjedoči o istinskoj povezanosti u obitelji i ritualima Turopoljaca i Turopoljki u božićno vrijeme. 

Da ne bi bilo zaboravljeno, ostalo na vremenskoj crti koja blijedi kako starije stanovništvo nestaje, Etno udruga Kurilovec svojevremeno je snimila predstavu Nešto staro, nešto novo gdje je ekranizirala “Božić kak negda”, po ideji Stjepana Dianeževića i uz pomoć članova KUD-a Nova zora iz Donje Lomnice. 

Zanimljivo je prisjetiti mlađe generacije svakog Badnjaka i Božića na način kako su naši preci njegovali osjećaj blagdana, posebice jer ćemo danas teško naći kuću u kojoj žive tri generacije.

 

– Tekst je napisao Stjepan Šipušić Kazo a u tom kratkom filmu od 15 minuta snimanom 2018. godine, možete točno vidjeti običaje kak’ su nekada bili, jer smo snimili točno po sjećanjima starijih ljudi. Htjeli smo zabilježiti i pokazati bogatu tradiciju, odnosno božićne običaje u Turopolju i Velikoj Gorici kroz tri generacije koje se za Božić okupljaju u svom domu. Svak’ radi svoje, ali se točno znalo što rade djeda i baka, mama i tata, a što djeca koja su non-stop za kompjuterom i mobitelom, i onda tu dolazi do malih razmirica i neslaganja – prisjetila se predsjednica udruge Snježana Dianežević. 

Blagdani su bili jedan sveti trenutak zajedništva, pamćenja i zahvalnosti. U središtu tih običaja od uvijek bile žene – čuvarice doma, vjere i predaje.

Njihove su ruke sijale pšenicu na svetu Luciju, pripremale su badnjačku večeru, prostirale slamu, palile svijeću oko koje se obitelj okupljala u tišini, molitvi i miru. 

-U takvim trenucima se rađala i božićna pjesma, tiha, ali snažna. Pjevalo se u kući, na putu prema polnoćki i nakon nje, kao iskrena radost zbog samog rođenja Spasitelja. Tom pjesmom se prenosila vjera, ljubav i identitet našeg kraja iz generacije u generaciju – ispričala je Snježana i podsjetila kako ta tradicija i dalje živi. 

-Tu bogatu baštinu s ponosom nastavljamo kroz naše KUD-ove i etno udruge. Tako KUD Nova Zora, čija sam ja članica, ali i naša brojna društva, čuvaju tu turopoljsku riječ, pjesmu i nošnju, i ne samo kao uspomenu, nego kao živu tradiciju – dodala je.  

Iako se vremena mijenjaju, uvijek ostaje ista nit vodilja. Zajedništvo u ritualima, koji nagovješćuju Božić. 

-Nekad se umjesto modernog bora kitila jednostavna grana bora ili borovica, koju su otec i najstariji sin išli birati u šumu i donijeli su doma. Tada se ona kitila orasima, lješnjacima, žirom ili bombonima u šarenom papiru koje su pripremali djeca i žene, a kasnije su se ukrasi razvili u današnji tradicionalni bor. Zatim su dodavali jabuke božićnice koje su bile pod borom, u takozvanoj grovači, kaže Snježana.

Ono po čemu je još Badnjak bio poseban je i – slamica.  Unosila se na Badnjak u kuću i to je bio zadatak najčešće najstarijeg muškarca u obitelji, uz pratnju najčešće muškog djeteta koje je nosilo badnje svjetlo, odnosno lampaš. Oni ulaze u kuću simbolizirajući štalicu u kojoj se rodio Isus. Slama se rasprostrla ispod stola i pokraj stola i djeca su se tu igrala, skakala, ležali su na slamici i najljepši osjećaj je bio taj da je obitelj na okupu.  

-Za razliku od današnjeg posvećivanja velike pažnje u biranju skupih poklona, prije uopće nije bilo poklona pod borom, jer je najveći dar bila jabuka božićnica, Danas  je to sve materijalizirano i izgubilo je onu svoju pravu čar Božića – podsjeća naša čuvarica tradicije i običaja, a moramo se složiti s njom. Prije je ta jednostavnost i duboko proživljavanje Božića budilo u svim članovima obitelji osjećaj povezanosti i uzajamnu ljubav. 

-Moramo zato prenositi našoj djeci tu našu bogatu tradiciju, našu baštinu, da znaju kako se to nekada radilo i da je Božić doista vrijeme okupljanja, zajedništva i mira u kući, u domu i u jednoj obitelji. Zato mi je drago što mogu i ovom prilikom podsjetiti čitatelje da su u Turopolju Badnjak i Božić više od blagdana – poručila je Snježana. 

(FOTO: Etno udruga Kurilovec)

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIDEO Božji dolazak k nama: Božićna poruka i blagoslov župnika Ivana Norberta Kopriveca

Objavljeno

na

Slavimo Kristov dolazak na svijet!

Trenutak neraskidive povezanosti neba i zemlje, neka nas ispuni zahvalnošću i mirom, neka nam bude podsjetnik da je maleno dijete u jaslama donijelo čistu ljubav među ljude.

Pogledajte i poslušajte riječ Božju župnika Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije Ivana Norberta Kopriveca:

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Ulica Matice Hrvatske puštena u promet

U rekonstrukciju 200 metara prometnice uloženo je gotovo 550 tisuća eura.

Objavljeno

na

Radovi na Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici su završeni!

Dio prometnice od križanja s Kolarevom i Kurilovečkom prošao je komplatnu rekonstrukciju – komunalne infrastrukture, kolnika i pješačko-biciklističke staze, a uloženo je gotovo 550 tisuća eura.

FOTO:Mile Šola

Nakon zatvaranja u rujnu, promet je preusmjeravan obilaznim pravcima, tako da od danas stanovnici ovog dijela Velike Gorice mogu odahnuti, i zbog završetka radova i zbog protočnosti prometa.

FOTO: Mile Šola

Također, linije javnog prijevoza vraćaju se na standardne rute.

FOTO galerija:

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno