Informacije su danas udaljene samo jedan klik. Stoga, sve više stručnjaka upozorava na zamke koje dolaze s nepromišljenim internetskim pretragama, prenosi Večernji.hr. Što, gdje, kada, zašto, tko i kako, ključna su pitanja koja otkrivaju da određeni sadržaji na internetu mogu imati ozbiljne emocionalne posljedice za korisnike.
Internet je moćan alat koji svakodnevno pomaže u učenju i povezivanju, no kada pitanja proizlaze iz straha, sumnje ili emocionalne nesigurnosti, rezultati pretraživanja često mogu izazvati suprotan učinak od željenog. Postoje teme koje, iako lako dostupne, nisu nužno korisne za mentalno zdravlje pojedinca.
Prema novom upozorenju, ovo je sedam stvari koje nikada ne biste trebali guglati:
1. Vlastiti zdravstveni simptomi
Pretraživanje zdravstvenih simptoma često dovodi do alarmantnih i pogrešnih zaključaka. Upišete li, primjerice, „bol u koljenu”, vrlo brzo se možete naći čitajući o rijetkim i ozbiljnim bolestima. Umjesto smirenja, ovakav pristup često izaziva paniku i nepotreban strah.
2. Istinite priče o zločinima i tragedijama
Konzumiranje stvarnih priča o zločinima, nestancima i tragedijama može ostaviti trajan osjećaj nelagode i nesigurnosti. Osobito ako se čitaju noću, takve priče mogu prerasti u sjene koje prate korisnika mnogo duže nego što je svjestan.
3. Znakovi izdaje u vezama i prijateljstvima
Traženje znakova izdaje na internetu često rezultira nepovjerenjem i sumnjom. Pretražujući opće simptome nevjere ili izdaje, korisnici često projiciraju pročitano na vlastite odnose, što može ozbiljno narušiti međuljudske veze.
4. Katastrofe koje mogu ugroziti osjećaj sigurnosti
Guglanje nesreća, kvarova ili tragedija povezanih s planiranim aktivnostima, poput putovanja ili renovacija, može uzrokovati opsesivni strah i smanjenje osjećaja sigurnosti. Takve informacije rijetko donose stvarnu korist bez odgovarajućeg konteksta.
5. Neregulirani forumi o mentalnom zdravlju
Premda forumi o mentalnom zdravlju mogu pružiti osjećaj zajedništva, bez stručnog nadzora oni često postaju izvor dodatne emocionalne opterećenosti. Osobe koje traže pomoć mogu se osjećati još izoliranije i preplavljeno nakon čitanja tuđih iskustava.
6. Savjeti o osveti i manipulaciji
Traženje načina kako „naučiti nekoga lekciju” putem interneta često vodi prema destruktivnim ponašanjima. Umjesto rješavanja problema, ovakvi savjeti potiču gorčinu i daljnje emocionalne povrede.
7. Sve ono čega se najviše bojite
Pretraživanjem tema koje izazivaju strah, poput bolesti, klimatskih katastrofa ili apokalipse, korisnici često samo dodatno pojačavaju vlastitu anksioznost. Umjesto pronalaženja smirenja, internet često potvrđuje najcrnje scenarije.
Informacija može biti alat znanja, ali i oružje protiv vlastitog mira. Umjesto da svaki trenutak tjeskobe vodi u novo pretraživanje, ponekad je najzdraviji izbor stati. Duboko udahnuti i prepoznati da ne tražimo uvijek odgovore, već potvrdu vlastitih strahova. A umjesto da hranimo anksioznost, možda je važnije naučiti vjerovati vlastitoj snazi i unutarnjem osjećaju sigurnosti.