Povežite se s nama

Vijesti

Oproštaj od legendarnog profesora povijesti: ‘Mato Kamenjašević ne zaslužuje da iza njega ostane samo tišina..’

Ravnateljica OŠ V.Mlaka u mirovini, prof. Đurđa Ivičar – Felja, ističe kako ih je profesor Kamenjašević svojim stručnim radom i osobnošću zadužio da ga ne zaborave, već da se uče na njegovom primjeru kako biti izvrstan stručnjak i dobar čovjek.

Objavljeno

na

Mato Kamenjašević, profesor povijesti OŠ Velika Mlaka napustio nas je 20. kolovoza u 75. godini života. Njegovi kolege, brojni učenici i ravnateljica u mirovini, prof. Đurđa Ivičar – Felja, ističu kako ih je profesor Kamenjašević svojim stručnim radom i osobnošću zadužio da ga ne zaborave, već da se uče na njegovom primjeru kako biti izvrstan stručnjak i dobar čovjek.

– Njegov način rada bio je inovacija, vizija. Svoju originalnost potvrdio je i kroz metodiku rada s učenicima na koje je ostavio trajni životni pečat. Profesor Mato Kamenjašević ne zaslužuje da ode u jednom danu i jednom satu i da iza njega ostane samo tišina – rekla nam je Đurđa Ivičar-Felja, prof., ravnateljica u mirovini OŠ Velika Mlaka. Njezino sjećanje na legendarnog profesora povijesti, Matu Kamenjaševića, prenosimo u cijelosti.

U našem kolektivu, kolektivu OŠ Velika Mlaka, od 1991. godine, kada škola počinje s radom, profesor Mato Kamenjašević ističe se svojim stručnim radom, rezultatima i osobnošću. Autoritet i uzor svim učenicima, poštovan od roditelja, svojih kolega u zbornici, stručnih službi i ravnatelja. Svoje znanje i visoku stručnu postigao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iskustvo je stjecao radeći u osnovnim i srednjim školama u Zlataru, Višnjici, Delnicama, te školama u našem kraju u Pokupskom, Kravarskom, Šćitarjevu i Velikoj Gorici. Zbog zanimljivog pristupa nastavi i načina podučavanja povijesnih sadržaja mnogi učenici zavoljeli su taj nastavni predmet, koji im je približavao povijest i činio im ju jasnom, učeći uspoređivanjem povijesnih događaja, objašnjavanjem uzročno-posljedičnih pojava, aktualizacijom sadržaja.

Foto: In memoriam prof. Mato Kamenjašević, OŠ V.Mlaka/privatni album

Veliki interes učitelj je pobudio kod učenika upoznajući ih uz povijesne sadržaje i latinskim poslovicama i riječima, tumačeći često porijeklo i korijen hrvatskih riječi. Koristio je uvijek integrativni pristup, korelaciju svih nastavnih predmeta i različite izvore znanja. Interes učenika bio je toliko pobuđen da su čuvali i nosili bilježnicu povijesti u školu od svih prethodnih školskih godina i učili povijesno gradivo, uspoređujući ga od 5. do 8. razreda. Izvor poučavanja uvijek je bila i nova stručna literatura i novi pogled na povijest i zbivanja u našoj domovini i svijetu. Učenicima je približavao različite pristupe tumačenja povijesti i razvijao njihovo kritičko razmišljanje. Razlog takvog učenja i stečenog znanja bio je ponos naših učenika kada su se upisivali u srednje škole, kad su spoznali da imaju najbolje znanje iz povijesti u svojim novim srednjoškolskim odjelima i novim srednjoškolskim generacijama. Često su ih profesori u srednjoj školi ispitivali ‘Tko vam je bio učitelj povijesti u osnovnoj školi?’.

Foto: In memoriam prof. Mato Kamenjašević, OŠ V.Mlaka/privatni album

Takvo priznanje isticali su i roditelji na roditeljskim sastancima i Vijeću roditelja. Zbog svega navedenog, gotovo u svakoj generaciji imamo jednog od učenika koji se uputio na studij povijesti. Profesor Mato je ugledu škole pridonio i sudjelovanjem s našim učenicima na županijskim i državnim natjecanjima, gdje bi ostvarivali izvrsne rezultate. I to bez posebnih, dodatnih priprema, učenici su išli sa znanjem koje su stekli kroz redovnu nastavu – ono što je neobično, gotovo nemoguće postići prosvjetnom djelatniku. Stoga smo uvijek pitali – kako je to moguće? No, bilo je moguće, zahvaljujući jedinstvenoj osobnosti i izvrsnom načinu rada našeg profesora, Mate Kamenjaševića‘.

Foto: In memoriam prof. Mato Kamenjašević, OŠ V.Mlaka/privatni album

Najave

“Matijaš grabancijaš dijak” po prvi put u Buševcu – rezervacija obavezna

Ulaz uz dobrovoljni prilog.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pučko kazalište Ogranka Seljačke sloge Buševec premijerno će izvesti predstavu „Matijaš grabancijaš dijak“ u ponedjeljak, 6. travnja 2026. (Uskrsni ponedjeljak) u 19 sati u Domu kulture Buševec.

Riječ je o scenskoj adaptaciji poznatog djela Tituša Brezovačkog, napisanog prije više od dva stoljeća, koje i danas zadržava prepoznatljivu aktualnost kroz humor i društvenu kritiku.

Režiju predstave potpisuje Irena Rožić, dok je prilagodbu dramskog teksta napravio Ivan Rožić. U predstavi nastupaju glumci Pučkog kazališta: Nenad Lukić u ulozi Matijaša grabancijaša dijaka, Saša Robić kao Smolko te Dario Kovačić kao Vuksan.

Ulaz je moguć uz dobrovoljni prilog, a mjesto se može rezervirati putem telefona na broj 098 829 907 (Nenad).

Nastavite čitati

Vijesti

Knjižnica mijenja radno vrijeme povodom Uskrsa – saznajte sve detalje

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica tijekom uskrsnih blagdana privremeno mijenja radno vrijeme.

U petak, 3. travnja 2026., Središnji odjel, Dječji odjel i Područna knjižnica Galženica radit će skraćeno, od 8 do 11 sati.

Nakon toga slijedi blagdanska pauza. U subotu, nedjelju i ponedjeljak sva tri odjela bit će zatvorena, što znači da posudbe i povrati neće biti mogući tijekom ta tri dana.

Nastavite čitati

Kultura

Gostovanja KUD-ova uz potporu: na raspolaganju 150.000 eura

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Kulturno-umjetničke udruge iz Zagrebačke županije i ove će godine moći računati na financijsku potporu za gostovanja, budući da je Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije otvorila javni poziv ukupne vrijednosti 150.000 eura.

Riječ je o sredstvima namijenjenima pokrivanju putnih troškova za nastupe i gostovanja, kako unutar Hrvatske, tako i u inozemstvu. Svaka udruga može prijaviti najviše dva projekta – jedno gostovanje u zemlji i jedno izvan njezinih granica.

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Sva potrebna dokumentacija, uključujući tekst javnog poziva i prijavne obrasce, dostupna je zainteresiranima, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 01/6009-417 ili e-mail adrese [email protected].

Nastavite čitati

Moja županija

Od učionice do vrta: Pokupsko uzgojilo najljepši školski kutak u Hrvatskoj

Otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Svi zainteresirani mogu se prijaviti do 22. travnja!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Titula najljepšeg školskog vrta u Hrvatskoj ove je godine pripala Osnovnoj školi Pokupsko, koja je na natječaju „Najljepši školski vrtovi“ osvojila prvo mjesto i Zlatnu povelju Hrvatske radiotelevizije.

Nagrade su uručene na svečanosti u studiju Zvonimir Bajsić, a priznanje su preuzeli ravnateljica Štefica Facko Vrban i pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Ivica Radanović. Osim Zlatne plakete i zastave, škola je nagrađena i jednodnevnim izletom na Krk, novčanom nagradom te bonsaijem.

Riječ je o projektu koji kroz edukaciju i praktičan rad potiče razvoj ekološke svijesti među djecom i mladima. „Najljepši školski vrtovi“ promiču organski uzgoj, očuvanje autohtonih biljnih vrsta i vrijednosti lokalnog krajolika, ali i vraćanje tradicionalnim načinima uređenja vrtova.

Natječaj organizira Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok podršku pružaju Ministarstvo poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te brojni donatori.

Ujedno, otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Sve zainteresirane odgojno-obrazovne ustanove – od vrtića i osnovnih do srednjih škola, kao i učenički domovi, centri za odgoj i rehabilitaciju te domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi – mogu se prijaviti do 22. travnja slanjem prijave na adresu [email protected].

 

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija povukla gotovo 100 milijuna eura za škole

Županija je po broju projekata vodeća u Hrvatskoj, a uz županijske investicije, i gradovi povlače milijune za škole i sportske dvorane

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija dosad je povukla oko 96,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za gradnju i dogradnju školskih objekata i sportskih dvorana, čime se svrstala među najuspješnije županije u Hrvatskoj. Po broju projekata županija je trenutačno i na prvom mjestu u državi, a među gradovima se posebno ističe Velika Gorica, koja je nositelj pet projekata.

Kako prenosi Župan.hr, u Hrvatskoj je do sada odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za izgradnju i dogradnju školskih objekata za jednosmjensku nastavu, od ukupno raspoloživih oko 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je gotovo 180 milijuna eura, dok je na raspolaganju nešto više od 200 milijuna eura. Ukupno je odobreno financiranje za 340 projekata, a većina njih ide preko županija.

U tom valu ulaganja Zagrebačka županija se našla u samom vrhu, a po broju projekata trenutačno je i prva u Hrvatskoj. Županija je do sada prijavila ukupno 21 projekt, ukupne vrijednosti oko 96,5 milijuna eura, pri čemu se najveći dio odnosi na dogradnje školskih prostora, dok je manji dio namijenjen sportskim dvoranama. Osim projekata kojima je nositelj sama županija, značajan dio investicija dolazi i preko gradova. U Zagrebačkoj županiji tako se posebno ističe podatak da su Velika Gorica i Samobor nositelji po pet projekata, dok je Vrbovec nositelj dva, a Zaprešić jednog. Kada se uz županijske projekte ubroje i oni gradski, dolazi se do brojke od oko 40 projekata na području Zagrebačke županije.

Župan Stjepan Kožić nedavno je najavio kako se očekuje realizacija 27 školskih objekata ukupne procijenjene vrijednosti oko 150 milijuna eura, a dio tog plana odnosi se upravo na projekte koji se financiraju europskim novcem.

Među najvećim pojedinačnim projektima u Zagrebačkoj županiji ističe se onaj u Dugom Selu, gdje je za izgradnju nove škole te sportske dvorane odobreno više od 19 milijuna eura. Veliki iznos odobren je i za projekt u Kominu, gdje se planira izgradnja nove osnovne škole i sportske dvorane vrijedna više od 14 milijuna eura. Značajna sredstva idu i prema Ivanić-Gradu, gdje je za rekonstrukciju i dogradnju škole te izgradnju dvorane odobreno više od 9 milijuna eura, dok je za dodatni projekt u istom gradu odobreno nešto više od 2 milijuna eura. Među većim ulaganjima su i radovi u Farkaševcu, vrijedni oko 4,4 milijuna eura, te projekt u Poljanici Bistranskoj, za koji je odobreno oko 4,7 milijuna eura.

Uz projekte škola, dio sredstava usmjeren je i na školske sportske dvorane. Tako su odobrena sredstva za izgradnju ili dogradnju dvorana uz škole u više mjesta, pri čemu se pojedinačni iznosi kreću od nešto više od 600 tisuća eura do oko 1,2 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno