Povežite se s nama

CityLIGHTS

Pa zar i to rade vatrogasci?

Požar je bio na katu, a u prizemlju kuće u restoranu se upravo slavila djevojačka večer. Kad su došli, jedna je viknula: ‘Striperi!’ a cure su navalile na vatrogasce. Trebalo im je objasniti da su pravi vatrogasci i da neće biti skidanja!

Objavljeno

na

Kad građane pitate što rade vatrogasci, odgovor je u većini slučajeva isti – gase vatru. Poneki sugovornik se sjeti intervencija kod poplava ili spašavanja mačke sa stabla. No vatrogasci, kad govorimo o operativnom dijelu posla, interveniraju pri nesrećama u prometu, uklanjanju posljedica nevremena, sudjeluju u svim vrstama spašavanja, potragama,  itd.  Zapravo, vatrogasci rade gotovo sve za što dobiju dojavu ili zamolbu građana.

19.07.2017. Velika Gorica – Požar klima uređaja u Zagrebačkoj ulici. Foto: Čitateljica/Cityportal.hr

No u tom širokom spektru posla česte su pomalo čudne i nesvakidašnje intervencije, za koje će se obični građani upitati „Pa zar i to rade vatrogasci?“. U ovakve događaje spada spašavanje egzotičnih kućnih ljubimaca i domaćih životinja koje su se popele na visoke zgrade, stabla ili upale u bunare, jame i sl. Djeca u igri znaju zaglaviti u šahtu ili ogradi pa ih je potrebno osloboditi uz upotrebu hidrauličkih alata za spašavanje. Uklanjanje prstena s otečenog prsta još je jedna od intervencija koju rade vatrogasci.

Ovakve intervencije svakako ostaju u sjećanju vatrogascima i predmet su priča koje mladi vatrogasci slušaju kad se priključe vatrogasnim društvima.

Spašavanje životinja

Najviše neobičnih vatrogasnih intervencija povezano je sa spašavanjem životinja.

Tako je, na primjer, vatrogasac koji radi u operativnom dežurstvu JVPV Osijek, i koji je u svom radnom vijeku primio na tisuće različitih poziva,  pokleknuo pred jednim koji je glasio:

„ Iguana mi je pala s balkona zgrade na ulicu, molim vas pomozite„.

Kolega se našao u čudu, zapravo bio je siguran da je krivo razumio dojavitelja, jer se radilo o naselju u centru grada.

„Hoćete li ponoviti, molim vas, što vam je palo s balkona?„ –  reče operativni dežurni.

„Iguana„.

Kako je sve već pokrenuto oko izlaska dežurne ekipe vatrogasaca, nije više bilo vremena za dodatnu raspravu, stoga se kolega snašao i upisao u dojavnicu – „Papiga pala s balkona.“ Voditelj intervencije također se začudio kad je umjesto papige u naselju zatekao iguanu dugu 1,5 m.

Nestašni majmun

Već gotovo 30 godina, prva na listi neobičnih intervencija u Primorsko-goranskoj županiji jest ona u kojoj je glavna „zvijezda“ bio jedan nestašni majmun. Što se točno dogodilo, ispričao nam je Krunoslav Cuculić, zaposlenik JVP-a Rijeka – postaje Vežica:

“Sjećam se kao da je bilo danas. U prosincu 1988. godine dobili smo dojavu da je neki majmun viđen u krugu riječke bolnice te da je ušao na Odjel radiologije. Moj kolega vozač i ja, tada kao mladi vatrogasac, krenuli smo s „Yugićem“ na intervenciju u bolnicu. Na Odjelu radiologije bila je opća strka zbog nepozvanog „gosta“, jednog majmuna. Do našega dolaska djelatnici bolnice pokušali su ga uhvatiti, ali bezuspješno. Dežurnu je liječnicu izgrebao po rukama, a čistačicu i ugrizao pa je morala primiti injekciju tetanusa. Mi smo odmah ušli u čekaonicu u kojoj je bio zatvoren, nekako smo ga uspjeli stjerati u kut, bacili smo na njega neku plahtu i onda ga stavili u platnenu vreću, pa u još jednu, radi sigurnosti. Potom smo vreće zavezali, a „ulov“ prenijeli u naše vozilo. Na Odjelu su nam sestre u međuvremenu, u znak zahvalnosti, skuhale kavu. Međutim, prije negoli smo je uspjeli popiti, vani je opet nastala strka i vika. Majmun se, naime, uspio nekako izvući iz vreća i počeo  divljati po autu i skakati po volanu. Skučenost prostora u „Yugiću“ još ga je više razdražila, ali smo ga kolega i ja ipak uspjeli ponovno pokriti i staviti u vreće. U međuvremenu  je došao i veterinar koji mu je kroz vreću dao dvije injekcije za smirenje i odveo ga u veterinarsku stanicu. Naša je intervencija time završila, a kasnije smo doznali da se javio i vlasnik koji je došao po svojeg šestogodišnjeg ljubimca, majmuna Rezusa”, ispričao nam je Cuculić, smijući se i danas toj dogodovštini.

Foto: facebook DVD Turopolje

Na pitanje jesu li vatrogasci obučeni za takve neobične zadatke, Cuculić kaže: – Uza sve vježbe i treninge koje imamo, uz sav alat i tehniku, vatrogasna služba je takva da često moramo improvizirati, a situacije na terenu rješavamo domišljatošću, baš kao što je to bio slučaj i s „nestašnim“ Rezusom. Rješenje moramo brzo smisliti jer najčešće nema vremena za predugačke analize, razmišljanja i dvoumljenja.

31.08.2017. – Izbio požar između Petrovine i Lukavca. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Spašavaju zmije, gase plantaže marihuane

Tijekom ljeta sve učestalije postaju intervencije povezane sa zmijama. Naime, ljudi nas često zovu da im je zmija ušla u stan ili auto i traže našu pomoć. Dobro je kad ljudi paze kamo se zmija u stanu zavukla jer ako to ne znaju, mnogo duže pretražujemo stan, moramo micati namještaj pa to traje. Ljeti bude 15-ak takvih intervencija. Mi onda te zmije uhvatimo i pustimo na slobodu u prirodi, kaže Cuculić.

Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba godišnje u prosjeku odradi više od 3 000 intervencija. S obzirom na tako velik broj, za očekivati je da se tijekog radnog staža svaki vatrogasac nagledao stresnih i teških intervencija, ali srećom, i onih neobičnih pa čak i komičnih. „U neobičnim intervencijama, najčešće su one koje se tiču spašavanja životinja. Lovili smo tako iguane, lisice pa čak i majmuna koji je bio kućni ljubimac i koji je uspio vlasnicima pobjeći preko balkona i popeti se na vrh zgrade“, prisjeća se Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba. Intervencija je uspješno okončana, a majmunčić je sretno vraćen vlasnicima.

31.08.2017. – Izbio požar između Petrovine i Lukavca. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Ponekad su u svojim spašavanjima vatrogasci nailazili i na kriminalne radnje. Primjerice, kod velikog požara u tvornici „Sljeme“ 2012. godine naišli su na plantažu marihuane. Nakon što su ugasili požar, pozvali su policiju. Jedna od veselijih intervencija bila je i ona kada su vatrogasci došli gasiti požar iznad restorana u Tkalčićevoj. Požar je bio na katu, a u prizemlju kuće u restoranu se upravo slavila djevojačka večer. Kad su došli, jedna je viknula: ‘Striperi!’ a cure su navalile na vatrogasce. Trebalo im je objasniti da su pravi vatrogasci i da neće biti skidanja.

„Sve su ove intervencije od vatrogasaca zahtijevale koncentarciju i prisebnost. No u konačnici, upravo ovakve intervencije rado pamtimo i rado ih se u razgovorima prisjećamo. A najsretniji smo onda kada znamo da smo spasili nečiji život ili imovinu.“

31.08.2017. – Izbio požar između Petrovine i Lukavca. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Vatrogasni je posao jako stresan, a neobične vatrogasne intervencije traže dodatnu spretnost i umješnost vatrogasaca u spašavanju. S druge strane, upravo te neobične vatrogasne intervencije su one koje se još danima, pa i godinama prepričavaju među kolegama u postrojbi. A smijeh je, kao što je i poznato, najbolji lijek za stres.

Nazovi 193 za hvatanje golubova?!

Među najneobičnije intervencije, odnosno pozive upućene vatrogascima spada i onaj koji su primili vežički vatrogasci, a od njih je zatraženo, ni manje ni više, nego hvatanje ptica – točnije golubova! Naime, prilikom otvorenja nekog vrtića u gradu, u sklopu protokola pušteni su golubovi iz kaveza. No, ti su golubovi, umjesto da se vrate u kavez, odletjeli na vrh obližnjeg drva. Organizatori su odmah pozvali vatrogasce koji su se, iako u velikom čudu, uputili na intervenciju. Međutim, kada su došli do stabla s golubovima i digli ljestve u visine, do krošnje, naravno da su golubovi odletjeli na drugo drvo. Za „gledatelje“ na zemlji to je bilo jako smiješno. Iako su pokazali mnogo dobre volje, vatrogasci su morali priznati „poraz“ te se neobavljena posla vratiti u postaju. Nasreću, nešto kasnije golubovi su se sami vratili u kavez.

CityLIGHTS

FOTO Blagdan Velike Gospe svečano proslavljen u Vukovini

Objavljeno

na

Objavio/la

Blagdan Uznesenja Djevice Marije na nebo, poznatiji kao Velika Gospa, svečano je obilježen danas (petak, 15. kolovoza 2025.) u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, jednom od najstarijih marijanskih svetišta u ovom dijelu Hrvatske. Uoči blagdana održana je (od 6. do 14. kolovoza) tradicionalna devetnica na čast Majci Božjoj Vukovinskoj, koja je sinoć zaključena procesijom hodočasnika.

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svetkovinu uznesenja Blažene Djevice Marije, Devetnicu i svečano misno slavlje na Veliku Gospu predstavio je vlč. Damir Ocvirk, župnik Župe sv. Josipa iz zagrebačke Trešnjevke. Središnje svečano euharistijsko slavlje u 11 sati predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski.

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završetka svete mise vjernici, posjetitelji i gosti mogli su uživati u uobičajenim vrstama zabave, koje su organizirane za ovakva događanja, praćena tradicionalnom turopoljsko/sajamskom gastronomskom ponudom. U velikim šatorima i na otvorenom bilo je mjesta za sve goste. Djeca (i ona veća) su imala veliki izbor rekvizita za vožnju, roditelji su se rado pridružili.

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 15.08.2025. Blagdan Velike Gospe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Od najranijih dana hrvatske povijesti traje tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Moleći njezin nebeski zagovor, iz zahvalnosti je se časti kao “kraljicu Hrvata” i “najvjerniju odvjetnicu Hrvatske” (fidelissima advocata Croatiae). Najstariji lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti – pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta – potječe iz druge polovice 11. stoljeća. Pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Šljeminho u lovu na goričke talente – s 8-godišnjakom snimio Ludog kuhara

Franjo je najmlađi reper u Hrvatskoj koji je snimio studijsku pjesmu!

Objavljeno

na

(Foto: Privatni album, tekst: Gianna Kotroman)

Karlo Milinković, kojem je u javnosti poznatije umjetničko ime Šljeminho, velikogorički je raper koji nas oduševljava satiričkim stihovima, a nedavno je u svojem studiju imao „pojačanje“.

Osmogodišnji Franjo Đuričić Frenki, učenik OŠ Eugena Kumičića, koji glazbenika zna od kad zna za sebe, predložio je suradnju na novoj pjesmi „Ludi kuhar“, a Šljeminhu nije trebalo dvaput reći…

– Frenki i ja smo familija a svakodnevno, na putu do škole, prolazi pored mog kafića u Velikoj Gorici kada si malo pospikamo i dotaknemo se i poslovnih tema. Tako mi je predložio da zajedno snimimo pjesmu, što sam objeručke prihvatio. Tekst pjesme prati kuhara u restoranu, koji mukotrpno radi a ja se ljutim na njega i tjeram ga da radi još više. Suradnja je bila zabavna, Frenki je ritmički polovio sve brzo, ima dara i postao je najmlađim reperom u Hrvatskoj koji je snimio studijsku pjesmu. Bilo je fantastično raditi s njim! – rekao nam je Šljeminho uz nadu da će se publici pjesma svidjeti.

S Frenkijem, kaže, očekuje i nastavak suradnje, a tome se veseli i mladi Velikogoričanin.

– Karlo mi je bio veliku uzor i sad kad smo snimili pjesmu očekujem koncert na Hipodromu za 10 godina! – našalio se simpatični osmogodišnji Franjo Đuričić Frenki i ispričao anegdotu o tekstu pjesme „Ludi kuhar“.

–Ja sam najprije napisao tekst i dao Karlu, ali on ga je izgubio, pa je morao napisati novi tekst. Ali, jako mi je bilo zabavno snimati pjesmu, nagutao sam se usput i soka, i ispala je super. Jako sam ponosan – ispričao je Frenki, a mama Maja još je nadodala da ga kroz život vodi upornost, kao i kod nastanka ove pjesme.

– Ono što zamisli, to i ostvari. Oduvijek je govorio da će biti pjevač ili bankomat! – misli da ako radiš u kutiji od bankomata,  svaki dan brojiš novce i pun si para, ali mislim da mu je ovo s pjevačem ipak pametnija ideja. Znači, Karla je obilazio stalno, na putu do škole, do pekare…odnio mu je test pjesme na nekakvoj kuverti i ispostavilo se na kraju da su odličan glazbeni par. Inače, Karlo je sin od moje sestrične tako da sve ostaje u familiji – ispričala je Maja Đuričić, ponosna mama najmlađeg hrvatskog repera.

Tako je gorička glazbena scena od ovog ljeta bogatija za novu nadu repa, a evo što su to Šljeminho i Frenki skuhali:

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Splitska je gotova, idemo na “malu” ultru? Forestland u Međimurje dovodi europska glazbena imena!

Na pozornici usred šume nastupa Baby Lasagna, Miach, Hiljson Mandela, Shapeshiftersi ali i poznati radijski glas s velikogoričkom adresom – Vedran Car.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok se sliježu dojmovi sa splitske Ultra Europe, koja je i ove godine u Dalmaciju privukla okorjele partijanere iz cijelog svijeta, s oduševljenjem najavljujemo da partyjima nije kraj. Barem što se kontinenta tiče.  

Međimurje je na mala vrata ušlo na klupsku scenu, no čini se da se mali intro pretvara u extra događaj. Forestland festival u Međimurju, usred šume do koje se dolazi kroz kukuruzište, pretvorit će floru u europsku clubbing pozornicu. 

Od 18. do 19. srpnja, odnosno od petka u 15 sati do nedjelje u 10 sati, već 13. put zaredom nekoliko tisuća posjetitelja doživjet će glazbu u izvedbi čak 50 izvođača. 

Na Forestland stageu 2025 nastupaju:  

  • Baby Lasagna
  • The Shapeshifters
  • Djs From Mars
  • Hiljson Mandela
  • Miach
  • Z++
  • Sibbjag
  • Yakka
  • Pintha
  • Einfakin
  • Vedran Car
  • Mike&Me
  • Risa Brown
  • Butterfly Jam … 

Radijski eter mnogi s popisa već su osvojili, kao i, doduše u nešto drugačijoj ulozi, poznati radijski voditelj s velikogoričkom adresom – Vedran Car, kojeg smo pitali o kakvom je festivalu riječ. U biti, pitanje je išlo otprilike ovako: Ček, imate pozornice u šumi i dolaze DJ face, i ono baš je ko u nekom klubu, al ste u šumi? 😊 

–   Nevjerojatno, ali da. Forestland je jedan divni festival na neobičnoj, suludoj lokaciji u blizini Čakovca. Dolazi se doslovce kroz polje kukuruza koji oni i zovu “kukuruzište”. Organizira se već 13. godinu i izgleda zaista ozbiljno. Meni je to najljepši događaj u godini, Božić usred ljeta. Nastupam 4. ili 5. godinu i atmosfera je odlična. Znači, festival ima jedan veliki stage i nekoliko malih, lineup je blago rečeno respektabilan. Ove godine nastupa Baby Lasagna, a lani su doveli Shaquille O’Neala! Znači, jedan Shaquille na stageu u Čakovcu u šumi…nevjerojatno iskustvo. Ja nastupam u noći s petka na subotu u 3 u noći pa ako ne znate što biste sa sobom i niste pobjegli a more, dođite na Forestland! Nećete požaliti. Sigurno  ispričao je Vedran, a kada bacite oko na fotke, sve vam je jasno.

Foto: Todor Milivojević

Put Međimurja će i The Shapeshiftersi, britanski duo čija je pjesma Lola’s Theme i nakon više od 20 godina jedna od najpopularnijih house pjesama. Inače, festival je pokrenut kao ideja da se i na kontinentu pokrene nešto po uzoru na splitsku Ultru, no ambijent i lokacija, događaj čine sve samo ne običnim, još jednim u nizu ili kopiranim.  

Brutalna klupska atmosfera, pozornice okružene krošnjama, glazbeni ritam koji  povezuje ljude – Forestland ima posebnu čar! 

Ako već niste googlali, Vedran Car je kao DJ nastupao na nekim od najvećih svjetskih pozornica – Ultra Europe (2022 i 2025), LMF Festival u Zagrebu i Las Vegasu, Klub 585 u Bolu, Revelin u Dubrovniku… i bit će i ove godine dio velike klupske scene na Forestlandu. 

Tko je za? 

Na više od 45.000 m2 festivalskog područja pronaći ćete party pozornice, šumski cirkus, najveći food festival u Međimurju, a do doživljaja srpanjskih noći koje nećete zaboraviti, iz Velike Gorice dijeli vas samo “malo jače” od sat vremena vožnje.

Za više, klikni OVDJE.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

EKSKLUZIVNA FOTO GALERIJA! Poznati redatelj odabrao Veliku Goricu za snimanje povijesnog spektakla!

Uz Ranch Kurilovec smjestio se filmski set na kojem se snima dokumentarno-igrani serijal i igrani film – jedinstveni filmski projekt u Hrvatskoj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Raskošne i realistične kulise, mnogobrojni statisti i glumci, antička moda…nešto što danas obično možemo vidjeti na američkim filmskim setovima, redatelj Božidar Domagoj Burić doveo je u naš grad, na zemljište uz Ranch Kurilovec. 

Riječ je o ekranizaciji života rimskog imperatora Dioklecijana, čija nas velebna palača u Splitu danas podsjeća na bogatu povijest. I dok se film bazira i na povijesnim zapisima i fikciji, serijal se temelji na povijesnim činjenicama. 

Foto: Gianna Kotroman

Uz mnogobrojne lokacije u Hrvatskoj gdje su već snimane scene, ova naša odabrana je zbog terena koji može izdržati teške blokove kulisa, ali i radi blizine grada Zagreba, budući da je to produkcijski HRT-ov projekt. 

Pogled na detalje ovog spektakularnog filmskog seta ne bismo imali da nije naše radijske voditeljice jutarnjeg programa City radija Gianne Kotroman, inače i TV glumice, a koja je na sceni utjelovila lik bogate Rimljanke. Pauzu između snimanja scena iskoristila je za razgovor s glumcima, kostimografkinjama ali i samim redateljem, tako da doznajemo sve detalje ovog zahtjevnog projekta.  

 –Ovo je dvojni projekt. Jedan je igrani film a drugi je igrano-dokumentarna serija i sve snimamo zajedno. Snimanje je vrlo zahtjevno, između ostalog i zbog toga što je jezik filma latinski, i to ne onaj koji se uči u školi, već onaj iz doba Dioklecijana. Snimali smo u studiju HRT-a, u Splitu u Dioklecijanovoj palači, Ježeviću u Damatinskoj zagori, ali i diljem Europe za potrebe dokumentarnog dijela projekta, profesore s Cambridgea, Oxsforda, Potsdama – ispričao je Burić, a kako je inače profesor povijesti i arheologije, intrigira ga i nadahnjuje povijesna tematika. 

Dodao je kako je film Dioklecijan povijesni spektakl, s elementima drame i misterije, ali i scena akcije. 

Foto: Gianna Kotroman

–Znamo da Hollywoodu ne možemo parirati, nemamo tih novaca, ali imamo bolju priču, sigurno bolju od drugog nastavka Gladijatora s kojim publika nije bila pretjerano oduševljena. Priča je temelj, bez obzira na produkciju. Ako je priča uvjerljivo prikazana, film je uspio i nadam se da će se publici svidjeti – poručuje redatelj.  

U igranom filmu su 42 govorne uloge, a u glavnim ulogama su naši poznati glumci Amar Bukvić i Nataša Janjić koji utjelovljuju cara i Prisku, zatim Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Dragan Despot, Anja Šovagović Despot, Marinko Prga i ostale poznata imena s hrvatske glumačke scene, a posebnu ulogu, i to onu prezentera, ima i Mladen Badovinac iz TBF-a. Gianni je otkrio da se na sceni osjeća “kao doma”. 

–Ja sam svojevrsna poveznica Dioklecijana sa današnjim, modernim Splitom, recimo dajem jedan humoristični odmak od ozbiljne strane priče. Strašno uživam u ovom cijelom projektu, sa svima sam na ti, dolazim vesel na posao…ono, baš uživam! – rekao je Mladen, također od glave do pete transformiran u Rimljanina.   

Foto: Gianna Kotroman

Kako doznajemo, snimanje se kalendarski proteže kroz dvije godine, no utrošeno je 75 snimateljskih dana, budući na opsežnu produkciju i scenografiju koju hrvatska produkcija nije mogla izvesti u kraćem roku.

Potrebno je vjerno izgraditi građevine toga doba, opremiti scenu rekvizitima, poput nekadašnje tržnice i pomagala, posuđa…dakle, u potpunosti uprizoriti povijesne lokalitete, kao što je Rimski forum i pločnike. 

Foto: Gianna Kotroman

No, uz realističnu scenografiju, apsolutno je zadivljujuća i kostimografija, a sva odjeća šivana je po narudžbi, objasnila je Ana Kala Kovačević koja je zajedno sa Željkom Franulović radila na tom dijelu projekta. 

  Svi kostimi, sve cipele, svi dodaci – sve se posebno radilo za ovaj projekt. Bilo je teško naći prirodne tkanine, no uspjeli smo pronaći zamjene ali da izgleda vjerodostojno. Period cara Dioklecijana je kasna antika i tada su se događale velike promjene u odijevanju. Recimo, pod utjecajem Germana u modu ulaze hlače, koje do tada Rimljani nisu nosili, zatim razlika u staležima bila je vidljiva u odijevanju, pa su recimo Patriciji kao pripadnici visokog staleža imali ukrasne trakice na odjeći s čime smo početno imali problem, jer kod nas nismo imali gdje nabaviti. Također, iscrtavali smo i izrađivali vojničke odore u dvije boje s dvije oznake, kako bi se razlikovala vojska cara Karina i cara Dioklecijana. Nama je najdraži dio projekta, u biti, istraživački dio. I tu smo zaista puno radili na detaljima, upravo zbog tog perioda promjena, i kacige su poprimale drugačiji izgled, tako da je taj dio posla bio zanimljiv, težak i izazovan ispričala je Kovačević, a kako je nadalje objasnila, jednako je zahtjevno izrađivati muški i ženski kostim toga doba, što zbog modnih noviteta poput rukava na tunikama, što zbog puno detalja koji su tada bili “in”. 

Raskošna moda antike bila je zahtjevna za kostimografkinje/Foto: Gianna Kotroman

Osim ekskluzivnih fotografija sa scene, dobili smo i malu ekskluzivu oko izlaska filma i serije iz radne u finalnu verziju.  

– Krajem godine sve bi trebalo biti odrađeno, a kad se film i serijal finaliziraju, najprije će se film predstaviti na festivalima, zatim u kinima, dok će televizijska publika seriju na malim ekranima dočekati iduće godine na jesen – najavio je redatelj Božidar Domagoj Burić, koji stoji iza jednog od do sada najvećih projekata Hrvatske radio televizije. 

FOTO galerija:

Glumci Jerko Maričić i Dragan Despot na setu

Mali statisti vrijeme između snimanja scena krate igrajući društvene igre

Mladen Badovinac i Gianna Kotroman

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije do Crkve bl. Alojzija Stepinca

Objavljeno

na

Objavio/la

Večernja sveta misa na svetkovinu Tijelova u Velikoj Gorici (četvrtak, 19. lipnja 2025.) bila je s početkom u 18:30 sati ispred župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon mise slijedila je Tijelovska procesija gradskim ulicama prema župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca gdje je bio i svečani završetak.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Blagdan Tijelova je blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno