Povežite se s nama

Zanimljivosti

Ovih 7 stvari nikada ne biste trebali pretraživati putem Googlea

Internet je moćan alat koji svakodnevno pomaže u učenju i povezivanju, no kada pitanja proizlaze iz straha, sumnje ili emocionalne nesigurnosti, rezultati pretraživanja često mogu izazvati suprotan učinak od željenog.

Objavljeno

na

Foto: Caio/pexels.com

Informacije su danas udaljene samo jedan klik. Stoga, sve više stručnjaka upozorava na zamke koje dolaze s nepromišljenim internetskim pretragama, prenosi Večernji.hr. Što, gdje, kada, zašto, tko i kako, ključna su pitanja koja otkrivaju da određeni sadržaji na internetu mogu imati ozbiljne emocionalne posljedice za korisnike.

Internet je moćan alat koji svakodnevno pomaže u učenju i povezivanju, no kada pitanja proizlaze iz straha, sumnje ili emocionalne nesigurnosti, rezultati pretraživanja često mogu izazvati suprotan učinak od željenog. Postoje teme koje, iako lako dostupne, nisu nužno korisne za mentalno zdravlje pojedinca.

Prema novom upozorenju, ovo je sedam stvari koje nikada ne biste trebali guglati:

1. Vlastiti zdravstveni simptomi
Pretraživanje zdravstvenih simptoma često dovodi do alarmantnih i pogrešnih zaključaka. Upišete li, primjerice, „bol u koljenu”, vrlo brzo se možete naći čitajući o rijetkim i ozbiljnim bolestima. Umjesto smirenja, ovakav pristup često izaziva paniku i nepotreban strah.

2. Istinite priče o zločinima i tragedijama
Konzumiranje stvarnih priča o zločinima, nestancima i tragedijama može ostaviti trajan osjećaj nelagode i nesigurnosti. Osobito ako se čitaju noću, takve priče mogu prerasti u sjene koje prate korisnika mnogo duže nego što je svjestan.

3. Znakovi izdaje u vezama i prijateljstvima
Traženje znakova izdaje na internetu često rezultira nepovjerenjem i sumnjom. Pretražujući opće simptome nevjere ili izdaje, korisnici često projiciraju pročitano na vlastite odnose, što može ozbiljno narušiti međuljudske veze.

4. Katastrofe koje mogu ugroziti osjećaj sigurnosti
Guglanje nesreća, kvarova ili tragedija povezanih s planiranim aktivnostima, poput putovanja ili renovacija, može uzrokovati opsesivni strah i smanjenje osjećaja sigurnosti. Takve informacije rijetko donose stvarnu korist bez odgovarajućeg konteksta.

5. Neregulirani forumi o mentalnom zdravlju
Premda forumi o mentalnom zdravlju mogu pružiti osjećaj zajedništva, bez stručnog nadzora oni često postaju izvor dodatne emocionalne opterećenosti. Osobe koje traže pomoć mogu se osjećati još izoliranije i preplavljeno nakon čitanja tuđih iskustava.

6. Savjeti o osveti i manipulaciji
Traženje načina kako „naučiti nekoga lekciju” putem interneta često vodi prema destruktivnim ponašanjima. Umjesto rješavanja problema, ovakvi savjeti potiču gorčinu i daljnje emocionalne povrede.

7. Sve ono čega se najviše bojite
Pretraživanjem tema koje izazivaju strah, poput bolesti, klimatskih katastrofa ili apokalipse, korisnici često samo dodatno pojačavaju vlastitu anksioznost. Umjesto pronalaženja smirenja, internet često potvrđuje najcrnje scenarije.

Informacija može biti alat znanja, ali i oružje protiv vlastitog mira. Umjesto da svaki trenutak tjeskobe vodi u novo pretraživanje, ponekad je najzdraviji izbor stati. Duboko udahnuti i prepoznati da ne tražimo uvijek odgovore, već potvrdu vlastitih strahova. A umjesto da hranimo anksioznost, možda je važnije naučiti vjerovati vlastitoj snazi i unutarnjem osjećaju sigurnosti.

Obrazovanje

AI uskoro u svim srednjim školama – Struka pozdravlja, ali upozorava na izazove u provedbi

AI se već provodi u 240 škola diljem Hrvatske, a od 2026. planirano je proširenje na sve razrede srednjih škola.

