Uoči početka prestižnog ocjenjivanja Sauvignon Selection by Concours Mondial de Bruxelles, dio programa preselio se u Veliku Goricu gdje su se okupili vodeći vinski stručnjaci iz cijelog svijeta. Ukupno 55 sudaca iz 23 zemlje stiglo je u Hrvatsku kako bi sudjelovalo u natjecanju koje se od 7. do 9. travnja održava u Varaždinu.

Susret s domaćom vinskom scenom organiziran je u prostoru InterWine, novom mjestu koje spaja vinsku kulturu, turizam i baštinu. Upravo ondje Zagrebačka županija predstavila se kao sve prepoznatljivija eno-gastronomska destinacija.

Osim degustacije, program je uključivao i stručna predstavljanja. O autohtonoj sorti škrlet govorio je Vlado Mikulčić, čija je radionica izazvala velik interes među međunarodnim gostima. Turistički potencijal regije predstavila je Ivana Alilović, istaknuvši raznolikost vinskih područja i ponude Zagrebačke županije.

Ipak, glavnu riječ imali su pjenušci. Upravo su oni ostavili najjači dojam na kušače, koji su kroz odabranu selekciju mogli steći uvid u stilsku raznolikost i napredak kvalitete posljednjih godina. Na kušanju je predstavljeno 17 pjenušavih vina 14 proizvođača iz Zagrebačke županije – Bedekovich, Braje, Coletti, Ivančić Griffin, Jagunić, Korak, Kos, Kurtalj, Majcenović, Puhelek Purek, Šember, Tomac & Bajda, Voštinić Klasnić i Žnidarić.

„Baš nam je drago vidjeti ovakav interes za naše vinare i pjenušce. Nije mala stvar kada vam u Veliku Goricu dođe 55 vinskih stručnjaka iz 23 države i imaju priliku kušati ono što radimo ovdje u Zagrebačkoj županiji. To je za nas velika potvrda, ali i dobra prilika da ljudi iz struke iz prve ruke dožive našu regiju i kvalitetu koju imamo. Vjerujem da će mnogi od njih otići s jako dobrim dojmovima“, rekla je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Međunarodni suci oduševljeni, Zagrebačka županija sve vidljivija

Uzorci s Plešivice, iz Prigorja i Moslavine dali su reprezentativan uvid u proizvodnju Zagrebačke županije i Bregovite Hrvatske, a mnogi suci priznali su kako su upravo ovdje prvi put ozbiljnije upoznali ovu vinsku scenu.

Posebnu pažnju privukli su pjenušci vinarije Jagunić, Braje, Šember i Korak, dok su etikete vinarije Kos iz Zeline također ostavile snažan dojam. Među najuspješnijima istaknuo se Jagunić Blanc de Blancs s osvojenih 94 od mogućih 100 bodova.

Važan aspekt ovog susreta leži i u činjenici da su brojni sudionici ujedno i vinski novinari te autori, što znači da će dojmove iz Hrvatske prenijeti i međunarodnoj publici.

Ovogodišnji uvodni program dio je međunarodnog natjecanja Sauvignon Selection by CMB, koje će okupiti oko tisuću uzoraka sauvignona iz 25 zemalja, a organizirano je u suradnji više institucija, među kojima su Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora, uz podršku regionalnih turističkih zajednica i strukovnih udruga.

Ovakva događanja dodatno potvrđuju rastući ugled Zagrebačke županije kao regije koja sve snažnije gradi identitet na vrhunskim vinima i autentičnom turističkom doživljaju.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Na jubilarnom, 50. zasjedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, održanom u Strasbourgu od 31. ožujka do 2. travnja, sudjelovala je i hrvatska delegacija predvođena županicom Osječko-baranjske županije Natašom Tramišak.

Uz nju, u radu Kongresa sudjelovali su i Marin Gregorović, Željko Turk te zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, koji je u raspravama posebno istaknuo hrvatsku ulogu u pružanju pomoći Ukrajini. Govoreći o posljedicama ruske agresije, Kolarec je naglasio kako Republika Hrvatska od samog početka pruža snažnu i kontinuiranu podršku Ukrajini, kroz humanitarnu, vojnu i političku pomoć, ali i prihvat raseljenih osoba koje danas žive diljem Hrvatske.

Tema obnove Ukrajine bila je u fokusu zasjedanja, pri čemu je istaknuto da oporavak ne smije stati na obnovi infrastrukture, već mora uključivati jačanje institucija, vladavine prava i demokratskih standarda, uz ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti. Uz sigurnosna i politička pitanja, sudionici su otvorili i problem nedostatka liječnika, osobito u slabije dostupnim područjima poput otoka i ruralnih krajeva. Kao rješenja istaknuti su bolji uvjeti rada, veće plaće i dodatna ulaganja u zdravstveni sustav na lokalnoj razini. Raspravljalo se i o zaštiti izabranih dužnosnika od nasilja, primjeni umjetne inteligencije u radu lokalnih vlasti te provedbi standarda Vijeća Europe u području ljudskih i socijalnih prava.

Na Kongresu je izabrano i novo vodstvo – nova predsjednica je postala Gunn Marit Helgesen, dok su vodeće funkcije u dvama domovima preuzeli Konstantinos Koukas i Cecilia Dalman Eek.

Na marginama zasjedanja hrvatska delegacija održala je sastanak s predstavnicom Hrvatske pri Vijeću Europe, Lidijom Vizek Mrzljak s ciljem jačanja suradnje i snažnijeg zastupanja nacionalnih interesa u predstojećem razdoblju.

Kulturno-umjetničke udruge iz Zagrebačke županije i ove će godine moći računati na financijsku potporu za gostovanja, budući da je Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije otvorila javni poziv ukupne vrijednosti 150.000 eura.

Riječ je o sredstvima namijenjenima pokrivanju putnih troškova za nastupe i gostovanja, kako unutar Hrvatske, tako i u inozemstvu. Svaka udruga može prijaviti najviše dva projekta – jedno gostovanje u zemlji i jedno izvan njezinih granica.

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Sva potrebna dokumentacija, uključujući tekst javnog poziva i prijavne obrasce, dostupna je zainteresiranima, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 01/6009-417 ili e-mail adrese [email protected].

Titula najljepšeg školskog vrta u Hrvatskoj ove je godine pripala Osnovnoj školi Pokupsko, koja je na natječaju „Najljepši školski vrtovi“ osvojila prvo mjesto i Zlatnu povelju Hrvatske radiotelevizije.

Nagrade su uručene na svečanosti u studiju Zvonimir Bajsić, a priznanje su preuzeli ravnateljica Štefica Facko Vrban i pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Ivica Radanović. Osim Zlatne plakete i zastave, škola je nagrađena i jednodnevnim izletom na Krk, novčanom nagradom te bonsaijem.

Riječ je o projektu koji kroz edukaciju i praktičan rad potiče razvoj ekološke svijesti među djecom i mladima. „Najljepši školski vrtovi“ promiču organski uzgoj, očuvanje autohtonih biljnih vrsta i vrijednosti lokalnog krajolika, ali i vraćanje tradicionalnim načinima uređenja vrtova.

Natječaj organizira Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok podršku pružaju Ministarstvo poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te brojni donatori.

Ujedno, otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Sve zainteresirane odgojno-obrazovne ustanove – od vrtića i osnovnih do srednjih škola, kao i učenički domovi, centri za odgoj i rehabilitaciju te domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi – mogu se prijaviti do 22. travnja slanjem prijave na adresu [email protected].