Povežite se s nama

Gospodarstvo

Otkrivamo kako je grupa entuzijasta osigurala životinjsku ‘domovnicu’ posavskoj kukmastoj kokoši

Projekt zaštite i priznavanja posavske kukmaste kokoši kao izvorne hrvatske pasmine domaćih životinja u potpunosti je financirala Zagrebačka županija.

Objavljeno

na

Ekskluzivnom klubu autohtonih hrvatskih vrsta peradi u kojemu su do nedavno bila tek dva člana, prošlog mjeseca se pridružila i posavska kukmasta kokoš i to zahvaljujući upornosti i entuzijazmu ekipe uzgajatelja upravo s velikogoričko područja. Priča o tome kako je ovoj pernatoj ljepotici sa specifičnom frizurom osigurana životinjska ‘domovnica’ krenula je 2019. godine. Tada je na inicijativu Udruge uzgajatelja posavske kukmaste kokoši Kukmica iz Velike Gorice krenuo projekt „Zaštite posavske kukmaste kokoši“, uz financijsku i logističku podršku Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, te je Ministarstvu poljoprivrede predan zahtjev za priznavanje kao izvorne pasmine domaćih životinja. Početkom ožujka to je, nakon puta dugog četiri godine, i ostvareno – posavska kukmasta kokoš sada ima svoj standard i potvrđen genetski kod.

– Počeli smo prikupljanjem matičnih jata s četiri člana naše udruge, to su Igor Ćulibrk iz Strmca Bukevskog sa šest jata, Ivan Mikulin iz Velike Buna s tri, Petar Rajković Vukovine s dva jata i ja s jednim jatom. Napravljena su uzgajališta, peradnjaci, hranilice, pojilice, sve što treba. Tu smo surađivali s prof. Zlatkom Janječićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, on je vodio istraživački dio, a sve to ne bi bilo moguće bez velike podrške Zagrebačke županije koja je u potpunosti financirala s 40 tisuća eura, a i podrška u svakom smislu koju smo imali od Josipa Kraljičkovića, pročelnika Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije. I to nas je dovelo do priznavanje posavske kukmaste kokoši kao, evo, tek treće izvorne pasmine peradi u našoj zemlji – rekao nam je Mihael Pavišić, predsjednik Udruge odgajatelja posavske kukmaste kokoši Kukmica iz Velike Gorice.

Otkriva i zašto su baš ovu pasminu kokica izabrali kao svoju kandidatkinju u ovom projektu. Naime, osim atraktivnog izgleda, ‘kukmica’ svojim vlasnicima daje puno više.

– Namjera projekta je zaštita te izvorne, prilično stare pasmine kokoši. Osim što je vrlo skladna, ima lijepo, okruglasto tijelo, otvoreni pogled, estetski je lijepa, ima tu specifičnu frizuru, kukmu, po kojoj je dobila ime, dobre je naravi, vrlo je pitoma. Dobra je kao nesilica i meso joj je posebno kvalitetno, sjajnih nutritivnih vrijednosti. Istraživanja su dokazala i komercijalnu isplativost. Pasmina nije teška za uzgoj, nije prohtjevna, otporna je, ženke su od 2,5 do 3,5  kilograma, a muški primjerci od 3,5 i sve do 5 kilograma- ističe Pavišić i otkriva kako je zasad priznata u pet boja, a to su zlatnosmeđa, crvenkasta, crveno šarena, žuta bijelo obrubljena, svijetlo siva i grahorasta, klasična starinska boja, pa si svatko može odabrati onu koja mu je najljepša.

Foto: Ivan Mikulin, uzgajivač posavske kukmaste kokoši, nove zaštićene izvorne pasmine, Velika Buna/G.Kiš, cityportal.hr

‘Kukmice’ gotovo svih boja pronašli smo na početku bregovitih Vukomeričkih gorica, na imanju Ivana Mikulina u Velikoj Buni, gdje se smjestilo ovih 70 autohtonih kokica.

– Od samog starta sam u ovom projektu, krenuo sam s tri kokice i jednim pijevcem, imamo sad osam objekata, tih kućica. Dobre su kokice za jaja i meso, razlika je u okusu, drugačije je, podsjeća na divljač, meso je kompaktno, ne raspada se. I jaja su drugačija, prefina, susede mi znaju reči kad delaju domače rezance da je to nekaj sasvim posebno, najviše ih oduševljava kaj budu fest žuti, to im je najbolje, nema to nikakve veze s ovim konzumskim – kaže.

Otkriva kako su sad zatvorene radi ptičje gripe, a inače šeću po dvorištu i svuda oko kuće, neće nigdje pobjeći, naučene su tako. U kokošinjcima su zaštićene i od predatora, kojih na našim bregima itekako ima – lisice, kune, čagljevi, škanjci, nema čega nema, kaže Mikulin.

Priznaje nam kako zasad nema nekih većih uzgajivačkih ambicija, jer da bi uzgoj bio komercijalno isplativ trebalo bi imati bar 300 i više ‘kukmica’, no Mikulin kaže kako nije neki tip trgovca, pa ih više drži ‘za svoju dušu’, jer briga oko njih, pa i samo promatranje njihovih aktivnosti dođe i kao neka vrsta mentalnog odmora. A njemu, kao dragovoljcu Domovinskog rata i dugogodišnjem obrtniku, taj mir koji pronalazi uz svoje ‘kukmice’ itekako je dragocjen.

– Svaki dan ih pustim oko 7 ujutro da se rastrče, onda jedu, ječam, kukuruz, pšenicu, zob..Nakosim im trave i to sve pojedu, a posebno fine su im gliste, pa kad padne kiša krene prava trka među kokicama koja će prije do njih. I tako kad se naživciraš, očistiš kokošinjac, samo ih promatraš, baš se psihički odmoriš. Slično k’o i ribiči, tak je i s kokicama. Sjedneš, pa ih gledaš kak’ čupkaju. Zbilja bih svakome tko može preporučio da ih uzgaja – kaže nam Mikulin.

Svi zainteresirani za uzgoj posavske kukmaste kokoši potrebne informacije i podršku dobit će u velikogoričkoj udruzi.

– To je sad zaštićena izvorna pasmina, kroz udrugu se mogu nabaviti matična jata i dobiti sva podrška. Nadamo se kako će ova vijest zainteresirati i širu javnost i pridonijeti i razvoju sela. Naši su kontakti na Facebook stranici udruge, svi zainteresirani se mogu javiti – poručuje završno Mihael Pavišić, predsjednik Udruge uzgajatelja posavske kukmaste kokoši Kukmica iz Velike Gorice.

Tekst je dio programskog sadržaja “Moja županija”, nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Gospodarstvo

Podaci Eurostata – Hrvati plaćaju skuplje namirnice, ali troše manje na energente

Inflacija bi prema analitičarima mogla usporiti do kraja godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jakub Zerdzicki/pexels.com

Hrana u Hrvatskoj u prosjeku je 3,7 % skuplja nego u Europskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata. Iako su 2021. cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 5 % niže od europskog prosjeka, u međuvremenu je došlo do porasta koji Hrvatsku sada svrstava među skuplje članice Unije, prenosi Poslovni.hr. Niže cijene hrane bilježe zemlje poput Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Slovenije.

Suprotan trend bilježe energenti. Cijene energije za kućanstva u Hrvatskoj lani su bile na 55 % prosjeka Europske unije, što znači da su bile oko 45 % niže od prosjeka. I nakon novog, postupnog smanjenja državnih subvencija, energenti bi trebali ostati približno 40 % ispod razine cijena u Uniji.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,1 % prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, odnosno 4,6 % prema harmoniziranom indeksu koji se koristi u usporedbama unutar EU. Prosječna inflacija u Europskoj uniji u istom je razdoblju bila 2 %. Glavni pokretači rasta cijena u Hrvatskoj ostaju hrana i usluge, koje zajedno čine oko 90 % ukupnog povećanja troškova života.

Analitičari očekuju da bi u posljednjem kvartalu godine inflacija mogla usporiti zbog učinka tzv. baznog razdoblja i slabije domaće potražnje. Dodatno, značajna konvergencija cijena prema europskom prosjeku u proteklim godinama mogla bi ublažiti daljnje pritiske na rast.

Uz hranu, skuplje su i druge kategorije potrošnje. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj stoji 10,7 % više od prosjeka EU, a komunikacijske usluge 11 % više. Restorani i hoteli cjenovno su još nešto ispod prosjeka Unije, ali se posljednjih godina brzo približavaju toj razini i sada zaostaju tek četiri do 5 %.

Cijene energenata na tržištu već neko vrijeme pokazuju stabilizaciju, a postupno ukidanje državnih potpora provodit će se u dva koraka – prvi počinje sada, a učinak će se vidjeti krajem godine. Vlada i dalje zadržava mjere za najranjivije skupine, dok se za ostala kućanstva očekuje blago povećanje računa za struju i plin. U tri godine iznadprosječne inflacije Hrvatska je došla na 76,3 % prosjeka EU po općoj razini cijena dobara i usluga za potrošnju kućanstava, dok je 2021. bila na oko 71 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora Zagreb nagradila najbolje obrtnike! “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”

Obrtništvo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Obrtnička komora Zagreb obilježila je svoj Dan dodjelom priznanja obrtnicima s područja Zagreba i Zagrebačke županije te institucijama i pojedincima koji doprinose razvoju obrtništva. Najvišu nagradu “Zlatna statua” dobio je Rajko Tomić, vlasnik obrta EMP USLUGE iz Udruženja obrtnika Ivanić-Grad. Svečanost su pratili predstavnici lokalne i državne vlasti, uključujući zamjenika župana Ervina Kolareca i državnog tajnika Ivu Milatića.

Kolarec je istaknuo iznimne rezultate obrtnika. “Zagrebačka županija značajna sredstva može ulagati u infrastrukturu, zdravstvo, poljoprivredu, školstvo i društvo općenito, ali i dio toga vratiti poduzetnicima kroz bespovratne potpore i ulaganje u poduzetničke zone”.

Foto: Zagrebačka županija

Uz “Zlatnu statuu”, dodijeljene su i druge nagrade. “Zlatnu plaketu” dobio je Boris Mužek (UO Velika Gorica), dok je nagrada “Zlatni krug” pripala Gradu Ivanić-Gradu, Ankici Torbar (UO Jastrebarsko) i Dariu Frangenu (UO Velika Gorica). Obrtnici Josip Badrov, Božica Predavec i Bruno Kovačić nagrađeni su “Zlatnom diplomom”, a “Srebrnom diplomom” pohvaljeni su Ivo Kesedžić, Anica Vrbnjak, Sanja Kozlina, Ivica Panjkrc, Damir Pustaj i Željkica Mirt.

Mladi obrtnici koji pokazuju potencijal za daljnji razvoj obrtničkog sektora, Klara Mandić, Matea Mesić i Marko Antolković, primili su priznanje “Mladi obrtnik”. Obrtu “Izletište Suhina” dodijeljeno je priznanje “Najstariji obrt” za dugogodišnje uspješno poslovanje, dok su Matea Bilić i Gojko Jelača prepoznati kao “žena obrtnica” i “obrtnik branitelj”.

Foto: Zagrebačka županija

“Obrtništvo ima budućnost, drago mi je da mladi i djeca vide svoje buduće zanimanje upravo u obrtima. U društvu se danas jasno vidi kako nije sramota raditi obrtničke poslove i da se isplati živjeti od rada vlastitih ruku”, rekao je predsjednik OKZ-a, Antun Trojnar.

Državni tajnik Milatić podsjetio je da u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 132 tisuće obrta te istaknuo važnost stipendija i podrške mladim obrtnicima. “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”, zaključio je.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Prvi u Hrvatskoj: VS centar Štarkelj otvorio prodajni salon Jawa motocikala!

U multifunkcionalnom prostoru od 900 m² donosi dio gotovo stoljetne tradicije i strasti brenda Jawa u Hrvatsku

Objavljeno

na

VS centar Štarkelj otvorio je vrata modernog, multifunkcionalanog prostora na 900 m², u kojem je smješten prvi prodajni salon Jawa motocikala u Hrvatskoj veličine 60 m², a čime je postao ekskluzivni uvoznik i predstavnik Jawa motocikala za Hrvatsku.

Na adresi Jankovićeva ulica 26 u Mičevcu u ponudi je 8 modela, među kojima se posebno ističu:

  • Perak i Bobber, namijenjeni mlađim generacijama vozača
  • Jawa 350 CL, pravi klasik i hommage nekadašnjoj legendi
  • te Jawa 400 Geeny, moderan urbani naked

Motocikli Jawa predstavljaju povijest koja traje gotovo stotinu godina, o tradiciji koja je oblikovala generacije vozača, i o legendi koja je uvijek bila simbol slobode, izdržljivosti i duha avanture.

Svečanom otvorenju prisustvovali su Milan Prochazka, komercijalni direktor za prodaju Jawa motora za EU, Sanja Erbida i Stevica Lukić, predstavnici Jawe za Sloveniju, kao i Neven Karas zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice, te direktor i vlasnik VS-centra Štarkelj  – Fran Štarkelj.

„VS- centru Štarkelj izuzetna je čast što može tu legendu dovesti ovdje, u Hrvatsku. Biti ekskluzivni uvoznik znači veliku odgovornost, ali i ogromnu priliku – da spojimo bogatu tradiciju marke Jawa s ljubavlju i strašću koju hrvatski motoristi već dugo gaje prema vožnji i slobodi.“– ističu iz VS centra Štarkelj čija vizija nije samo prodavati motocikle, već i graditi zajednicu.