Objavljeno

na

Objavio/la

Umjetna inteligencija već je ušla u dio hrvatskih učionica. Trenutačno se provodi u 147 osnovnih i 93 srednje škole, i to kao izvannastavna aktivnost za više razrede osnovne škole te kao fakultativni predmet u drugim i trećim razredima srednjih škola. No, kako piše N1,  iz Ministarstva znanosti i obrazovanja najavljuju da će se od školske godine 2026./2027. kurikul proširiti na sve razrede srednjih škola.

Kurikul je prošao eksperimentalnu provedbu tijekom školske godine 2024./2025. i trenutno se dorađuje na temelju iskustava nastavnika. Nastavu najčešće vode profesori informatike i matematike, uz dodatne edukacije.

Iz Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI) pozdravljaju ovaj potez i poručuju da je osnovna AI pismenost danas nužna, jer umjetna inteligencija sve više utječe na svakodnevni život i tržište rada.

Ipak, upozoravaju da će presudno biti kako će se program provoditi u praksi, posebno kada je riječ o pripremi nastavnika i jednakim uvjetima za sve škole, kako ne bi došlo do velikih razlika među učenicima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Radovi mijenjaju promet u Novom Zagrebu! Od sutra nova regulacija

Dio grada privremeno ostaje bez tramvaja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Novi Zagreb u nedjelju od 8 do 17 sati ostaje bez tramvaja zbog radova na kontaktnoj mreži u Zapruđu, prenosi N1. Obustavlja se promet Avenijom Dubrovnik i Avenijom Marina Držića do Ulice grada Vukovara, a putnike će prevoziti izvanredna autobusna linija 607 na relaciji Savski most – Novi Zagreb – Ulica grada Vukovara.

Izmijenjenim trasama u nedjelju će voziti linije 6, 7 i 14.

Od ponedjeljka, 16. veljače, slijede nove promjene zbog radova na okretištu Zapruđe. Linije 6 i 8 produljuju trase prema Savskom gaju i Sopotu, dok će linija 14 prometovati skraćeno do Savskog gaja (rotor). Ovakav režim trebao bi trajati do travnja, a radovi su povezani s rekonstrukcijom Sarajevske ceste i izgradnjom nove tramvajske pruge.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

HEP financira do 200 projekata, evo tko se može prijaviti i do kada

Pojedini projekt može dobiti do 6.000 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Hrvatska elektroprivreda (HEP) raspisala je natječaj za dodjelu donacija u 2026. godini, vrijedan ukupno 500.000 eura. Na natječaj se mogu prijaviti udruge, ustanove i druge organizacije civilnog društva sa sjedištem u Hrvatskoj, a rok za prijavu je 10. ožujka do 16 sati.

Planirano je financiranje do 200 projekata, a iznos pojedinačne donacije kreće se od 500 do 6.000 eura. Svaki prijavitelj može prijaviti samo jedan projekt.

Sredstva su namijenjena programima za djecu i mlade, projektima iz područja umjetnosti i očuvanja kulturne baštine, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, znanosti i razvoja civilnog društva te humanitarnim aktivnostima, uključujući projekte usmjerene prema starijima, bolesnima i osobama s invaliditetom.

Prijave se podnose isključivo online, putem obrasca dostupnog na web stranici HEP-a. Rezultati natječaja trebali bi biti objavljeni 23. travnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

Svjetski dan radija – medij koji ne izumire

“Meni radio uvijek ujutro pomogne razbuditi se i opustiti”

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas se obilježava Dan radija, prigoda da se istakne važnost radija u informiranju, obrazovanju i zabavi, a datum 13. veljače odabran je u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda.

Radio je već više od stoljeća vjeran pratitelj ljudi u svakodnevnom životu, povezuje zajednice i neizostavan je dio naše rutine, bilo da smo na radnom mjestu, u udobnosti doma ili na putu.

– Slušamo radio svaki dan, a najviše u autu. Mislim da, koliko god tehnologija napreduje, radio će i dalje imati svoje posebno mjesto- podijelila je svoj dojam naša sugrađanka.

Meni radio uvijek ujutro pomogne razbuditi se i opustiti – dodao je vjerni slušatelj lokalnog radija.

Lokalni i nacionalni programi posebno danas podsjećaju na ulogu radija u društvu, organizirajući emisije, intervjue i tematske programe posvećene ovoj medijskoj tradiciji.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno