Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za korisnike prijevremene starosne mirovine starije od 70 godina, odlučeno je posljednjom mirovin­skom reformom. Promjena će obuhvatiti oko 137 tisuća umirovljenika u Hrvatskoj, kojima će mirovine u prosjeku rasti za oko 55 eura. Penalizacija će se ukinuti automatski, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ima rok do kraja ožujka 2026. da provede sve izmjene, prenosi N1.

Mjera se odnosi na sve umirovljenike koji su u prijevremenu mirovinu otišli ranije, ali su danas stariji od 70 godina, bez obzira na to koliko su dugo u mirovini. Tako će i umirovljenica koja ima 72 godine i već 14 godina prima prijevremenu mirovinu dobiti povećanje, jer joj se dosadašnje umanjenje više neće primjenjivati.

Ipak, iznos povećanja neće biti jednak za sve. Razlog je jednostavan, ni penalizacija nije bila ista. Neki su u mirovinu otišli maksimalnih pet godina prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, dok su drugi otišli znatno kasnije. Zbog toga su mirovine umanjivane u različitim postocima, pa će sada najviše dobiti oni kojima je mirovina bila najviše smanjena.

U Hrvatskoj trenutačno postoje četiri režima penalizacije i ukupno devet skupina umanjenja. Nekima su mirovine bile umanjene za oko 6 %, dok su drugima rezovi dosezali i 20 %. Posljednjih sedam godina penalizacija iznosi 0,2 % po mjesecu ranijeg umirovljenja, odnosno najviše 12 % za pet godina.

Važno je istaknuti da se ukidanje penalizacije ne odnosi na sve slučajeve. Primjerice, umirovljenica koja je ostvarila obiteljsku mirovinu nakon smrti supruga, korisnika prijevremene starosne mirovine, neće dobiti povećanje, iako je njezin suprug u trenutku smrti imao više od 70 godina. Unatoč tome što Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra da bi se izmjene trebale odnositi i na takve situacije, važeća odluka ih ne obuhvaća.

Ključno je da se promjena ne mora posebno tražiti, HZMO će je provesti po službenoj dužnosti, najkasnije do kraja ožujka.

Svi učenici i studenti u Hrvatskoj imaju pravo na besplatan prijevoz vlakom do 31. prosinca 2025., no još nije jasno hoće li ta povlastica biti produžena i iduće godine. Ministarstvo prometa potvrdilo je da je u tijeku izrada prijedloga za 2026., ali odluka Vlade još nije donesena.

Projekt besplatnog prijevoza za učenike postoji od 2021., dok su studenti u njega uključeni tek od prošle godine. Kako piše Srednja.hr, prošle godine, Vlada je odluku o produljenju donijela u posljednjem trenutku, 27. prosinca, tri dana prije isteka prethodnog razdoblja. Trošak projekta u ovoj godini iznosio je oko 3,4 milijuna eura. Ministarstvo ističe da se očekuje da će se prijedlog Zaključaka Vlade o produljenju projekta za 2026. donijeti do kraja ove godine, a detalji će biti poznati tek nakon službene odluke.

Za sada, svi učenici i studenti mogu koristiti besplatan vlak do kraja 2025., a hoće li tako biti u 2026., vidjet ćemo u narednim danima.

Europski ministri financija dogovorili su uvođenje fiksne carine od tri eura na male pakete vrijedne manje od 150 eura koji u EU stižu iz trećih zemalja, ponajprije iz Kine. Nova mjera počet će se primjenjivati od 1. srpnja 2026. godine.

Riječ je o pošiljkama koje čine čak 93 % online trgovine u Europskoj uniji. Prema podacima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, u EU svakodnevno ulazi oko 12 milijuna takvih paketa, najčešće s odjećom, kozmetikom i igračkama kupljenima putem popularnih web trgovina Sheina i Temua, piše Poslovni.hr.

U Bruxellesu ističu da sadašnji prag od 150 eura, ispod kojeg se carina ne plaća, stavlja europske trgovce u nepovoljan položaj i predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost potrošača. Kineskim online trgovinama zamjera se što ne poštuju iste zdravstvene i sigurnosne standarde koji vrijede za proizvođače u EU-u.

Carina od tri eura privremena je mjera i ostat će na snazi dok se u potpunosti ne ukine pravilo o oslobađanju takvih paketa od carine. To bi se trebalo dogoditi nakon uspostave centra carinskih podataka EU-a, čiji se početak rada očekuje 2028. godine.

Predblagdanski tjedni tradicionalno donose bogat program u gradovima i mjestima Zagrebačke županije, a nadolazeći vikend posebno se ističe ponudom. Velika Gorica slavi 30 godina od osnutka Grada uz veliki koncert i popratna događanja, Samobor sprema glazbenu adventsku večer, Bestovje poziva na humanitarni buvljak, dok Zaprešić i Dugo Selo donose niz kulturnih i glazbenih programa za sve uzraste. Ako planirate gdje provesti subotu i nedjelju, izbor je raznolik, a svaki od gradova nudi drugačiji doživljaj.

Pa krenimo u pregled ovog vikenda.

1. Dan Grada – Velika Gorica

Velika Gorica ovoga vikenda obilježava veliku obljetnicu, 30 godina od osnutka Grada. Nakon svečane sjednice Gradskog vijeća u petak, glavni dio programa seli se na Trg Stjepana Radića gdje će u subotu, 13. prosinca, nastupiti popularna grupa Magazin. Koncert počinje u 20 sati i otvoren je za sve građane i posjetitelje. Uz koncertnu večer, u sklopu Adventa u Gorici tijekom cijelog dana bit će omogućeno besplatno klizanje, što će posebno razveseliti obitelji i najmlađe. Time Velika Gorica spaja proslavu svog rođendana s adventskim raspoloženjem koje se već uvelike osjeća u gradskom središtu.

2. Adventski koncert Jakova Jozinovića – Samobor

Novi fenomen glazbene scene stiže i u Samobor. Samoborski glavni trg ove subote, 13. prosinca, od 21 sat postaje pozornica za koncert Jakova Jozinovića. Program je dio samoborskog Adventa koji svake godine privlači velik broj posjetitelja, a koncert donosi kombinaciju glazbenog nastupa i blagdanskog ugođaja u prepoznatljivoj samoborskoj atmosferi.

3. Humanitarni BE(ST)BUVLJAK – Sveta Nedjelja

U Bestovju se u nedjelju, 14. prosinca, od 10 do 16 sati organizira Božićni humanitarni BE(ST)BUVLJAK na adresi Prudnjaki 2a. Događaj ima dvostruku ulogu, okuplja lokalne kreativce, izlagače i obitelji u potrazi za zanimljivim stvarima, ali i podupire inicijativu “Božićna košara dobrote” kojom se pomaže obiteljima u potrebi. Posjetitelje očekuju prilike za druženje i fotografiranje, a u 15 sati održat će se predstava “Vilenjaci” u izvedbi Cirkulture. Događaj je osmišljen kao ugodno i dobročino adventsko okupljanje za sve generacije.

4. “Dober večer, Bog daj” – Zaprešić

Zaprešić ovoga vikenda donosi raznovrstan program. U subotu, 13. prosinca, KUD Kupljenovo održava godišnji koncert “Dober večer, Bog daj” u Pučkom otvorenom učilištu Zaprešić, dok časne sestre milosrdnice u Dvorcu Lužnica pripremaju posebno izdanje programa “Dvorac pod svijećama” uz nastup Mješovitog vokalnog ansambla Prvi komin Snježanin. Nedjelja u Zaprešiću rezervirana je za djecu. POU organizira kazališnu predstavu “Božićna potraga”. Večer donosi i tradicionalni Božićni koncert Hrvatskog pjevačkog društva Jelačić u Vršilnici, što će svakako privući ljubitelje zborske glazbe i adventskih koncerata.

5. Adventski koncert u župnoj crkvi – Dugo Selo

U Dugom Selu u nedjelju, 14. prosinca, u 20 sati u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa u Lukarišću održava se adventski koncert s nastupima više zborova i vokalnih ansambala. Sudjeluju dječji zbor, zbor mladih i župni zbor župe Uzvišenja sv. Križa, vokalni ansambl Benette, zbor mladih Eleos iz Dugog Sela, vokalni ansambl Duga, župni zbor župe sv. Brcka biskupa iz Brckovljana te zbor mladih IHTHIS. Program donosi razigranu, ali i tradicijom obojenu glazbenu večer.

Novi adventski vikend pred nama ponovno nudi široku lepezu događanja, od velikih koncerata i humanitarnih akcija do kulturnih i obiteljskih programa. Gradovi u okolici Zagreba pripremili su sadržaje za sve generacije, a svatko može pronaći nešto što mu odgovara, bilo da želi proslaviti Dan Grada Velike Gorice, uživati u adventskom ozračju ili poslušati kvalitetne glazbene nastupe. Predblagdansko vrijeme tek počinje, a ovaj vikend odličan je uvod u ono što slijedi.

Od četvrtka će građanima Hrvatske biti znatno teže sakriti dohodak, imovinu ili transakcije preko offshore tvrtki i kripto-platformi. Na snagu su stupile izmjene Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojima Hrvatska uvodi dvije europske direktive o automatskoj razmjeni podataka. Time Porezna uprava, kao i druge nadležne institucije, dobiva šire ovlasti u prikupljanju i razmjeni informacija s državama članicama EU-a, od kripto transakcija do vlasničkih udjela i financijskih računa.

Kako navodi Večernji.hr, novi zakon u hrvatsko zakonodavstvo unosi dvije EU direktive, od kojih je ključna ona koja se prvi put bavi razmjenom podataka o kripto-imovini. Financijske institucije, banke i digitalne platforme sada moraju prikupljati i čuvati detalje o kupnji, prodaji i transferima kriptovaluta, kao i informacije o računima, udjelima i prihodima klijenata. Ti se podaci automatski šalju Poreznoj upravi, a ako je korisnik rezident druge članice EU-a – i njihovim poreznim tijelima.

Cilj je jasniji nadzor nad kapitalnim dobicima i sprječavanje utaje, pranja novca i financiranja terorizma, posebno u kripto sektoru koji je do sada bio teško pratiti. Studija EU Tax Observatoryja navodi da više od 70 % kripto investitora ne prijavljuje prihode, što pokazuje razmjere problema koje EU pokušava suzbiti.

Iako se očekuje veća transparentnost i uređenije tržište, dio kripto zajednice strahuje da bi novi sustav mogao odbiti male ulagače i stvoriti dodatne troškove poslovanju. Sustav će biti zahtjevan i za državne institucije, jer će morati obraditi golemu količinu novih podataka. Prvi stvarni učinci očekuju se tek 2027.

Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica (ECR) je istaknuo da je ulazak kripta u porezni sustav nužan, ali upozorava da nadzor ne smije prerasti u masovno prikupljanje podataka niti opteretiti male korisnike.