HOTNEWS
Otac završio u zatvoru, a alimentaciju sad plaća baka!
Procesi su ovo koji dugo traju, i često nemaju željeni ishod.
Trinaest godina trajala je borba majke (podaci poznati redakciji) za prava njenog djeteta na alimentaciju. Pravosuđe ne da je sporo, nego je još sporije od toga. I bez odvjetničkih usluga – ništa. Priča je krenula još 2008. godine kad je dijete rođeno, prva tužba riješena je relativno brzo, ali tu kreću komplikacije.
Prema prvoj pravomoćnoj i ovršnoj presudi otac je za maloljetnog sina bio dužan plaćati uzdržavanje od 1500,00 kuna i dobio je obvezu viđanja djeteta. Pogađate, niti novca, niti je ijednom došao vidjeti dijete. Nakon nekog vremena, majka podnosi zahtjev za ovrhu, a otac koji je do tada bio direktor obiteljske tvrtke, odjednom jedini u istoj dobiva otkaz. Sljedeći potez bio je podnošenje kaznene prijave Općinskom državnom odvjetništvu, nakon čega slijede saslušanja u policiji, pa na sudu. Otac uplaćuje neku mizernu svotu u nadi da će sudac pasti na to i umanjiti kaznu, na sreću nije mu prošlo. Osudio je oca na dvije godine uvjetno i obvezu plaćanja duga, ako to ne učini, ide u zatvor. Zvuči jednostavno, zar ne? Ali nije baš tako, nakon što isteknu te dvije godine, ne ide on automatizmom u zatvor, nego majka mora podnijeti zahtjev za opoziv uvjetne osude, i onda kreće natezanje. Pojavljuju se oboje na svim ročištima, a na svakom otac ima neki dobar način da plati, sad se zaposlio, pa će dići kredit, pa će prodati uloge u investicijskim fondovima i tako unedogled, a sudske savjetnice tvrde kako mu moraju dati priliku. I prođe šest mjeseci, i evo opoziva. Ovih šest mjeseci ključno je za one koji će se naći u istoj poziciji.
Naime, kad je stigla presuda da je opozvana uvjetna osuda i da otac mora u zatvor, isti se na to žalio, te je, pogađate uspio u svojoj namjeri da ostane na slobodi. U čemu je stvar, pitate se. U tome što je opoziv trebao biti donesen u roku šest mjeseci od majčina prijedloga za opoziv, ali na sudu to nisu odradili na vrijeme. Naravno, ostaje pitanje ima li otac vezu na tom sudu, pa su mu pomogli na taj način ili je bilo slučajno.
Majka diže novu kaznenu prijavu, i opet sve ispočetka, ali od podnošenja prijave Općinskom državnom odvjetništvu do prvog ročišta prošlo je dvije godine, još toliko je trajao sud, dvije godine se čekalo za novi zahtjev za opozivom kada je otac odjednom htio biti otac, igrao je na emociju majke i pokušavao je sve ne bi li ona odustala od progona. U međuvremenu je postao otac još dvije djevojčice, ali sve to nije djelovalo na njega da reagira kao otac prema svome sinu. Sve u svemu, majka je ovaj put bila pripremljena i opoziv je prošao. Prošle su i godine, otac je otišao u Njemačku, u nadi da će se izvući. No, nije bio te sreće. Na povratku u domovinu za blagdane, obzirom da je za njim bila izdana tjeralica završio je u zatvoru.
No, prije svega toga majka je podnijela i tužbu, kojom od bake svoga sina traži da ga uzdržava, obzirom da to Obiteljski zakon omogućava. Prava pozadina te tužbe nije bila da baka plaća, nego da utječe na svog sina da ima obvezu uzdržavanja djeteta. I baka je pokušala emocijama destabilizirati majku, plačući što svog unuka nikad nije vidjela, i kako bi ona njemu sve omogućila, samo ako tužba bude povučena. To se nije dogodilo, i baka je pravomoćnom i ovršnom presudom dužna plaćati iznos od 800,00 kuna, što je par mjeseci činila, a onda je prestala. I to iz revolta jer je njen sin, prema njenim riječima, nečijim hirom završio u zatvoru.
Srećom, postoje načini, da se sredstva ipak povuku, a to je putem zloglasne FINE. Majka je povukla i taj potez i sve riješila u roku nekoliko dana. Žalosno je da cijeli taj proces traje toliko godina, i što ova majka nije usamljeni primjer, jer ovakvih slučajeva gdje očevi, ali i majke ne plaćaju za svoju djecu je sve više, a država ne čini ništa po tom pitanju, nego borbu prepušta pojedincima, mnogi iscrpljeni putem i odustanu, a mnogi iako ustrajni do cilja nikada ni ne dođu.
CityLIGHTS
FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
-
HOTNEWSprije 6 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 5 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 5 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
CityLIGHTSprije 21 satHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’