U utorak, 8. srpnja, dok se većina Europe topi pod visokim temperaturama, Slovenija uživa pod srpanjskim snijegom. Hladna fronta, koja je tijekom dana prešla preko zemlje, zabijelila je njezine određene dijelove, piše N1 Slovenija.

Prema snimkama vremenskih kamera ARSO-a, srpanjski snježni prizori izazvali su iznenađenje i znatiželju javnosti. Iako se ovakve pojave mogu dogoditi tijekom ljeta, one su ipak rijetkost, osobito uz ovakvu količinu oborina.

Snijeg je zabilježen na Kredarici i Kaninu, a temperatura na najvišoj meteorološkoj postaji u zemlji pala je na 0 °C u 10 sati prijepodne, objavila je slovenska agencija za okoliš (ARSO).

Oluje s pljuskovima zahvatile su većinu Slovenije, a meteorolozi predviđaju da će se vrijeme tijekom utorka postupno smirivati. Poslijepodne se očekuje djelomično razvedravanje sa zapada, dok će tijekom noći južna polovica zemlje doživjeti posljednji val oborina povezan s ovom promjenom vremena. Na najvišim planinskim vrhovima uvjeti će i dalje ostati dovoljno hladni za nove centimetre snijega.

No, snijeg neće dugo ostati. Meteorolozi predviđaju da će snažno srpanjsko sunce u danima koji slijede brzo otopiti bijeli pokrivač. Već od sredine tjedna očekuje se povratak pretežno sunčanog i suhog vremena, uz rast dnevnih temperatura koje će se ponovno približiti 30 °C. Jutra će biti svježija, no dnevna toplina vratit će osjećaj pravog ljeta. Ali bar nakratko, naši susjedi imaju mali predah od visokih temperatura.

Da Hrvati vole čokoladu, nije novost, ali da ju naručuju svaku 1,1 minutu? E, to je podatak koji ostavlja dojam. Prema novim statistikama koje je podijelila popularna dostavna platforma Wolt povodom današnjeg Svjetskog dana čokolade, otkriveno je koliko Hrvati zapravo vole čokoladudana čokolade. Samo od siječnja do srpnja ove godine, korisnici su na tisuće puta kliknuli upravo na čokoladne proizvode. Bilo da je riječ o doručku, desertu ili kasnonoćnoj „poslastici“, svi ponekad ne možemo odoljeti čokoladi.

Iako čokolada dolazi u mnogim oblicima, dominaciju su ove godine preuzele pekarske slastice i palačinke. Najveći hit je klasični čokoladni donut iz McDonald’sa, koji s kroasanom punjenim čokoladom i lješnjak kremom iz Mlinara čini najpopularniji čokoladni par u zemlji. No, nije sve samo u šećeru, dva proteinska pudinga također su među top 5 proizvoda, sugerirajući da Hrvati sve više kombiniraju ugodno s korisnim ili u ovom slučaju, slatko sa zdravim.

Zagrepčani, očekivano najstrastveniji ljubitelji čokolade, prednjače s narudžbama. Više od polovice svih čokoladnih proizvoda dolazi upravo iz glavnog grada u kojem pobjedu odnosi ranije spomenuti proteinski puding.

S druge strane, Split i Rijeka ostaju vjerni tradiciji, kroasan s čokoladom dominira kao brzi zalogaj za jutro ili međuobrok. U Osijeku i manjim gradovima, lokalne palačinkarnice vode glavnu riječ, a palačinke s čokoladom su najtraženiji desert. Također, još jedan zanimljiv podatak je da najveći broj narudžbi dolazi navečer, što dokazuje da nas čokoladna groznica uistinu hvata u noćnim satima.

Među standardnim favoritima, pronašlo se mjesta i za nekoliko neobičnih narudžbi, poput psećih keksića s okusom kakaa ili ultra-ljute Chocolate Habanero papričice.

Čokolada, bez obzira na oblik, ostaje nepobjedivi favorit među hrvatskim potrošačima. Bilo da je riječ o brzom doručku, desertu nakon ručka ili kasnonoćnoj potrebi za nečim slatkim. Iako se ukusi razlikuju od grada do grada, jedno je zajedničko, čokolada ostaje vladarica naših tanjura i narudžbi još dugo vremena.

U vrućim ljetnim danima, kada temperature u gradovima rastu do nesnosnih razina, vozači instinktivno pale klima-uređaj u automobilu. No znate li koliko vas to zapravo košta? Prema testiranju koje je proveo njemački autoklub ADAC, uključena klima u gradskoj vožnji može povećati potrošnju goriva i do 20 %, piše HAK. Utjecaj varira ovisno o uvjetima vožnje, ali i o tome kako koristite sustav klimatizacije.

Moderna tehnologija ipak donosi olakšanje. Današnji klima-uređaji koriste učinkovitije kompresore, pa je prosječno povećanje potrošnje na razini od 10 do 15 %. Ipak, gradske gužve i česta stajanja dodatno opterećuju sustav, pa je potrošnja u takvim uvjetima osjetno veća.

Ako automobil stoji u mjestu, primjerice dok čekate nekoga s upaljenim motorom i uključenom klimom, potrošnja goriva skače za nevjerojatnih 70 % u odnosu na normalan rad motora. Na otvorenoj cesti, gdje je protok zraka bolji i opterećenje motora niže, klima povećava potrošnju za otprilike 6 % , što je znatno manje nego u gradskoj vožnji.

Zanimljivo je i da način na koji koristite klimu igra značajnu ulogu. Automatski način rada (Auto mode), u kojem sustav samostalno regulira unutarnju temperaturu, troši manje goriva nego kada vozač ručno podešava jačinu puhanja.

Iako je teško zamisliti ljetnu vožnju bez klima-uređaja, jasno je da komfor dolazi s cijenom, osobito u gradskim uvjetima. Uz malo pažnje i korištenje automatskih postavki, moguće je barem djelomično ublažiti taj dodatni trošak.

Redovni studenti s prebivalištem u Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, čiji su domovi proglašeni neuporabljivima zbog potresa, imaju pravo na pokriven trošak stanovanja u akademskoj godini 2025./2026, prenosi Studentski.hr. Ovu odluku donijelo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a provodi je Studentski centar Zagreb i učenički domovi.

Mjera besplatnog smještaja odnosi se isključivo na redovite studente koji su već ostvarili pravo na subvencionirano stanovanje, a koji ispunjavaju i dodatni, ključni uvjet: njihova nekretnina na adresi prebivališta mora biti označena kao neuporabljiva (oznake N1 ili N2) temeljem procjene nadležnih tijela nakon potresa iz 2020. godine.

Riječ je o konkretnom koraku za pomoć studentima iz najpogođenijih područja, među kojima se i dalje ističu gradovi Petrinja i Glina, gdje je šteta bila razorna. Iako su godine prošle, posljedice potresa mnogima još uvijek oblikuju svakodnevicu – od uvjeta života do (ne)mogućnosti studentskog smještaja.

Studenti koji zadovoljavaju uvjete trebaju dostaviti službeni dokaz o neuporabljivosti objekta studentskom centru ili učeničkom domu, bez tog dokumenta nije moguće ostvariti pravo na ovu mjeru.

Tijekom cijelog lipnja, gotovo cijela Hrvatska, a posebno njezin središnji i sjeverni dio, bila je pod utjecajem izrazito toplog, stabilnog i sušnog vremena, uz tek povremene lokalne pljuskove. Podaci su ovo poznatog Facebook profila “Kad će kiša”.

Temperature su u više navrata prelazile 35°C, a kiša je bila prava rijetkost. Sve to dogodilo se tijekom lipnja 2025., u srcu kontinentalne Hrvatske, a posljedica je dugotrajnog utjecaja južine, slabih fronti i atmosferskih blokada koje su držale ozbiljnije oborine podalje od nas. Osvježenje, iako kratkotrajno, najavljuje se tijekom srpnja.

Lipanj je započeo optimistično, s obiljem sunca, dnevnim temperaturama oko 30°C i tek sporadičnim šansama za pljuskove na krajnjem sjeveru zemlje. Iako su susjedne Austrija i Slovenija redovito bilježile grmljavinske nestabilnosti, Hrvatska je u tom razdoblju ostajala uglavnom suha.

Prva značajnija promjena stigla je 9. lipnja, kad su nakon duljeg razdoblja stabilnog vremena temperature privremeno pale za 10-ak stupnjeva. No već sredinom mjeseca sunce i vrućina vratili su se u punoj snazi, kulminirajući drugim toplinskim valom između 23. i 26. lipnja, kad su temperature dosezale i nevjerojatnih 39°C u hladu. Noći su postale nesnosno tople, a biljke, ljudi i infrastruktura trpjeli su ozbiljne posljedice.

Iako se krajem mjeseca pojavljivala nada u obliku lokalnih grmljavinskih pljuskova, oborine su bile slabašne i vrlo neujednačene. Neka mjesta zabilježila su tuču i pljusak, dok su druga ostala potpuno suha. Vjetrovi sa sjevera tek su nakratko donosili olakšanje, ali bez značajnije promjene u općoj vremenskoj slici.

Lipanj nas je bacio u samo srce ljeta i prije nego što smo se okrenuli, s prosječnim dnevnim temperaturama često višima od klimatološke norme i iznimno malo kiše. No kraj mjeseca i početak srpnja donose nadu. Najavljeno je kratkotrajno osvježenje, koje će spustiti temperature na oko 30°C.

Kao što je u jednoj objavi primijećeno, došli smo dotle da i 30°C nazivamo “osvježenjem”. Ako ništa drugo, srpanj nam barem donosi novu šansu za malo više oblaka i pokoji spas od paklenih tridesetica.