HOTNEWS
Otišli smo u šoping u Sloveniju i usporedili cijene – evo računice
Redakcija Cityportala usporedila cijene nekoliko istih namirnica u dvije susjedne države.
Na dan kada je na snagu stupila Vladina odluka o ograničenju cijena 70 osnovnih proizvoda i dan trećeg bojkota trgovina u Hrvatskoj, u petak 7. veljače zaputili smo se u susjedstvo kako bi na licu mjesta provjerili, imaju li zaista naši susjedi povoljnije cijene namirnica u trgovačkim centrima.
Brežice, pogranični grad u Sloveniji, činio nam se najbližim. Od Velike Gorice udaljen cca 40 minuta. Kako bi ‘izbjegli vinjetu’ išli smo preko ‘male Bregane’ za Mokrice i Ribnicu, i vožnjom usporedno s autoputom stigli u Brežice, koje trgovačke lance imaju odmah na ulazu na Cesti svobode. Riječ je o Eurospinu, Hoferu, Lidlu, a u blizini je i Interspar.
Slovencima je ova subota neradna. Obilježavaju Prešernov dan, u sjećanje na velikana romantizma, Francea Prešerna. Moramo priznati da, kada im je nacionalni praznik na dan smrti slavnog pjesnika, zaista drže do svoje kulturne baštine.
No, drže Slovenci i do svojeg standarda. Prema podacima Forbesa, prosječna neto plaća u Sloveniji 2023. godine iznosila je 1445 eura neto, što je tada u odnosu na hrvatski prosjek bilo 25,87 posto više.
U posljednjih pola godine ili i više, njihove blagajne sve češće pune i Hrvati. Na parkingu trgovačkog lanca Lidl pola je automobila SLO registracija, dok ostalu polovicu čine HR tablice, i to ZG i KR oznake. Dali smo si truda, i omjer je zaista pola-pola. Uoči spomenutog praznika bila je poveća gužva, iako se među policama većinom mogao čuti glasni žamor na hrvatskom jeziku. Kao da smo ‘doma’.
Unatoč tome, bez većih čekanja kupili smo namirnice za usporedbu, a ovdje ćemo izdvojiti samo dvije, i to ‘slatke’.
Nutella
Nutella, na lošem glasu zbog količine šećera i palminog ulja i dalje je omiljeni namaz u domaćinstvima i čest predmet usporedbe kada su cijene u pitanju. U slovenskom Lidlu košta 6,49 za kilogram, dok je u hrvatskom, cijena za kilogram 9,49 eura! Inače, u drugim trgovačkim lancima kod nas samo 750 gramska nutella prodaje se po oko 7,40 eura.
Čokoladne bananice
Veće pakiranje od 600 grama u slovenskom Lidlu košta 3,09 eura, a u hrvatskom je pakiranje od 300 grama 2,59 eura. Velika razlika.
Po druge proizvode skoknuli smo do obližnjeg Interspara. Prvo primjećujemo da slovenski Spar ima karticu pogodnosti za kupce koja im omogućava kupnju proizvoda po cijenama nižim i do 40 posto(!!!), što Hrvatska inačica do sada nije uvela.
U Intersparu nismo ništa kupili, ali smo zabilježili cijene s popustom, koje se obračunavaju na temelju kartice vjernosti.
Persil kapsule za pranje rublja
Paket od 40 komada kapsula trajno je snižen za 36 posto, i cijena mu je 18,95 eura. Isti takav paket danas u našem Intersparu košta 19,99 eura.
Ariel praškasti deterdžent za rublje
Giant pack Ariela za 115 pranja je 31,99 eura, po trajno sniženoj cijeni od 28 posto. Hrvatski Spar ovakvo veliko pakiranje nema u ponudi. Najveći paket je onaj za 60 pranja i drži ga po cijeni od 23,99 eura.
Čokolino
1 kg našeg čokolina Slovenci prodaju po 8,63 eura, po akcijskoj cijeni sniženoj za 20 posto. Na policama hrvatskog Interspara redovna cijena mu je 8,99 eura., što je prihvatljivo budući da je to hrvatski proizvod koji se izvozi.
Milka čokolada 300 grama
‘Velika’ Milka košta 3,79 eura sa njihovom karticom pogodnosti, a ako ju nemate, na akciji ćete ju platiti 4,39, dok joj je redovna cijena 5,49 eura. U našem Intersparu drži cijenu od 5,99 za 270 grama!
Cedevita
Još jedan hrvatski proizvod, omiljeni napitak kojeg se na godinu u Hrvatskoj proizvede čak 9 .000 tona, u slovenskom Sparu bez akcije pakiranje od 900 grama prodaje se po 6,59 eura. U Hrvatskoj je redovna cijena Cedevite 6,39 eura, bar što se Sparta tiče. Dakle, ista situacija kao i sa čokolinom.
Ovo su samo neke namirnice koje smo kupili, a naš šoping izlet završio je punim gepekom, no veći dio špeceraja kupili smo u Hoferu, koji zasad nema trgovine u Hrvatskoj, no cjenovno je povoljniji u velikom dijelu osnovnih namirnica. I kvaliteta većine namirnica također je zadovoljila naše potrošačke kriterije.
VAŽNO je naglasiti da ovo NIJE članak koji potiče kupnju i trošenje hrvatskog novca u susjednim zemljama, već pokazatelj da potrošač ima alternativu i da se koplja ne moraju lomiti na kupcima.
Za očekivati je da će se u skorijoj budućnosti ipak nešto promijeniti, jer kupci iz tjedna u tjedan podržavaju bojkot, bolje planiraju kupnju, odgovorniji su prilikom kupovine i pokazuju da su važan kotač koji utječe na kreiranje cijene.
To je pokazala i anketa Cityportala, u kojoj se jučer 70 posto anketiranih izjasnilo da podržavaju bojkot trgovina, 18 posto ih je bilo protiv, 6 posto bojkotira trgovine ali ne i kafiće, a 6 posto ide u trgovinu u provjeru tko od susjeda ne bojkotira kupnju.
HOTNEWS
Božićni običaji “kak negda” – u Turopolju su Badnjak i Božić više od blagdana
U središtu običaja oduvijek su bile žene kao čuvarice doma, vjere i predaje.
U vrijeme prije televizora… tako bismo mogli datirati današnju priču, koja svjedoči o istinskoj povezanosti u obitelji i ritualima Turopoljaca i Turopoljki u božićno vrijeme.
Da ne bi bilo zaboravljeno, ostalo na vremenskoj crti koja blijedi kako starije stanovništvo nestaje, Etno udruga Kurilovec svojevremeno je snimila predstavu Nešto staro, nešto novo gdje je ekranizirala “Božić kak negda”, po ideji Stjepana Dianeževića i uz pomoć članova KUD-a Nova zora iz Donje Lomnice.
Zanimljivo je prisjetiti mlađe generacije svakog Badnjaka i Božića na način kako su naši preci njegovali osjećaj blagdana, posebice jer ćemo danas teško naći kuću u kojoj žive tri generacije.
– Tekst je napisao Stjepan Šipušić Kazo a u tom kratkom filmu od 15 minuta snimanom 2018. godine, možete točno vidjeti običaje kak’ su nekada bili, jer smo snimili točno po sjećanjima starijih ljudi. Htjeli smo zabilježiti i pokazati bogatu tradiciju, odnosno božićne običaje u Turopolju i Velikoj Gorici kroz tri generacije koje se za Božić okupljaju u svom domu. Svak’ radi svoje, ali se točno znalo što rade djeda i baka, mama i tata, a što djeca koja su non-stop za kompjuterom i mobitelom, i onda tu dolazi do malih razmirica i neslaganja – prisjetila se predsjednica udruge Snježana Dianežević.
Blagdani su bili jedan sveti trenutak zajedništva, pamćenja i zahvalnosti. U središtu tih običaja od uvijek bile žene – čuvarice doma, vjere i predaje.
Njihove su ruke sijale pšenicu na svetu Luciju, pripremale su badnjačku večeru, prostirale slamu, palile svijeću oko koje se obitelj okupljala u tišini, molitvi i miru.
-U takvim trenucima se rađala i božićna pjesma, tiha, ali snažna. Pjevalo se u kući, na putu prema polnoćki i nakon nje, kao iskrena radost zbog samog rođenja Spasitelja. Tom pjesmom se prenosila vjera, ljubav i identitet našeg kraja iz generacije u generaciju – ispričala je Snježana i podsjetila kako ta tradicija i dalje živi.
-Tu bogatu baštinu s ponosom nastavljamo kroz naše KUD-ove i etno udruge. Tako KUD Nova Zora, čija sam ja članica, ali i naša brojna društva, čuvaju tu turopoljsku riječ, pjesmu i nošnju, i ne samo kao uspomenu, nego kao živu tradiciju – dodala je.
Iako se vremena mijenjaju, uvijek ostaje ista nit vodilja. Zajedništvo u ritualima, koji nagovješćuju Božić.
-Nekad se umjesto modernog bora kitila jednostavna grana bora ili borovica, koju su otec i najstariji sin išli birati u šumu i donijeli su doma. Tada se ona kitila orasima, lješnjacima, žirom ili bombonima u šarenom papiru koje su pripremali djeca i žene, a kasnije su se ukrasi razvili u današnji tradicionalni bor. Zatim su dodavali jabuke božićnice koje su bile pod borom, u takozvanoj grovači, kaže Snježana.
Ono po čemu je još Badnjak bio poseban je i – slamica. Unosila se na Badnjak u kuću i to je bio zadatak najčešće najstarijeg muškarca u obitelji, uz pratnju najčešće muškog djeteta koje je nosilo badnje svjetlo, odnosno lampaš. Oni ulaze u kuću simbolizirajući štalicu u kojoj se rodio Isus. Slama se rasprostrla ispod stola i pokraj stola i djeca su se tu igrala, skakala, ležali su na slamici i najljepši osjećaj je bio taj da je obitelj na okupu.
-Za razliku od današnjeg posvećivanja velike pažnje u biranju skupih poklona, prije uopće nije bilo poklona pod borom, jer je najveći dar bila jabuka božićnica, Danas je to sve materijalizirano i izgubilo je onu svoju pravu čar Božića – podsjeća naša čuvarica tradicije i običaja, a moramo se složiti s njom. Prije je ta jednostavnost i duboko proživljavanje Božića budilo u svim članovima obitelji osjećaj povezanosti i uzajamnu ljubav.
-Moramo zato prenositi našoj djeci tu našu bogatu tradiciju, našu baštinu, da znaju kako se to nekada radilo i da je Božić doista vrijeme okupljanja, zajedništva i mira u kući, u domu i u jednoj obitelji. Zato mi je drago što mogu i ovom prilikom podsjetiti čitatelje da su u Turopolju Badnjak i Božić više od blagdana – poručila je Snježana.
(FOTO: Etno udruga Kurilovec)
HOTNEWS
FOTO Ulica Matice Hrvatske puštena u promet
U rekonstrukciju 200 metara prometnice uloženo je gotovo 550 tisuća eura.
Radovi na Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici su završeni!
Dio prometnice od križanja s Kolarevom i Kurilovečkom prošao je komplatnu rekonstrukciju – komunalne infrastrukture, kolnika i pješačko-biciklističke staze, a uloženo je gotovo 550 tisuća eura.
FOTO:Mile Šola
Nakon zatvaranja u rujnu, promet je preusmjeravan obilaznim pravcima, tako da od danas stanovnici ovog dijela Velike Gorice mogu odahnuti, i zbog završetka radova i zbog protočnosti prometa.
FOTO: Mile Šola
Također, linije javnog prijevoza vraćaju se na standardne rute.
FOTO galerija:
HOTNEWS
Megablast potvrdio svjetsku klasu: Goričanke su svjetske šampionke!
“Jedan od najljepših trenutaka s natjecanja bio je onaj kad su dvoranom odjekivali taktovi hrvatske himne…”
Djevojke iz Plesnog kluba Megablast iz Budimpešte, sa World championship stage dance 2025, donijele su zlato u Veliku Goricu.
Glavni grad Mađarske bio je domaćin Svjetskog prvenstva u show danceu na kojem su velikogoričke plesačice iz Megablasta u velikoj formaciji bile najbolje od svih natjecatelja i zasluženo nose titulu svjetskih prvakinja!
No, ovo nije jedini uspjeh – mala formacija i solistica Sara Vukadin osvojile su broncu.
-Jedan od najljepših trenutaka s natjecanja bio je onaj kad su dvoranom odjekivali taktovi hrvatske himne, što nas je podsjetilo da se svaki trening, odricanje i trud isplatio – komentirao je doživljaj s proglašenja rezultata Gordan Križaj, predsjednik kluba.
Megablast je još jednom potvrdio svjetsku klasu i jedan je od najboljih promotora Velike Gorice diljem svijeta. Čestitamo!
HOTNEWS
Od petka nova benzinska u gradu!
KTC otvara novu benzinsku postaju u Velikoj Gorici na adresi Avenija pape Ivana Pavla II
-
Vijestiprije 3 danaZadnja kupnja prije Božića – provjerili smo radno vrijeme trgovina
-
Zanimljivostiprije 5 danaVelika Gorica i Zagreb uskoro povezani brzom željeznicom do Zračne luke Franjo Tuđman
-
Sportprije 5 danaBravo za Turopoljsko srce! Najbolju ekipu ove je godine složio gazda Krmpa
-
Vijestiprije 2 danaVažna obavijest za građane! Ovako VG Čistoća radi tijekom božićnih blagdana