Prema analizi portala Župan.hr, u 2024. godini poduzetnici u Zagrebačkoj županiji ostvarili su neto dobit od 441,3 milijuna eura, čime se županija svrstala među pet najuspješnijih u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Istarske i Primorsko-goranske. Unatoč smanjenju neto dobiti za gotovo 198 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu, Zagrebačka županija zadržala je visoke prosječne plaće, koje su dosegnule 1.191 euro, što je druga najviša razina u zemlji.
Veliku ulogu u gospodarskim rezultatima ima i Velika Gorica, gdje su Lidl i Hrvatska pošta ostvarili značajne dobiti od gotovo, točnije 60 milijuna eura za Lidl i 31 milijun eura za HP.
Stanje u županiji
Nakon Grada Zagreba, koji je i dalje dominirao hrvatskim gospodarstvom s neto dobiti od 5,57 milijardi eura, Zagrebačka županija zauzela je visoko četvrto mjesto po neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Iako je neto dobit u toj županiji pala za 197,9 milijuna eura u odnosu na 2023., ukupni rezultati i dalje su snažni s 441,3 milijuna eura.
Velika Gorica, kao najveći grad unutar Zagrebačke županije, istaknula se kao jedan od gospodarskih motora regije. Tvrtke poput LIDL Hrvatska d.o.o. k.d. ostvarile su dobit od 59,9 milijuna eura, dok je Hrvatska pošta d.d., također sa sjedištem u Velikoj Gorici, prijavila dobit od 30,9 milijuna eura. Ovi rezultati potvrđuju važnost Velike Gorice u regionalnom gospodarstvu i značajan doprinos ukupnim rezultatima Zagrebačke županije.
Prosječne neto plaće u Zagrebačkoj županiji iznosile su 1.191 euro, što je druga najviša razina u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba (1.323 eura). Ovaj podatak ilustrira ne samo dobitak poduzetnika nego i rast životnog standarda zaposlenih u regiji. Također, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, plaće su nastavile rasti i u prvom tromjesečju 2025., pri čemu je Zagrebačka županija zabilježila jedan od najvećih godišnjih porasta.

Foto: Pixabay/Gerd Altmann
Po pitanju zaposlenosti, Zagrebačka županija nalazi se u samom vrhu, odmah iza Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, što dodatno potvrđuje stabilnost i razvoj poslovnog sektora u regiji. Broj poduzetnika u županiji kontinuirano raste, a ukupno ih je u Hrvatskoj u 2024. bilo 162.135, što je povećanje u odnosu na 156.145 poduzetnika u 2023.
Izvoz iz Zagrebačke županije također zauzima važno mjesto u hrvatskoj gospodarskoj slici. Poduzetnici iz ove regije među najvećim su izvoznicima u zemlji, odmah iza Grada Zagreba i Istarske županije. To potvrđuje njihovu ulogu u međunarodnoj trgovini i doprinos rastu hrvatskog izvoza, koji je u 2024. iznosio ukupno 24 milijarde eura.
Pored brojki, važno je naglasiti da su u Zagrebačkoj županiji, kao i u cijeloj Hrvatskoj, značajan doprinos rastu gospodarstva dale mjere koje su usmjerene na potporu malim i srednjim poduzetnicima, što se može iščitati i iz kontinuiranog rasta broja novih tvrtki i obrta po stanovniku.
Situacija u ostatku Hrvatske
Izvan Zagrebačke županije, po neto dobiti u 2024. prednjače Splitsko-dalmatinska (638,7 mil. eura), Istarska (553,5 mil. eura), Primorsko-goranska (433,2 mil. eura) i Varaždinska županija (305,4 mil. eura). Dok je Istarska zabilježila rast dobiti za 86,1 milijun eura, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska su je blago smanjile, a Varaždinska povećale.
Po ekonomičnosti poslovanja vode Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Istarska županija. Najveći rast zaposlenosti u prvom tromjesečju 2025. imale su Virovitičko-podravska (+3,5%), Šibensko-kninska (+3,4%) i Vukovarsko-srijemska (+3,2%). Najnižu nezaposlenost, nakon Zagreba (2,6%), imale su Istarska, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija (2,8%).
Zagrebačka županija i dalje pokazuje snažan gospodarski potencijal, no razlike među hrvatskim regijama ostaju velike. Kako bi se osigurao održiv i ravnomjeran razvoj, važno je kontinuirano pratiti i podržavati poduzetnike diljem cijele zemlje, posebno u županijama koje bilježe slabije rezultate.