Poveži se s nama

Kultura

OSS Buševec već je 100 godina nositelj kulture u Turopolju

Cijelu ovu godinu posvetili su obilježavanju obljetnice, a najveći izazov je pronaći dovoljno veliku pozornicu kako bi nastupili svi koji žele biti dio rođendanskog programa

Objavljeno

U Buševcu vjerojatno ne postoji obitelj iz koje barem jedan član nije u Ogranku seljačke sloge. Ples i pjevanje u folklornoj, sviranje u tamburaškoj ili pak gluma u dramskoj sekciji samo su neke od aktivnosti koje njeguju. No, ukoliko se i dogodi da se netko ne uključi u folklorno ili dramsko stvaralaštvo, sigurno je u medijskoj ili etno sekciji, ili radu društva pomaže na kakav drugi način. Toliko je OSS važan u životu Buševčana. I tako već 100 godina.

– Imamo široku djelatnost i sigurno smo najkompletnije kulturno-umjetničko društvo u Hrvatskoj. Svake godine imamo 50 do 60 nastupa, a od manifestacija koje održavamo, među kojima su Dječje igre-međunarodni festival dječjeg folklora, Ivanje u Buševcu, Međunarodni festival tradicijskih glazbala, Kaj Buš i Božićni koncert, velik broj je već punoljetan – objasnio je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.

Manifestacije, nastupe u zemlji i svijetu, kao uostalom i nagrade koje je ovo društvo primilo, teško je čak i pobrojati. Puni registratori programa i planova kako sačuvati kulturu i tradiciju stoje na policama Doma kulture u Buševcu, a oni koji su već ugledali svjetlo dana iz godine u godinu postaju sve veći i bolji. A kada se nešto radi s ljubavlju i kvalitetno, onda to privlači i druge entuzijaste. Dobar glas o Ogranku odavno se proširio van mjesta.

– Imamo ljude iz 17 okolnih mjesta koji svakodnevno dolaze na probe. Jako smo ponosni na to jer znači da smo otvoreni za sve i da ljudi rado dolaze kod nas pjevati, plesati, svirati i glumiti – zaključuje predsjednik Ogranka koji broji oko aktivnih 200 članova, pa im za probe nije dovoljan tek Kulturni dom, nego vježbaju i u susjednoj im osnovnoj školi.

Ogranak seljačke sloge Buševec – folklorna sekcija

Odgojili su generacije

– Odgajamo naše članove i publiku. Odgojili smo generacije. Nagrada nam je što znamo da tako mičemo djecu s ulice i da ih odgajamo u ljude koji će danas-sutra cijeniti svoju kulturu, ali i tuđu. Tu se stječu prijatelji i odgajaju ljudi širih nazora, koji nisu skloni porocima – objasnio je Nenad Rožić.

Generacije Buševčana odgojio je Ogranak, a kada postanu roditelji, članovi svoju djecu od malih nogu uključe u rad društva. Tako najmlađa članica nema još niti godinu dana. Najstarijoj članici je pak 92 godine.

– Rekao bih da je to ljudima u krvi, a kad vam jednom uđe u krv, teško se makne. Dokaz je to što imamo oko 50 počasnih članova, što se može postati ako imate 30 godina aktivnog rada u društvu. Imamo i one koji su 40 ili 50 godina aktivni. To je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju i nas bi bilo sramota da nam društvo propadne kad smo već postigli takav nivo – priznaje Rožić.

Predvodnici kulture u Turopolju

Po mnogočemu su u Buševcu bili prvi, a svoje vodstvo u kulturnoj djelatnosti Turopolja do danas su zadržali. Dramsku sekciju imaju od 1923. godine, a mogu se pohvaliti sa 130 premijera i više od 1200 odigranih predstava. Uprizorili su sva najveća literarna djela na kajkavskom, a prvi su u Hrvatskoj izveli i Hamleta na tom narječju.

