Povežite se s nama

Gospodarstvo

Otkrivamo kako je grupa entuzijasta osigurala životinjsku ‘domovnicu’ posavskoj kukmastoj kokoši

Projekt zaštite i priznavanja posavske kukmaste kokoši kao izvorne hrvatske pasmine domaćih životinja u potpunosti je financirala Zagrebačka županija.

Objavljeno

na

Ekskluzivnom klubu autohtonih hrvatskih vrsta peradi u kojemu su do nedavno bila tek dva člana, prošlog mjeseca se pridružila i posavska kukmasta kokoš i to zahvaljujući upornosti i entuzijazmu ekipe uzgajatelja upravo s velikogoričko područja. Priča o tome kako je ovoj pernatoj ljepotici sa specifičnom frizurom osigurana životinjska ‘domovnica’ krenula je 2019. godine. Tada je na inicijativu Udruge uzgajatelja posavske kukmaste kokoši Kukmica iz Velike Gorice krenuo projekt „Zaštite posavske kukmaste kokoši“, uz financijsku i logističku podršku Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, te je Ministarstvu poljoprivrede predan zahtjev za priznavanje kao izvorne pasmine domaćih životinja. Početkom ožujka to je, nakon puta dugog četiri godine, i ostvareno – posavska kukmasta kokoš sada ima svoj standard i potvrđen genetski kod.

– Počeli smo prikupljanjem matičnih jata s četiri člana naše udruge, to su Igor Ćulibrk iz Strmca Bukevskog sa šest jata, Ivan Mikulin iz Velike Buna s tri, Petar Rajković Vukovine s dva jata i ja s jednim jatom. Napravljena su uzgajališta, peradnjaci, hranilice, pojilice, sve što treba. Tu smo surađivali s prof. Zlatkom Janječićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, on je vodio istraživački dio, a sve to ne bi bilo moguće bez velike podrške Zagrebačke županije koja je u potpunosti financirala s 40 tisuća eura, a i podrška u svakom smislu koju smo imali od Josipa Kraljičkovića, pročelnika Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije. I to nas je dovelo do priznavanje posavske kukmaste kokoši kao, evo, tek treće izvorne pasmine peradi u našoj zemlji – rekao nam je Mihael Pavišić, predsjednik Udruge odgajatelja posavske kukmaste kokoši Kukmica iz Velike Gorice.

Otkriva i zašto su baš ovu pasminu kokica izabrali kao svoju kandidatkinju u ovom projektu. Naime, osim atraktivnog izgleda, ‘kukmica’ svojim vlasnicima daje puno više.

– Namjera projekta je zaštita te izvorne, prilično stare pasmine kokoši. Osim što je vrlo skladna, ima lijepo, okruglasto tijelo, otvoreni pogled, estetski je lijepa, ima tu specifičnu frizuru, kukmu, po kojoj je dobila ime, dobre je naravi, vrlo je pitoma. Dobra je kao nesilica i meso joj je posebno kvalitetno, sjajnih nutritivnih vrijednosti. Istraživanja su dokazala i komercijalnu isplativost. Pasmina nije teška za uzgoj, nije prohtjevna, otporna je, ženke su od 2,5 do 3,5  kilograma, a muški primjerci od 3,5 i sve do 5 kilograma- ističe Pavišić i otkriva kako je zasad priznata u pet boja, a to su zlatnosmeđa, crvenkasta, crveno šarena, žuta bijelo obrubljena, svijetlo siva i grahorasta, klasična starinska boja, pa si svatko može odabrati onu koja mu je najljepša.

Foto: Ivan Mikulin, uzgajivač posavske kukmaste kokoši, nove zaštićene izvorne pasmine, Velika Buna/G.Kiš, cityportal.hr

‘Kukmice’ gotovo svih boja pronašli smo na početku bregovitih Vukomeričkih gorica, na imanju Ivana Mikulina u Velikoj Buni, gdje se smjestilo ovih 70 autohtonih kokica.

– Od samog starta sam u ovom projektu, krenuo sam s tri kokice i jednim pijevcem, imamo sad osam objekata, tih kućica. Dobre su kokice za jaja i meso, razlika je u okusu, drugačije je, podsjeća na divljač, meso je kompaktno, ne raspada se. I jaja su drugačija, prefina, susede mi znaju reči kad delaju domače rezance da je to nekaj sasvim posebno, najviše ih oduševljava kaj budu fest žuti, to im je najbolje, nema to nikakve veze s ovim konzumskim – kaže.

Otkriva kako su sad zatvorene radi ptičje gripe, a inače šeću po dvorištu i svuda oko kuće, neće nigdje pobjeći, naučene su tako. U kokošinjcima su zaštićene i od predatora, kojih na našim bregima itekako ima – lisice, kune, čagljevi, škanjci, nema čega nema, kaže Mikulin.

Priznaje nam kako zasad nema nekih većih uzgajivačkih ambicija, jer da bi uzgoj bio komercijalno isplativ trebalo bi imati bar 300 i više ‘kukmica’, no Mikulin kaže kako nije neki tip trgovca, pa ih više drži ‘za svoju dušu’, jer briga oko njih, pa i samo promatranje njihovih aktivnosti dođe i kao neka vrsta mentalnog odmora. A njemu, kao dragovoljcu Domovinskog rata i dugogodišnjem obrtniku, taj mir koji pronalazi uz svoje ‘kukmice’ itekako je dragocjen.

– Svaki dan ih pustim oko 7 ujutro da se rastrče, onda jedu, ječam, kukuruz, pšenicu, zob..Nakosim im trave i to sve pojedu, a posebno fine su im gliste, pa kad padne kiša krene prava trka među kokicama koja će prije do njih. I tako kad se naživciraš, očistiš kokošinjac, samo ih promatraš, baš se psihički odmoriš. Slično k’o i ribiči, tak je i s kokicama. Sjedneš, pa ih gledaš kak’ čupkaju. Zbilja bih svakome tko može preporučio da ih uzgaja – kaže nam Mikulin.

Svi zainteresirani za uzgoj posavske kukmaste kokoši potrebne informacije i podršku dobit će u velikogoričkoj udruzi.

– To je sad zaštićena izvorna pasmina, kroz udrugu se mogu nabaviti matična jata i dobiti sva podrška. Nadamo se kako će ova vijest zainteresirati i širu javnost i pridonijeti i razvoju sela. Naši su kontakti na Facebook stranici udruge, svi zainteresirani se mogu javiti – poručuje završno Mihael Pavišić, predsjednik Udruge uzgajatelja posavske kukmaste kokoši Kukmica iz Velike Gorice.

Tekst je dio programskog sadržaja “Moja županija”, nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno