HOTNEWS
Otišli smo u šoping u Sloveniju i usporedili cijene – evo računice
Redakcija Cityportala usporedila cijene nekoliko istih namirnica u dvije susjedne države.
Na dan kada je na snagu stupila Vladina odluka o ograničenju cijena 70 osnovnih proizvoda i dan trećeg bojkota trgovina u Hrvatskoj, u petak 7. veljače zaputili smo se u susjedstvo kako bi na licu mjesta provjerili, imaju li zaista naši susjedi povoljnije cijene namirnica u trgovačkim centrima.
Brežice, pogranični grad u Sloveniji, činio nam se najbližim. Od Velike Gorice udaljen cca 40 minuta. Kako bi ‘izbjegli vinjetu’ išli smo preko ‘male Bregane’ za Mokrice i Ribnicu, i vožnjom usporedno s autoputom stigli u Brežice, koje trgovačke lance imaju odmah na ulazu na Cesti svobode. Riječ je o Eurospinu, Hoferu, Lidlu, a u blizini je i Interspar.
Slovencima je ova subota neradna. Obilježavaju Prešernov dan, u sjećanje na velikana romantizma, Francea Prešerna. Moramo priznati da, kada im je nacionalni praznik na dan smrti slavnog pjesnika, zaista drže do svoje kulturne baštine.
No, drže Slovenci i do svojeg standarda. Prema podacima Forbesa, prosječna neto plaća u Sloveniji 2023. godine iznosila je 1445 eura neto, što je tada u odnosu na hrvatski prosjek bilo 25,87 posto više.
U posljednjih pola godine ili i više, njihove blagajne sve češće pune i Hrvati. Na parkingu trgovačkog lanca Lidl pola je automobila SLO registracija, dok ostalu polovicu čine HR tablice, i to ZG i KR oznake. Dali smo si truda, i omjer je zaista pola-pola. Uoči spomenutog praznika bila je poveća gužva, iako se među policama većinom mogao čuti glasni žamor na hrvatskom jeziku. Kao da smo ‘doma’.
Unatoč tome, bez većih čekanja kupili smo namirnice za usporedbu, a ovdje ćemo izdvojiti samo dvije, i to ‘slatke’.
Nutella
Nutella, na lošem glasu zbog količine šećera i palminog ulja i dalje je omiljeni namaz u domaćinstvima i čest predmet usporedbe kada su cijene u pitanju. U slovenskom Lidlu košta 6,49 za kilogram, dok je u hrvatskom, cijena za kilogram 9,49 eura! Inače, u drugim trgovačkim lancima kod nas samo 750 gramska nutella prodaje se po oko 7,40 eura.
Čokoladne bananice
Veće pakiranje od 600 grama u slovenskom Lidlu košta 3,09 eura, a u hrvatskom je pakiranje od 300 grama 2,59 eura. Velika razlika.
Po druge proizvode skoknuli smo do obližnjeg Interspara. Prvo primjećujemo da slovenski Spar ima karticu pogodnosti za kupce koja im omogućava kupnju proizvoda po cijenama nižim i do 40 posto(!!!), što Hrvatska inačica do sada nije uvela.
U Intersparu nismo ništa kupili, ali smo zabilježili cijene s popustom, koje se obračunavaju na temelju kartice vjernosti.
Persil kapsule za pranje rublja
Paket od 40 komada kapsula trajno je snižen za 36 posto, i cijena mu je 18,95 eura. Isti takav paket danas u našem Intersparu košta 19,99 eura.
Ariel praškasti deterdžent za rublje
Giant pack Ariela za 115 pranja je 31,99 eura, po trajno sniženoj cijeni od 28 posto. Hrvatski Spar ovakvo veliko pakiranje nema u ponudi. Najveći paket je onaj za 60 pranja i drži ga po cijeni od 23,99 eura.
Čokolino
1 kg našeg čokolina Slovenci prodaju po 8,63 eura, po akcijskoj cijeni sniženoj za 20 posto. Na policama hrvatskog Interspara redovna cijena mu je 8,99 eura., što je prihvatljivo budući da je to hrvatski proizvod koji se izvozi.
Milka čokolada 300 grama
‘Velika’ Milka košta 3,79 eura sa njihovom karticom pogodnosti, a ako ju nemate, na akciji ćete ju platiti 4,39, dok joj je redovna cijena 5,49 eura. U našem Intersparu drži cijenu od 5,99 za 270 grama!
Cedevita
Još jedan hrvatski proizvod, omiljeni napitak kojeg se na godinu u Hrvatskoj proizvede čak 9 .000 tona, u slovenskom Sparu bez akcije pakiranje od 900 grama prodaje se po 6,59 eura. U Hrvatskoj je redovna cijena Cedevite 6,39 eura, bar što se Sparta tiče. Dakle, ista situacija kao i sa čokolinom.
Ovo su samo neke namirnice koje smo kupili, a naš šoping izlet završio je punim gepekom, no veći dio špeceraja kupili smo u Hoferu, koji zasad nema trgovine u Hrvatskoj, no cjenovno je povoljniji u velikom dijelu osnovnih namirnica. I kvaliteta većine namirnica također je zadovoljila naše potrošačke kriterije.
VAŽNO je naglasiti da ovo NIJE članak koji potiče kupnju i trošenje hrvatskog novca u susjednim zemljama, već pokazatelj da potrošač ima alternativu i da se koplja ne moraju lomiti na kupcima.
Za očekivati je da će se u skorijoj budućnosti ipak nešto promijeniti, jer kupci iz tjedna u tjedan podržavaju bojkot, bolje planiraju kupnju, odgovorniji su prilikom kupovine i pokazuju da su važan kotač koji utječe na kreiranje cijene.
To je pokazala i anketa Cityportala, u kojoj se jučer 70 posto anketiranih izjasnilo da podržavaju bojkot trgovina, 18 posto ih je bilo protiv, 6 posto bojkotira trgovine ali ne i kafiće, a 6 posto ide u trgovinu u provjeru tko od susjeda ne bojkotira kupnju.
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
HOTNEWS
SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje
Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.
Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.
Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.
„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.
Fokus na očuvanju i edukaciji
U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.
Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.
Endem kao simbol odgovornosti
Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.
„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.
Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
HOTNEWSprije 5 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 4 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 4 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
Crna kronikaprije 3 danaTragedija u Velikoj Gorici: Motociklist poginuo nakon slijetanja s ceste