Zanimljivosti

Ovo su namirnice koje ne bi trebali čuvati u frižideru

Navika da sve držimo u hladnjaku možda djeluje kao sigurna opcija, no u stvarnosti može rezultirati gubitkom hranjivih tvari, promjenom okusa i kraćim vijekom trajanja hrane.

Objavljeno

prije 9 mjeseci

19. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Iako se frižider često doživljava kao univerzalno rješenje za očuvanje svježine hrane, stručnjaci ističu da to nije uvijek najbolja opcija. Mnoge namirnice zapravo gube okus, teksturu, pa čak i hranjive tvari ako ih čuvamo na niskim temperaturama. Pitanje što ide u hladnjak, a što ne, nije samo stvar navike, već i znanstveno potkrijepljenih preporuka. Prema istraživanju koje američkog Ministarstva poljoprivrede koje prenosi 24sata, voće poput dinja i lubenica na sobnoj temperaturi razvija više antioksidansa nego u hladnjaku. Isto vrijedi i za rajčice, koje gube svoj bogati okus ako se izlože hladnoći.

Biljke, povrće i voće osjetljivo na hladnoću

Bosiljak, krastavci, paprika i patlidžani posebno su osjetljivi na niske temperature. Krastavci i paprika brzo gube hrskavost, a patlidžan smanjuje svoju aromu. Bosiljak pak pocrni i uvene, pa ga je bolje držati kao buket – s peteljkama u vodi i pokrivenog plastičnom vrećicom.

Koštuničavo voće – breskve, šljive, nektarine i marelice – dozrijeva najbolje na sobnoj temperaturi, dok hladnoća usporava taj prirodan proces. Avokado koji još nije zreo također bi trebao ostati vani dok ne omekša.

Namirnice kojima frižider šteti – kemijski i teksturalno

Krumpir i luk, česti stanari smočnice, gube kvalitetu u hladnjaku – krumpir razvija neželjeni slatkasti okus, dok luk zbog vlage brže trune, osobito ako je u blizini krumpira. Češnjak također voli suha, prozračna i blago hladna mjesta, daleko od hladnjaka.

Rajčica mijenja kemijske procese u sebi na niskim temperaturama – hladnoća usporava reakcije koje doprinose svježem okusu, a potiče one koje ga narušavaju.

Namirnice koje gube aromu i teksturu

Kava, čokolada i orašasti plodovi također ne pripadaju u frižider. Vlaga i promjene temperature loše djeluju na aromu kave, dok čokolada postaje zrnasta. Orašasti plodovi mogu trajati do tri mjeseca na sobnoj temperaturi ako su u hermetički zatvorenoj posudi.

Med se kristalizira i stvrdne ako ga držimo u hladnjaku. Slično tome, maslinovo ulje postaje gusto poput maslaca, što utječe na njegovu upotrebljivost.

Kruh i umaci – posebni slučajevi

Narezani kruh u frižideru brzo se osuši, stoga je bolje zamrznuti ga ili ga držati na pultu ako ga redovito konzumirate. Ljutim umacima hladnoća može smanjiti ljutinu, dok kiseli krastavci, već konzervirani u octu, mogu ostati vani bez problema.

Dinja i lubenica – ne dok ih ne narežete

Cijele dinje i lubenice razvijaju više korisnih spojeva ako ih držimo na sobnoj temperaturi. Tek nakon što ih narežete, preporučuje se čuvanje u hladnjaku kako bi se spriječilo širenje bakterija.

Navika da sve držimo u hladnjaku možda djeluje kao sigurna opcija, no u stvarnosti može rezultirati gubitkom hranjivih tvari, promjenom okusa i kraćim vijekom trajanja hrane. Sljedeći ove preporuke, ne samo da ćete sačuvati kvalitetu svojih namirnica, već ćete i uštedjeti prostor u hladnjaku

Povezane teme:frižider namrinice

Zanimljivosti

Upalila se poruka “Service now” usred vožnje? Evo što trebate učiniti – i kada ne smijete ignorirati upozorenje

Stručnjaci iz HAK-a upozoravaju da pogrešna procjena može skupo stajati vozače.

Objavljeno

prije 4 sata

3. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Vožnja, otvorena cesta i odjednom, na instrument ploči iskače poruka “Service now”. Što to znači, treba li odmah stati, koliko je sigurno nastaviti put i kada upozorenje može biti znak ozbiljnog problema? Prema savjetima Hrvatskog autokluba, odgovor ovisi o nekoliko ključnih provjera koje vozač treba napraviti prije nego nastavi vožnju.

Kako objašnjava Marin Morava, suradnik za tehničku podršku u HAK-u, servisna poruka sama po sebi ne znači da morate hitno zaustaviti vozilo. No, ignoriranje upozorenja bez ikakve provjere može biti rizično. Prvi korak je osnovna kontrola vozila. Potrebno je provjeriti razinu motornog ulja i ostalih tekućina. Ako niste sigurni kako to učiniti, upute se nalaze u priručniku vozila. Nakon toga, preporučuje se provjeriti servisni plan, bilo u servisnoj knjižici ili na servisnoj kartici u motornom prostoru, kako biste utvrdili kada je obavljen posljednji servis i koliko je kilometara prošlo od tada.

U praksi se često događa da se servisna poruka uključi zbog protoka vremena, a ne kilometraže. Ako je prošlo 365 ili 730 dana od zadnjeg servisa, a vozilo nije puno voženo, postoji velika vjerojatnost da možete bez problema dovršiti put i doći do servisa. No, situacija je drugačija ako je upozorenje vezano uz prijeđene kilometre. Tada je važno provjeriti je li na posljednjem servisu pravilno resetiran servisni interval, koji se kod većine vozila kreće između 15 i 30 tisuća kilometara. Ako resetiranje nije napravljeno, vozilo može prerano javiti potrebu za servisom.

Ipak, Morava upozorava da se poruka ne smije olako zanemariti, čak ni ako se čini da je došla prerano. Kod modernih dizelskih vozila s filtrom krutih čestica, česta aktivna čišćenja tog sustava mogu ubrzati pad kvalitete motornog ulja. Odgađanje odlaska u servis u takvim slučajevima može dovesti do ozbiljnih oštećenja, pa čak i potpunog kvara motora.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Knjižnica objavila popis – ovo su najposuđivanije knjige u 2025.

Objavljeno

prije 10 sati

3. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Što su Goričani najviše čitali, koje su se knjige najčešće našle u rukama posjetitelja? Odgovor na ta pitanja dala je Gradska knjižnica Velika Gorica. Središnji odjel za odrasle objavio je popis deset najtraženijih knjiga u 2025. godini, temeljen na interesu i posudbama svojih članova.

Na samom vrhu liste našao se roman “Svježa voda za cvijeće” francuske autorice Valérie Perrin, knjiga koja već dulje vrijeme ne silazi s popisa čitanosti. Slijedi “Kućna pomoćnica” Freide McFadden, autorice koja se s čak tri naslova pojavljuje među deset najčitanijih, potvrđujući status jedne od najtraženijih spisateljica među ljubiteljima trilera. Čitatelji su rado posezali i za emotivnim romanima poput “Tisuću poljubaca” Tillie Cole te naslovima Kristine Hannah, čija su se čak dva romana, “Moja Aljaska” i “Njezina bitka”, našla na popisu. Među najčitanijima su i djela Elif Shafak, Stuarta Nevillea te domaćeg autora Drage Hedla s romanom “Matija”.

Cijela lista izgleda ovako:

Valérie Perrin – Svježa voda za cvijeće
Freida McFadden – Kućna pomoćnica
Tillie Cole – Tisuću poljubaca
Kristin Hannah – Moja Aljaska
Freida McFadden – Tajna kućne pomoćnice
Freida McFadden – Kućna pomoćnica te promatra
Elif Shafak – I nebom teku rijeke
Kristin Hannah – Njezina bitka
Drago Hedl – Matija
Stuart Neville – Krv poput moje

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Oprez! HALMED privremeno zaustavlja prodaju ovog lijeka

Objavljeno

prije 1 dan

2. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Pexels.com

HALMED je naredio privremenu obustavu distribucije nekoliko serija kapi za oči koje proizvodi JGL d.d., nakon što su testovi stabilnosti pokazali odstupanja izvan dopuštenih granica. Riječ je o serijama lijekova Latanox, Timalen, Dorzol, Glaumax i Bimanox, prenosi Dnevnik.hr.

Prema podacima agencije, sterilnost ovih serija ostala je očuvana, a druge proizvodne linije nisu pogođene. Obustava će trajati do završetka dodatne provjere, a javnost će o rezultatima biti pravovremeno obaviještena. Pacijentima se preporučuje da ne prekidaju terapiju, već da se u slučaju pitanja obrate svom liječniku ili ljekarniku. Na tržištu su i dalje dostupne druge serije ovih lijekova, kao i alternative iz iste terapijske skupine.

HALMED podsjeća i zdravstvene radnike da prijave svaku nuspojavu ili problem s kvalitetom lijeka, dok pacijenti mogu nuspojave prijaviti i izravno agenciji.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Ako ste učenik ili student i radite, stiže promjena koja će se osjetiti u vašim novčanicima

Objavljeno

prije 1 dan

2. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Od 1. siječnja 2026. učenike i studente koji rade preko učeničkih i studentskih ugovora čeka veća satnica, veće dnevnice, ali i viši porezni limiti. Minimalna cijena sata rada raste s dosadašnjih 6,06 na 6,56 eura, a oni koji budu radili tijekom blagdana i praznika imat će pravo na znatno veća primanja.

Tko radi po redovnoj satnici, za osam sati rada u 2026. godini dobit će 52,48 eura, što je četiri eura više nego ove godine, piše Srednja.hr. Povećanje će najviše osjetiti oni koji rade noću, nedjeljom te tijekom blagdana i školskih praznika, jer se u tim slučajevima satnica uvećava za 50 %. To konkretno znači da će rad na državne blagdane, poput Nove godine ili Sveta tri kralja, biti plaćen 9,84 eura po satu.

Učenik ili student koji 1. siječnja 2026. odradi punu smjenu od osam sati tog će dana zaraditi 78,72 eura. Ista se satnica primjenjuje i na ostale blagdane koji se dodatno plaćaju.

Uz rast satnice, od 2026. povećavaju se i porezni limiti. Godišnji prag zarade raste za 1.200 eura, pa će učenici i studenti koji tijekom godine zarade do 4.800 eura i dalje moći biti porezna olakšica svojim roditeljima.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Prvi dan nove godine obiteljski, ugodan i tih

Objavljeno

prije 1 dan

2. siječnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Prvi dan nove 2026. godine nakon događanja i fešta na novogodišnjem dočeku bio je uglavnom obiteljski, tih i ugodan. Obiteljske šetnje, minimalan broj automobila u prometu, nije bilo bučnih događanja i sve to bilo je tiho u sunčano-prohladnom danu.