Ušminkani travnjak zasjao je u punom sjaju, proljetni dan bio je baš takav, ugodan i sunčan, sve je izgledalo kao da su ispunjeni preduvjeti za lijepo nogometno poslijepodne na Gradskom stadionu, jer motiv je bio ogroman, Šibenik je na samo bod minusa… A onda, nakon nepunih 17 minuta – Istra vodi 2-0?!

Naslonio se taj kratki, ali užasavajući fragment utakmice na lošu partiju u Varaždinu, na poraz od Slaven Belupa u posljednjoj domaćoj utakmici, pa je lako bilo odmahnuti rukom i ekspresno otpisati ovu utakmicu. Mnogi od nas to smo i učinili, Istra je izgledala kao “space shuttle”, prezentiravši energiju, tehniku i ubojitost prema naprijed. Lončar je pogodio u 14., pa već u 17. minuti to potvrdio i Valinčić, sve je govorilo da je Gorica na koljenima.

Međutim, tako nisu razmišljali dolje na terenu. Trener Mario Carević otpio je dva gutljaja vode, vratio se uz liniju i nastavio gurati svoje igrače prema naprijed. Još važnije, ni oni nisu odustali, nisu potonuli, svjesno da je pred njima još više od 70 minuta nogometa. I da treba konačno pokazati da ova Gorica zna i može!

Pomoglo je u svemu tome, jako pomoglo, to što je gorički Zagorec Martin Šlogar zablistao već dvije minute potom. Šok nakon dva brzo primljena gola nije još potpuno ni prošao, a Šlogar je primio loptu malo desno iskosa, na 20-ak metara, i fenomenalno pogodio suprotnu malu mrežicu. Pozicija daleko od idealne, ali udarac i snažan i precizan, gol koji nije dozvolio bilo kakve negativne misli.

Novi “šut” energije i samopouzdanja stigao je vrlo brzo, već u 31. minuti. Akcija je bila fenomenalna, počela je od Steenvoordena otraga, nastavili su je Elezi, Halilović i Pajaziti, da bi Mikanović ubacio u sredinu, a tamo Ndockyt pronašao spretnog, a odmah potom i izuzetno sretnog Filipa Čuića. Mladi napadač u svom je desetom nastupu za Goricu zabio prvi gol, okončao akciju koja se priprema na treningu i vratio svoju momčad u rezultatsku ravnotežu.

Bila je u tih prvih 45 minuta Istra nešto bolja momčad kad je riječ o posjedu, čak i prilikama, ali Gorica je na predah otišla potpuno “živa”, opet na nuli, s novim poluvremenom za dokazivanje. U nastavak je Carević krenuo s Majstorovićem umjesto Mikanovića na desnom boku obrane s četvoricom. Steenvorden i Leš ustabilili su se u stoperskom dvojcu nakon teškog početka, Sikošek je odrađivao svoje lijevo, ali Gorica je ovdje tražila novi gol. I potpuni preokret.

Tako su se naši nogometaši i pokazali u drugom poluvremenu, u kojem su izgledali još malo bolje nego u prvom. Protivniku su dozvoljavali puno manje prilika za kreiranje opasnosti, a prema naprijed je Šlogar igrao sjajnu utakmicu, Ndockyt se konstantno nudio, Čuić bespoštedno borio za svaku loptu, a potpora je stizala i iz sredine, od Halilovića, Elezija i Pajazitija, koji je najviše toga kreirao. Promijenila je Gorica i sustav u ovoj utakmici, ostala je u rasporedu 4-2-3-1 i u nastavku, ali Carević je koncima igre uz teren upravljao samo do 74. minute…

Tad je, naime, do klupe Gorice dotrčao sudac Tihomir Pejin. Iz džepa je izvadio crveni karton, pogledao i rukom pokazao prema Carević i poslao trenera Gorice na tribine. Dogodilo se to već drugi put ovoga proljeća, prvi crveni za Cara pamtimo iz domaće utakmice protiv Šibenika. Bila je to, zanimljivo, i posljednja pobjeda Gorice…

Posljednja prije ove, koja je stigla u 81. minuti! Junak se zove Marko Kolar, još jedan gorički Zagorec uzeo je loptu u opasnoj zoni, ušao u kazneni prostor, opalio svom snagom i pogodio malu mrežicu! Baš kao i u Šlogarovu slučaju, pozicija daleko od idealne, ali realizacija vrhunska, pobjednonosna, odlučujuća, nadamo se i presudna za nastavak sezone.

Navijači Gorice mogli su uživati u subotnjem nogometnom poslijepodnevu na Gradskom stadionu… Foto: Josip Regović/PIXSELL

Kad je samo dvije minute kasnije zbog prekršaja na vrlo raspoloženom Majstoroviću isključen bek Istre Marcel Heister, put do pobjede postao je još čišći, jasniji i prohodniji. Carević se živcirao gore na tribinama, smješten iza ozbiljne grupe nedostupnih, među kojima su bili Bralić, Erceg, Krizmanić, Čaić, Vrzić i Krešić, uz njih i Fiolić i Pršir, ali puno je važnije da su se na kraju, kad je konačno odsviran kraj, mogli svi zajedno i zagrliti, proslaviti silno važnu pobjedu.

I spektakularnu pobjedu na kraju, jer ovo je jedna od onih koje se pamte. Dobro, neće baš ući u kategoriju onog “blockbustera” iz proljeća 2023., kad je Mitrović zakucao za konačnih 5-4 u 96. minuti, ali preokret od 0-2 na 3-2, u ovakvom trenutku i ovakvoj situaciji, zaslužuje istaknuto mjesto u riznici goričkih nogometnih uspomena. Jedan preokret, dva crvena, tri lopte u gostujućoj mreži, najmanje nekoliko razloga za uživanje u doživljaju na Gradskom stadionu…

Nova tri boda donijela su bijeg na četiri boda ispred Šibenika, ali i dolazak na samo dva boda od osmoga Osijeka, koji je u kasnijem terminu gostovao u Maksimiru. Nova tri boda donijet će i optimizam, skok u samopouzdanju, vjeru u vlastite mogućnosti, a samim time možda i povećanje izgleda uoči odlaska na Opus Arenu.

Gradski čelnici gradonačelnik Krešimir Ačkar, zamjenik gradonačelnika Neven Karas i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić tradicionalno su uoči Cvijetnice (nedjelja, 13. travnja 2025.) dijelili građanima maslinove grančice i grančice drijenka na Tržnom centru.

Velika Gorica, 12.04.2025. Gradonačelnik Krešimir Ačkar i suradnici dijelili graðanima maslinove grančice i grančice drijenka. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.04.2025. Gradonačelnik Krešimir Ačkar i suradnici dijelili graðanima maslinove grančice i grančice drijenka. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.04.2025. Gradonačelnik Krešimir Ačkar i suradnici dijelili graðanima maslinove grančice i grančice drijenka. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, u Katoličkoj crkvi se slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Na misama u crkvi diljem zemlje čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja, koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove grančice.

Velika Gorica, 12.04.2025. Gradonačelnik Krešimir Ačkar i suradnici dijelili graðanima maslinove grančice i grančice drijenka. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.04.2025. Gradonačelnik Krešimir Ačkar i suradnici dijelili graðanima maslinove grančice i grančice drijenka. Foto: David Jolić/cityportal.hr

S Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Galerija fotografija

Hrvatski sabor izglasao je izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (POS) kojima se mladima do 45 godina omogućuje povrat 50 % PDV-a ili punog iznosa poreza na promet nekretnina prilikom kupnje ili gradnje prve nekretnine, prenosi Lidermedia.hr.

Zakon, koji je podržalo 76 saborskih zastupnika, dok je 46 bilo suzdržano, a devet protiv, ima za cilj olakšati mladima ulazak na tržište nekretnina te potaknuti revitalizaciju praznih stambenih jedinica kroz novi program priuštivog najma.

Jedna od ključnih izmjena odnosi se na povećanje najveće prodajne cijene stanova u sklopu POS programa. S dosadašnjih 1.792,50 eura po četvornom metru na 1.912 eura. Ova mjera donesena je kako bi se cijene uskladile s tržišnim kretanjima u 2024. godini i omogućila ugovaranja gradnje, koja su do sada bila otežana zbog zakonskih ograničenja.

Kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) već raspolaže s građevinskim dozvolama za 732 stana koja će povećanjem najveće prodajne cijene, dodao je, krenuti u izgradnju.

Povrat poreza mladima do 45 godina

Druga važna novost odnosi se na poreznu olakšicu za mlađe od 45 godina koji kupuju ili grade svoju prvu nekretninu. U slučaju kupnje stana u novogradnji od pravne osobe, ostvaruje se povrat 50 % PDV-a, dok se za kupnju rabljenog stana ili nekretnine od fizičke osobe omogućuje povrat cjelokupnog iznosa poreza na promet nekretnina.

Porezna olakšica odnosi se i na kupnju zemljišta te izgradnju obiteljskih kuća, a ostvaruje se ako je porez plaćen na temelju računa izdanog nakon 1. siječnja 2025., odnosno ako je rješenje o utvrđivanju poreza doneseno nakon tog datuma.

Kriteriji za ostvarivanje potpore uključuju da podnositelj zahtjeva i članovi njegove uže obitelji ne posjeduju drugu nekretninu namijenjenu stanovanju, osim ako ona nije pogodna za stanovanje ili ako ne prelazi definirane zakonske uvjete, a proda se u roku od dvije godine.

Također, amandmanom HDZ-a prošireni su uvjeti prihvatljivosti. Pravo na potporu sada se može ostvariti i ako je cijena nekretnine do 50 % viša od prosječne propisane, kao i ako površina nekretnine prelazi zakonski maksimum za do 50 %. Prvotno je taj prag bio 30 %.

Potporu će biti potrebno vratiti ako korisnik u roku od pet godina otuđi ili iznajmi nekretninu ili se odjavi s njezina prebivališta.

Program priuštivog najma

Treći segment zakona odnosi se na uvođenje programa priuštivog najma, kojim APN planira u zakup uzimati prazne stanove starije od dvije godine. Nekretnine će se prikupljati putem javnih poziva, a vlasnicima će se isplatiti 60 % ukupnog iznosa najma unaprijed, dok će preostalih 40 % dobiti nakon polovice trajanja najma.

Najam će se ugovarati na najmanje tri godine, s mogućnošću produljenja do deset godina. Na primjeru Zagreba, za stan od 65 kvadrata dan u najam na sedam godina, vlasnik bi ukupno mogao dobiti 55.146 eura, od čega bi mu 60 % bilo isplaćeno odmah.

Ministar Bačić naveo je kako RH trenutačno ima oko 1.200 praznih stanova, od kojih se 150 već priprema za tržište, s ciljem osiguravanja pristupačnog stanovanja za građane koji na stanovanje troše više od 30 % mjesečnih prihoda.

Pripreme za novi opasno težak test, dolazak zahuktale Istre 1961 u srce Turopolja, ušle su u posljednju fazu. Posljednji trening odrađen je baš nakon što se razišla svita na obližnjem otvaranju gradilišta za kamp HNS-a, poneki nogometni gost navratio je i do stadiona, pogledati što se događa u svijetu HNK Gorice.

Nažalost, trenutačno se događa neizvjesna borba za ostanak u ligi, Šibenik je prišao na samo bod zaostatka i sad više stvarno nema zezanja. Goricu iznad fenjeraša drže dva boda osvojena na posljednja dva gostovanja…

– Možemo biti zadovoljni. Ne gledamo druge, ni one ispred ni one iza, fokusirani smo na sebe. Znamo da smo imali problem rezultata u gostima, ali s ova dva teška gostovanja vratili smo se s dva boda, što je dobar rezultat s obzirom na prethodni period i rezultate u gostima – vjeruje trener Mario Carević, koji ima jednostavan recept.

– Spremamo se isključivo za prvu sljedeću utakmicu. Nema tu puno kalkulacija, računati treba li nam bod ili tri, jednostavno treba biti fokusiran na prvo što nas čeka i pokušati pobijediti.

Gorica će u subotu pokušati pobijediti prvi put nakon cijela dva mjeseca, prvi put nakon Šibenika doma 13. veljače, a osim odlične Istre, dodatan problem bit će i brojni izostanci.

– Da, dosta igrača fali, ali ne bih ja tu tražio nekakav alibi. Uvijek napominjem da imamo širok kadar, igrače koji čekaju svoju priliku… Naravno da pokušavamo standardizirati momčad, ozljede i kartoni nekad te u tome poremete, ali nema tu ni malo prostora za bilo kakav alibi. To su sve igrači Gorice, momci koji jedva čekaju nastupiti – kaže Carević.

Istra je u posljednja dva nastupa oduševila cjelokupnu nogometnu javnost, nema dvojbe da Gorici u goste dolazi “nabrijan” protivnik…

– Vidjeli smo svi Istru i u kupu protiv Rijeke i u subotu protiv Dinama. Motorična momčad, fizički jako dominantna, koja s novim trenerom voli i posjed, a ne samo tranziciju, u kojoj su također jako dobri. Sigurno zahtjevna utakmica, naravno da ni po čemu neće biti lako, ali svejedno mislim da će ova naša utakmica biti bitno drukčija nego dvije njihove prethodne. Vjerujem u svoje momke, da ćemo biti motivirani, orni i željni, vjerujem da možemo dobiti ovu utakmicu, a to moraju vjerovati i igrači – istaknuo je trener Gorice.

Upitan je i o pritisku kojeg osjeća on, odnosno momčad nakon neuvjerljivih partija protiv Slaven Belupa doma, ali i Varaždina prošloga vikenda…

– Što se mene tiče, nema nikakvog pritiska – počeo je Carević, pa dodao:

– Rezultatski gledano, mi smo u deset utakmica drugog dijela sezone izgubili samo tri, od Hajduka i Dinama u utakmicama u kojima smo bili odlični, a jedini pravi kiks je poraz doma od Slaven Belupa. Međutim, mislim da imamo stvarno dobar rezultat. Druga je stvar to što je netko iza nas napravio nekakav iskorak. Isključivo gledajući nas same, mislim da smo na stvarno dobrom bodovnom saldu. Samo tako trebamo nastaviti, ne gledajući ni Osijek ispred sebe, ni Šibenik iza sebe.

Prevedeno u brojke, to znači da je Gorica u deset utakmica ovog proljeća osvojila 11 bodova, i to iz pobjeda nad Osijekom i Šibenikom te remija s Lokomotivom, Rijekom, Istrom i dvaput Varaždinom.

– Što se tiče pritiska i izvedbe na terenu… Pa naravno da nije isto ako si šesti i ne možeš ni gore ni dolje ili ako se boriš za ostanak. Bio sam puno puta u takvim situacijama kao igrač, ali i kao trener, kad ili moraš pobjeđivati u kontinuitetu ili se boriš za goli život pa ti je svaki bod bitan. Naravno da nisam zadovoljan izvedbom protiv Varaždina, ali opet smo imali dosta potencijalnih situacija da budemo opasni, a nismo odigrali kako treba. Ne znam je li to psihologija ili nešto drugo, ali napravili smo analizu i pripremali momčad da budemo bolji u tim segmentima – kaže Carević.

Odmah nakon nule u Varaždinu, svjestan da to nije bilo to, rekao je da će “morati nešto mijenjati”, a u subotu ćemo doznati hoće li se mijenjati igrači, sustav ili oboje.

– Fali nam kompletna trojka iz zadnje linije, Krešić zbog ozljede, Bralić i Krizmanić zbog kartona, naravno da moramo staviti neke druge igrače, ali na to ne gledam kao na nešto loše, jer i ovi drugi zaslužuju priliku. Na njima je da budu spremni u svakom trenutku i da iskoriste priliku koja se pojavi. Nema tu kukanja i plakanja, briga me koga nema, imamo druge igrače i svi oni moraju biti sto posto unutra glavom. Svi moraju biti pozitivni u smislu da napravimo rezultat. Znamo koji je naš konačni cilj i onaj koji ne razmišlja na taj način, više neće biti s nama – odlučan je Carević.

Teren je saniran i pretvoren u vrlo kvalitetnu nogometnu podlogu, subotnje poslijepodne bit će sunčano, a mjesta na tribinama za sve.

– Mislim da je najbolja pozivnica dobar rezultat i dobra igra u minulom periodu. Ova momčad stvarno zaslužuje podršku, volio bih da dođe što više ljudi. Kad možda i nismo u najboljem momentu, bitno je da imaš podršku.

Velika Gorica ove je godine iz proračuna izdvojila 425.000 eura za uskrsnice, čime se svrstala među deset hrvatskih gradova s najvećim ukupnim izdvajanjima za ovu vrstu pomoći. Maksimalni iznos uskrsnice koji građani mogu primiti je 120 eura, a cenzus do kojeg se ostvaruje pravo na uskrsnicu iznosi 670 eura, što je jedan od najvećih cenzusa u državi, prenosi portal Gradonačelnik.hr.

Naš grad tako prati sve izraženiji trend među hrvatskim gradovima koji u predblagdansko vrijeme financijski pomažu svojim najugroženijim građanima. Ove godine, prema prikupljenim podacima, uskrsnice dijeli čak 77 gradova, a više od dvije trećine njih povećalo je iznose i proširilo krug korisnika. Osim umirovljenika, pomoć je namijenjena i drugim socijalno osjetljivim skupinama, uključujući djecu s poteškoćama, nezaposlene i roditelje njegovatelje.

Tko će sve dobiti uskrsnice

Prema izvještaju, osim umirovljenika, uskrsnice se ove godine dijele i osobama bez mirovina, nezaposlenima, osobama s invaliditetom, socijalno ugroženima, djeci s poteškoćama, roditeljima njegovateljima, onkološkim bolesnicima, pa čak i redovitim studentima i učenicima slabijeg socijalnog statusa.

Primjerice, Grad Supetar po prvi put uključuje onkološke bolesnike kojima dijeli po 50 eura, Bakar udomljenoj djeci, Korčula udomljenim osobama, Grubišno Polje redovitim studentima, dok Biograd na Moru 400 eura isplaćuje djeci s poteškoćama i posebnim potrebama.

Split daje 60 eura njegovateljima te socijalno ugroženim učenicima i studentima, Zagreb po 100 eura roditeljima njegovateljima i djeci bez jednog roditelja koji primaju dječji doplatak, a Osijek 60 eura beskućnicima.

Koliki su iznosi i tko ih najviše dijeli?

Uskrsnice se kreću od simboličnih 15 eura do rekordnih 400 eura koje dijeli Biograd na Moru. Odmah iza su Opatija s 240 eura (za umirovljenike s primanjima ispod 450 eura), Novi Vinodolski s 200 eura, Ploče sa 170 eura (za umirovljenike s manje od 70 eura mjesečnih primanja), Sinj sa 150, te Osijek, Labin i Velika Gorica sa 120 eura.

Tri grada dijele uskrsnice veće od 200 eura, dok ih 16 isplaćuje između 100 i 200 eura. Ukupno 47 gradova dodjeljuje iznose između 50 i 100 eura, a samo 9 gradova isplaćuje manje od 50 eura.

Cenzusi i širenje kruga korisnika

Kako bi obuhvatili širi krug korisnika, brojni gradovi su povisili dohodovne cenzuse koji sada uglavnom iznose između 400 i 500 eura. U Velikoj Gorici uskrsnicu dobivaju građani čija mirovina ne prelazi 670 eura, što je jedan od najviših cenzusa u državi.

Svi umirovljenici, bez obzira na visinu mirovine, uskrsnice dobivaju u samo osam gradova, a to su Buzet, Crikvenica, Krk, Mali Lošinj, Novigrad, Prelog, Zaprešić i Čakovec. Najveći cenzus ima Bakar gdje uskrsnice od 1.200 eura dobivaju svi umirovljenici ispod tog praga.

Koji su gradovi najviše izdvojili?

Nakon Zagreba, koji je osigurao 3.235.000 eura, najviše sredstava za uskrsnice izdvojili su:

• Sisak – 1.100.000 eura
• Osijek – 620.000 eura
• Varaždin – 453.675 eura
• Čakovec – 450.000 eura
• Velika Gorica – 425.000 eura
• Split – 345.000 eura
• Vukovar – 320.000 eura
• Zaprešić – 264.000 eura
• Crikvenica – 231.000 eura

Iznad 200.000 eura još su izdvojili Opatija (220.000), Ivanić-Grad i Vinkovci (po 200.000 eura), dok su iznosi od 100.000 do 200.000 eura zabilježeni u Samoboru, Šibeniku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Bakru i Rijeci.

Iako većina gradova uskrsnice isplaćuje kao novčanu pomoć, neki ih pružaju i u obliku poklon-bonova (npr. Bakar, Labin, Korčula) ili prehrambeno-higijenskih paketa za najpotrebitije (Pazin, Obrovac, Velika Gorica…). Nova Gradiška, pak, nema uskrsnicu, već nudi jednokratnu pomoć koju građani mogu zatražiti neovisno o blagdanu.

Ovim potezima, gradovi nastoje ublažiti financijske poteškoće dijela svojih građana, posebno onih u ranjivim skupinama, u kontekstu inflacije i rasta troškova života.