Ogranak seljačke sloge Buševec – dramska sekcija

– Izdali smo dvije prekrasne knjige i vjerujem da takve nema niti jedno selo u Hrvatskoj, a bojim se da nemaju niti mnogi veći gradovi. Radi se o monografiji „Buševec“ i knjizi „Rodoslovlja buševskih obitelji“, kojom je obuhvaćeno 18 obitelji, a može ih se pratiti i po muškoj i po ženskoj liniji – objasnio je Rožić te dodao kako je OSS Buševec izdao i tri CD-a, dva s božićnim pjesmama te „Oj Buševec“ s turopoljskim melodijama.

Od 1967. čuvaju i tradiciju „Turopoljske svadbe“, medijskog spektakla koji dočarava davne svadbene običaje Turopolja. Izvode ju s KUD-om Dučec i KUD-om Nova Zora, a u prikazu sudjeluje oko 150 ljudi i izvodi se na dvije pozornice.

Dosjetljivi Buševčani

Kulturna djelatnost u Buševcu započela je već 1912. osnivanjem knjižnice i čitaonice te tamburaškog zbora, ali službeni datum osnivanja je 18. travnja 1920. od kada datira zapisnik s osnivačke skupštine društva. Svoje ime nikada nisu mijenjali. Službeni naziv je Prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo Seljačka sloga Buševec, skraćeno Seljačka sloga Buševec.

– Mi smo prva seljačka sloga u Hrvatskoj i nakon toga su se počele osnivati u cijeloj Hrvatskoj i šire. Sada ih nije puno ostalo. Mi smo ga zadržali jer smo prvi i matični ogranak, a u ime smo riječ Ogranak dodali, kad se osnovala Matica u Zagrebu 1935-ih – objasnio je Nenad Rožić.

Društvo je jedno vrijeme bilo čak zabranjivano, ali su se tada u Buševcu dosjetili da djelatnost prebace pod DVD ili, u jednom trenutku, čak Sportsko društvo Polet. Zanimljivo je i kako su počeci šaha u Buševcu bili pod okriljem Ogranka seljačke sloge, tek naknadno su ga prebacili u SD Polet.

Ogranak seljačke sloge Buševec – tamburaši

Slavljenička 2020. godina

U svojim prostorijama Buševčani čuvaju 12 kompleta narodnih nošnji, instrumente za nekoliko orkestara, dramske rekvizite, fotografije, plakate predstava… Završavaju i uređenje Etno zadruge, koju planiraju ponuditi kao turistički proizvod kojim će prezentirati cjelokupnu folklornu baštinu. Sve je to podsjetnik na stoljeće rada, a obilježavat će ga kroz cijelu godinu. Prvi je na rasporedu 19. travnja, svečani koncert svih generacija OSS Buševec. Centralna proslava bit će u sklopu Ivanja u Buševcu kada će otvoriti i svoju Etno zadrugu, otkriti spomenik seljačkoj slozi, pripremiti izložbu „100 fotografija za 100 godina“ promovirati novu zastavu te pripremiti Turopolsku veselicu, a tjedan kasnije slijedi i Turopoljska svadba.

Kultura

Revija Može i bez Hollywooda donosi sedam nagrađivanih flmova

Od 20. do 26. svibnja u Kinu Gorica

Objavljeno

on

Tradicionalna filmska revija Kina Gorica “Može i bez Hollywooda” ponovno donosi na veliki ekran odabrane nezavisne, ponajprije europske filmove koji su svoju kvalitetu potvrdili brojnim nagradama na svjetskim filmskim festivalima. Intrigantni, zabavni, odlično režirani i odglumljeni, ovi filmovi su dokaz da itekako postoji kvalitetna filmska produkcija i izvan holivudskih studija. Cijena ulaznice je 15 kuna, a recija traje od 20. do 26. svibnja. U tom periodu, svaki dan od 19 sati goričko kino će prikazati jedan od izabranih filmova. U četvrtak je na rasporedu španjolski triler Pogrešan korak, u petak indijska drama Fotografija, a u subotu srpski triler Jedini izlaz. Revija se nastavlja u nedjelju, 23. svibnja, ruskim biografskim filmom Strelcov, a u ponedjeljak će ljubitelji filma moći pogledati hrvatski povijesni film Doba uskoka. U utorak je na rasporedu francuska drama Ljeto ’85., a revija završava talijanskom dramom Najljepše godine.

Nastavi čitati

Kultura

Matičin četvrtak u online izdanju

Predstavit će časopis Škrijna turopolska br. 2.-2019.

Objavljeno

on

Budući da je i dalje na snazi odluka Stožera civilne zaštite RH koja ne dopušta okupljanje većeg broja ljudi, Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici svoj program Matičin četvrtak odlučio je nastaviti održavati online, na internetskoj stranici Ogranka.

– Naš časopis na turopolskomu dijalektu Škrijnu turopolsku br.2. – 2019., namjeravali smo tada predstaviti u okruženju koje poznaje i govori tim kajkavskim dijalektom. Tada to nije bilo moguće. Nastaviti ćemo gdje smo stali 13.ožujka 2020.godine, a stali smo u Mraclinu, selu u ravnom Turopolju. Tema Matičinog četvrtka je promocija Škrijne turopolske br. 2.-2019., koju otvaramo za sve vas upravo sada, a kad bude moguće potražite kod nas svoj besplatni primjerak – najavili su iz Matice hrvatske.

O časopisu će govoriti njegov glavni urednik Stjepan Rendulić, profesorica i redovna kolumnistica Škrijne Đurđa Parać, autorica priča o tradicijskim običajima Božica Krznarić te prof.dr.sc Boris Kuzmić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Nastavi čitati

Kultura

FOTO Povijest obrtništva velikogoričkog kraja izložena u Muzeju Turopolja

Što su radili konjopotkivači i remenari, kakav su alat koristili i tko su prvi poduzetnici u Velikoj Gorici…

Objavljeno

on

Kako je izgledala 400 godina duga povijest obrtništva velikogoričkog kraja građani mogu pogledati od danas u Muzeju Turopolja. Tamo je, naime, izloženo mnoštvo fotografija, dokumenata, ali i alata koje su koristili gorički obrtnici. Organizator izložbe je Udruženje obrtnika Velika Gorica, a autori su Aleksandar Božić i Barica Sakoman Božić.

– Odazvalo se oko 50 obrtnika koji su nam dali dokumente, artefakte, alat i razne predmete. To će nam biti i temelj za knjigu koju ćemo ove godine izdati o obrtništvu Velike Gorice. Povijest obrtništva je zapravo i povijest Velike Gorice. Ljudi doma čuvaju čudesa, a kad umru, njihovi nasljednici to bace. Naš je zadatak da to spasimo, zabilježimo i od toga napravimo povijesnu priču – kazao je Aleksandar Božić i dodao kako se na izložbi mogu vidjeti i alati i zanati koji više ni ne postoje, poput remenara ili konjopotkivača.

Izložbu je otvorio v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar kratkim osvrtom i pregledom kako je izgledalo obrtništvo u našem gradu kroz sve ove godine.

– Ponosni smo na našu zajednicu obrtnika i želimo pružiti maksimalnu suradnju. Trudimo se odgovoriti na izazove koji nisu nimalo lagani kada je iza nas razorni potres, kada je iza nas pandemija uzrokovana COVID-19 i sve druge otegotne okolnosti. Naš grad može ići naprijed jedino ukoliko se obrtništvo bude razvijalo na zdravim temeljima i ukoliko ono bude učinilo iskorak naprijed. Pozivam da nastavimo zajedničkim snagama kročiti dalje i činiti našu Veliku Goricu boljim i poželjnijim gradom za život – rekao je na otvorenju izložbe Krešimir Ačkar.

Izložba će biti otvorena do 1. srpnja, a građani je mogu pogledati u Muzeju Turopolja i svakim radnim danom od 8 do 15.30 sati te subotom od 10 do 13 sati.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Reporter 404 - 13.05.2021.

Facebook

Izdvojeno