„Stojimo na početku jednog novog puta. I taj put ne gradimo sami već uz pomoć  partnera, prijatelja, vjernih suradnika i, naravno, kupaca i korisnika– ljudi zbog kojih sve ovo i radimo. Želimo da ovaj prodajni centar postane mjesto susreta – mjesto gdje ćete pronaći ne samo motore, već i prijatelje, savjete, podršku i inspiraciju za nove avanture. Želimo biti dio priče na dva kotača.„ – poručio je vlasnik Fran Štarkelj.

Inače, Marka Jawa postoji od  1929. godine, kada je malo tko mogao predvidjeti da će ta marka ostaviti toliko dubok trag u svijetu motociklizma. Jawa je osvojila srca milijuna vozača širom svijeta – od Europe pa sve do Azije, Afrike i Južne Amerike.

Kada vozite Jawu, ne vozite samo stroj. Vozite strast, slobodu i san – vozite  tradiciju dugu gotovo jedno stoljeće.

Jawa u Hrvatskoj je sinonim za kvalitetu, pouzdanost i užitak vožnje, koju krasi provjerena tehnologija, povoljne i pristupačne cijene te dvogodišnje jamstvo, što ove motocikle čini izuzetno atraktivnim izborom za hrvatsko tržište.

To su motorkotači koji pričaju priče: o putovanjima, o slobodi, o prijateljstvu, i o nezaboravnim trenucima na cesti…a od sada ih možete naći u neposrednoj blizini Velike Gorice, na dohvat ruke, za sve željne posebnog doživljaja vožnje ove legende na dva kotača.

FOTO: VS Centar Štarkelj

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Cijena rada raste diljem EU! Hrvatska iznad prosjeka, Francuska na začelju

Cijena rada u Hrvatskoj u godinu dana skočila je za 9 %, više od prosjeka Europske unije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U razdoblju od ljeta 2024. do ljeta 2025. sat rada poskupio je u svakoj državi članici Europske unije. Prema podacima Eurostata, rast je posebno snažan u istočnom dijelu kontinenta, dok su najveće ekonomije zabilježile skromne pomake. Kako prenosi Poslovni.hr, Hrvatska je s povećanjem od 9 % iznad europskog prosjeka, koji iznosi 4,1 %.

Predvodnica rasta je Bugarska, gdje je cijena sata rada skočila za 13,4 %. Slijede Mađarska s 11 % i Rumunjska s 10,4 %, a dvoznamenkasti rast bilježe i Estonija (10,3 %) te Grčka (10,1 %). U istu skupinu s visokim rastom ulazi i Hrvatska, pod ruku s Poljskom (9,5 %), Litvom (9,4 %) i Slovačkom (9,1 %).

S druge strane, zapadne zemlje bilježe daleko skromnije rezultate. Njemačka je imala rast od 3,8 %, Italija i Španjolska po 3,4 %, a Francuska je završila na dnu ljestvice sa samo 1,4 %.

Sat rada u Hrvatskoj poskupljuje znatno brže od europskog prosjeka, a zemlja se u ovom pogledu svrstava uz bok istočnim susjedima koji bilježe veće pomake od svojih zapadnih partnera.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

ŽUPANIJA Potpore za poduzetničke manifestacije, nastupe poduzetnika i jubilarke udruženja obrtnika

Maksimalni iznos potpore koji se može ostvariti za organizaciju manifestacije iznosi je 10.000 eura

Objavljeno

na

Raspisan je 66.500 eura vrijedan javni poziv za dodjelu županijskih potpora manifestacijama u vezi s poduzetništvom, zajedničkog nastupa poduzetnika na manifestacijama u Hrvatskoj ili inozemstvu te za organizaciju jubilarnih obljetnica udruženja obrtnika s područja županije u 2025. godini.

Pravo na potporu mogu ostvariti udruženja obrtnika, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Gospodarska komora Zagreb i Obrtnička komora Zagreb.

Maksimalni iznos potpore koji se može ostvariti za organizaciju manifestacije iznosi 10.000 eura, za organizaciju zajedničkog nastupa poduzetnika 4.000 eura a za organizaciju jubilarne obljetnice 7.000 eura.

Dobiveni novac može se koristiti za zakup, uređenje i opremanje izložbenog prostora, izradu promidžbenih materijala, izradu web stranica manifestacije, medijsko oglašavanje, troškove voditelja, popratnog kulturno umjetničkog i stručnog programa te druge troškove neposredne organizacije.

Sredstva su osigurana u Proračunu Zagrebačke županije a dodjeljuju se putem Upravnog odjela za gospodarstvo i fondova Europske unije. Za razliku od prošle godine, iznos je povećan za 16.500 eura.

Natječaj je otvoren do 28. studenoga ili do iskorištenja sredstava.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno