Povežite se s nama

Vijesti

Patite li od ‘morske bolesti’, a krećete na put, ovo su stvari koje morate znati

Od ove neugodne bolesti pati oko 20 % ljudi. Učestalost se povećava s duljinom putovanja.

Objavljeno

na

Kinetoza ili bolest kretanja, poznata još i kao morska bolest najčešće se javlja prilikom putovanja brodom. Karakteriziraju je neugodni simptomi poput, a mogu ih pratiti glavobolja, vrtoglavica, hladan znoj, bljedilo, pad tlaka. Može se pojaviti prilikom vožnje u bilo kojem prometnom sredstvu, pa čak na vrtuljku ili u vozilima u zabavnim parkovima. Kinetoza nastaje kada smo izloženi stalnim promjenama kretanja: ubrzavanju, usporavanju, ljuljanju, poskakivanju, pri čemu sustav za ravnotežu, smješten u unutarnjem uhu, prima drukčije podražaje od ostalih receptora, poglavito vidnih. Dakle te stalne promjene smjera kretanja možemo samo osjetiti, a ne i vidjeti. Od ove neugodne bolesti pati oko 20 % ljudi. Učestalost se povećava s duljinom putovanja.

Evo i nekoliko savjeta kako si olakšati putovanje te može li se spriječiti pojava bolesti kretanja?

• Osobe koje su sklone bolesti kretanja, trebale bi sjediti na mjestu gdje je kretanje najmanje (npr. na sredini broda u razini površine, iza krila u avionu), a ako putuju automobilom ili autobusom, vožnja na prednjim putničkim sjedalima je najbolja. Ako je moguće, prilikom pojave prvih simptoma, dobro je napraviti pauzu na putovanju te malo prošetati.

• Prilikom putovanja trebalo bi uvijek pogledom pratiti smjer kretanja, nikako ne sjesti u sjedalo koje je okrenuto prema natrag. U avionu je dobro smjestiti se kraj prozora, a na brodu na palubi kako bismo mogli vidjeti smjer kretanja. Sve aktivnosti koje odvlače pogled od smjera kretanja (čitanje, rad na mobitelu ili računalu…) treba izbjegavati jer samo mogu pogoršati simptome. Ležeći ili poluležeći položaj poduprte glave je najbolji.

• Prije i za vrijeme putovanja treba izbjegavati teške mirise (parfemi) i okuse, treba jesti laganu hranu, ne pušiti niti konzumirati alkohol jer to može pojačati mučninu.

• Najbolje je tijekom putovanja piti vodu; pića od citrusa mogu još više nadražiti želudac. Grickanje krekera može pomoći kod mučnine.

• Preporučljivo je uključiti klima uređaj ili otvoriti prozor jer je važna dobra ventilacija.

• Umirujuća atmosfera (opuštajuća glazba, razgovor s ljudima koji nas opuštaju) za vrijeme putovanja također može pomoći.

• Umor povećava šansu za dobivanje bolesti kretanja. Stoga je pametno dobro se naspavati prije odlaska na put.

Od bezreceptnih lijekova koji sprječavaju simptome kinetoza dostupan je antihistaminik dimenhidrinat. Djeluje sedativno (smiruje) i antiemetički (sprečava mučninu i povraćanje). Kako bi lijek ostvario svoj puni učinak potrebno ga je uzeti najmanje 30 minuta prije planiranog putovanja, najbolje nakon obroka s dovoljno tekućine kako bi se minimizirala iritacija želuca. Doza za odrasle i djecu stariju od 14 godina je 50 do 100 mg, a za djecu u dobi od 5 do 14 godina pola navedene doze. Ako je potrebno doza se može ponovno uzeti svakih 4-6 sati.

Obično se dobro podnosi, a od nuspojava zabilježene su pospanost, pospanost, vrtoglavicu, zamagljenje vida, poremećaj koordinacije. Budući da ovaj lijek značajno utječe na psihofizičke sposobnosti, za vrijeme primjene dimenhidrinata potrebno je suzdržati se od upravljanja vozilima i rada na strojevima.

Kao i svaki drugi lijek, i dimenhidrinat može stupiti u interakcije s drugim lijekovima: ne smije se uzimati istodobno s lijekovima za liječenje kardiovaskularnih bolesti, depresorima središnjeg živčanog sustava ni alkoholom. Bez obzira što se može kupiti bez recepta, primjena dimenhidrinata je zabranjena kod preosjetljivosti na dimenhidrinat ili na bilo koji drugi sastojak lijeka, kod feokromocitoma, glaukoma uskog kuta, porfirije, hipertrofije prostate te epilepsije.

Oprez pri primjeni nužan je kod bolesnika s bolestima jetre, poremećajem srčanog ritma, povišenim krvnim tlakom, kroničnim poremećajem disanja, astmom, hipokaliemijom, hipomagnezijemijom.

Dimenhidrinat nije indiciran za djecu mlađu od 5 godina, kao niti za trudnice tijekom trećeg tromjesečja budući da može izazvati preuranjeni porod.

Ove osjetljive skupine mogu si pomoći nefarmakološkim mjerama, npr. nošenjem narukvice protiv mučnine koje rade na principu pritiska na akupresornoj točci (između dviju središnjih tetiva u blizini ručnog zgloba). Suhi ekstrakt korijena đumbira tradicionalno se u kineskoj medicini koristi za sprječavanje i liječenje mučnine i povraćanja, bez obzira na uzrok. Velika je prednost đumbira što ne izaziva nuspojave, a može se koristiti u svježem obliku, u obliku lizalica ili tableta.

Ove dodatke prehrani potrebno je primijeniti 30-60 minuta prije putovanja, a sigurni su za primjenu kod trudnica i djece.

Udruge

FOTO Održana izborna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob”, za predsjednicu izabrana Jadranka Klarić

Objavljeno

na

Objavio/la

Izborna izvanredna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob” održana je jučer (četvrtak, 11.12.2025.) u Hotelu Phoenix (Staro Čiče). Povod za izbornu Skupštinu bila je smrt Stjepana Šanteka (srpanj 2025.), utemeljitelja i prvog predsjednika Udruge.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dnevni red je imao šest točaka: 1. Biranje skupštinskih tijela – Radno predsjedništvo (Jadranka Klarić, Josip Kušević i Branka Crnogorac), Verifikacijska komisija od tri člana (Zlata Filipović, Ilija Miloš i Jadranka Bradić), Zapisničar (Anica Movrić) i Ovjerovitelji zapisnika (potpisuju članovi verifikacijske komisije), 2. Izvještaj verifikacijske komisije (izvijestila Zlata Filipović), 3. Biranje novog rukovodstva (obrazložio Josip Kušević), 4. Usvajanje statusa Udruge – dorada (obrazložila Jadranka Klarić), 5. Obraćanje izabranih članova – predsjednica Jadranka Klarić, dopredsjednik Josip Kušević, 6. Riječ gostiju.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Veliki broj umirovljenika i građana u ime Grada Velike Gorice pozdravila je Lana Krunić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Podsjetila je na dobru suradnju s prvim predsjednikom Šantekom i poželjela novoj predsjednici uspješno obnašanje odgovorne funkcije.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon izbora novog vodstva Udruge uvodni glazbeni dio ispunio je VIS Danice, a onda se za pjesmu i ples pobrinuo ‘Duo Jelena i Štef’ iz Jastrebarskog. Zabava je bila programirana i svi su u njoj sudjelovali. Domjenak prvoklasan.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Koja je najstarija hrvatska božićna popijevka čuvana u Parizu?

Nalazi se u zbirci crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku nastaloj 1380. godine

Objavljeno

na

U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb. 

Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.  

Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak

Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.  

Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi. 

Prilagodba-teksta-Bog-se-rodi-v-Vitliomi-kajkavskom-dijalektu-–-usporedba-s-kajkavskom-popijevkom-Bog-se-rodi-vu-Betleheme.-Izvor-httpshr.wikisource.orgwikiBog_se_rodi_v_Vitliomili

Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme. 

Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo

Nastavite čitati

Najave

DAN GRADA Besplatno po gradu – od klizanja do bazena

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatne sadržaje!

Objavljeno

na

Sutra, na blagdan Svete Lucije je Dan grada Velike Gorice, kada možete uživati u mnogim besplatnim programima na području grada. 

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatan: 

  • parking 
  • klizanje 
  • filmske projekcije u kinu 
  • ulaz na gradske bazene  
  • muzej 

Vrhunac slavlja je koncert grupe Magazin na Trgu Stjepana Radića od 20 sati – koji je također – besplatan.

Nastavite čitati

Vijesti

Besplatna filmska večer za Dan grada: građane čeka finale popularne franšize

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Dana grada, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica sutra, u subotu, 13. prosinca, u 20 sati organizira besplatnu projekciju filma “Downton Abbey: Veliko finale“.

Film donosi završni nastavak popularne sage o obitelji Crawley i izazovima s kojima se suoćavaju.

Ulaznice mogu preuzeti isključivo na blagajni POUVG-a i to sat vremena prije početka filma, pa vrijedi doći ranije i osigurati svoje mjesto.

Nastavite čitati

Kultura

Vani je trailer za “Diocles” čije su scene snimane u Kurilovcu

Jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.

Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”,  predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić. 

Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike. 

Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl: 

 

Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine. 

Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost je priča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.     

U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u seriji Prvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.  

  • Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.  

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno