Kultura

Oni su čuvari turopoljske tradicije i običaja

Zlatica Krznarić: ‘Nakon moje obitelj koja mi je na prvom mjestu, odmah na drugom mjestu mi je naša KUD. Neizmjerno volim ovo raditi i radim to sa srcem. Ne mogu zamisliti život bez proba, druženja i turneja. Ja sam starija gospođa, ali kad krenemo na turneju osjećam se tako mlada’

Objavljeno

prije 6 godina

21. lipnja 2019.

Objavio/la

Anes Šuvalić

Nastanak Kulturno-umjetničkog društva ‘Nova zora’ vezan je za početak 20. stoljeća i dolazak učitelja Jurja Bodića u Donju Lomnicu. Novi učitelj potiče osnivanje i rad knjižnice, osnivanje seoske zadruge i lovačkog društva, te što je najvažnije za našu priču osniva tamburaški zbor. Nakon što Bodić 1920. godine biva prebačen u Veliku Goricu, vođenje tamburaša preuzima Stjepan Lektorić. Novi vođa tamburaša okuplja pjevače u mješoviti pjevački zbor koji prati tamburaše. Nakon toga, Lektorić je predlaže da se društvo nazove ‘Nova zora’. Kao datum osnivanja KUD-a uzima se njegova prvi veliki nastup na Smotri seljačkih pjevačkih zborova u velikoj dvorani Industrijalne palače zagrebačkog zbora. Upravo je taj nastup bio potreban kako bi lomničko društvo postalo članom Hrvatskog pjevačkog saveza. Od tada pa do danas, ‘Nova zora’ bila je važan faktor društvenog života Donje Lomnice. Tijekom tog vremena njegove članice i članovi obogaćivali su društveni i kulturni život svog mjesta, a svojim nastupima u zemlji i inozemstvu pronosili su priču o turopoljskoj tradiciji i kulturi.

Stanka Smolković zbog ljubavi se 1962. godine iz Zagreba preselila u Lomnicu. Kako je bila medicinske struke, mještani su često kod nje navraćali kako bi im dala injekciju. U to vrijeme ljudi su često obolijevali od tuberkuloze, a preko zime zaradili bi upalu pluća pa im je Stanka morala davati penicilin.

– Žene bi pripovijedale, a ponekad bi i zapjevale. Upitala sam ih kako to da nemaju kulturno-umjetničko društvo. Odgovorile su kako imaju, ali im ne daju raditi. Naime što se dogodilo. Problem je nastao tijekom nastupa u Puli 1952. godine. Ostvarili su veliki uspjeh i tijekom veselja popevali su si nekaj kaj tada nisu smjeli. Nitko nije službeno zabranio njihov rad, već je on polako zamro. Jedna grupa žena, koja je nastupala još za vrijeme Miklaušića, svake nedjelje se okupljala se u crkvi gdje su pjevale – ispričala nam je Stanka Smolković.

Zlatica Krznarić u Lomnicu je također došla zbog ljubavi iz Hrašća. Kako kaže, od malena je bila aktivna školskom zboru i folkloru. U njezinoj obitelji držalo se do vjere pa je svaku nedjelju bila na misi. No, dolaskom u Lomnicu prvi put je čula napjeve koje su ‘Miklaušićeve cure’ izvodile nedjeljom u crkvi.

– Došla sam na misu i shvatila da ne znam pjevati niti jednu pjesmu. Meni je to bilo čudno i zainteresiralo me je kako to oni drugačije pjevaju i izvode druge pjesme u odnosu na susjednu Odru. Htjela sam i ja to naučiti. Svake nedjelje družile smo se po kućama, kod tete Prnke, tete Tereze, Ankice, Stanke i mene. Kopirala sam ih i učila sve te crkvene pjesme. Ja te arhaične napjeve nikad nisam čula u mom Hrašću. One su meni nebrojeno puta ponavljale, dok ja nisam ulovila grif kako one pjevaju – objasnila je Zlatica.

Upravo grupa starijih članica zadržala je aktivnost Nove zore u vremenima koja nisu bila naklonjena KUD-u. Djelovale su kroz crkveni zbor, a kao uigrana ekipa nastupale su i predstavljale Lomnicu na festivalima folklora.

– Bila je i jedna ekipa muških tamburaša pa bi oni nazdravljali i tu i tamo se okupili i nastupali zajedno. Nije bilo službene podrške. No, kustosica muzeja u Velikoj gorici Višnja Huzjak prepoznala je vrijednost baštine koju su Lomničani sačuvali kroz svoj KUD. Ona ih je vodila na Međunarodne smotre folklora u Zagrebu – ispričala nam je Stanka Smolković.

Tijekom godina Lomničani su nastupali pod raznim imenima, sve do 1978. godine kada se revitalizira rad društva pod imenom KUD ‘Lomničani’.

– Društveni dom bio je pun. Lomnici je uvijek Nova zora bila na srcu. Iz Velike Gorice došle je ekipa i prije skupštine nam preporučila da KUD nazovemo po jednom od tri lokalna narodna heroja. Ja sam otvarala skupštinu i očekivala sam nezadovoljstvo ljudi zbog toga što nije predloženo ime Nova zora. Kad sam predložila ime ‘Lomničani’ nastao je tajac, veći dio ljudi shvatio je o čemu se radi i sjednica je nastavljena u mirnom tonu. Tri godine nakon toga nismo dobili niti jednu paru od Grada – rekla nam je Stanka.

Obnovljeni KUD prvo je vodio Salopek Vladimir, a na tom mjestu zamijenili su ga Siniša Leopold i njegova današnja supruga, a tada djevojka. On je vodio tamburaše, a ona folkloraše. Kako bi im osigurali kakve takve honorare, organizirane su zabave.

Početkom devedesetih lomničkom kulturno-umjetničkom društvu vraća se staro ime i Nova zora od tada nastupa po cijeloj Europi. Generacije mještana ovog turopoljskog mjesta prošle su kroz KUD, a folklor i čuvanje narodne baštine spojio ih je u jednu složnu i skladnu ekipu.

– Već 35 godina sam aktivan u našem KUD-u. Folklorom sam se počeo baviti kad sam prestao igrati nogomet, morao sam pronaći neku zanimaciju. Zahvaljujući folkloru prošao sam svijeta, bili smo u Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Španjolskoj, Francuskoj, Turskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Grčkoj, a spremamo se za nastup u Albaniji. Naša generacija može biti ponosna na ovaj jubilej, jer ovo društvo, uz DVD, predstavlja najvažniji oblik organiziranja građana i njihovog djelovanja u našem mjestu – rekao nam je Ivan Klafurić.

Nedavno je svečanom sjednicom obilježen veliki jubilej Nove zore. Još jednom Lominčani su pokazali koliko drže do svog KUD-a. Održana i projekcija dokumentarnog filma kroz kojeg je ispričana 100-godišnja priča o folkloru u Donjoj Lomnici, a dodijeljena su i priznanja članovima. Upravo ti volonteri najzaslužniji su za stoljeće postojanja Nove zore.

Naša sugovornica Zlatica Krznarić u KUD-u je već 42 godine. Obnašala je sve čelne funkcije u njemu, a sada je tajnica društva. Cijela njezina obitelji aktivna je u Novoj zori, i unuke, i kćeri, i zetovi, a aktivan je bio i pokojni muž.

– Nakon moje obitelj koja mi je na prvom mjestu, odmah na drugom mjestu mi je naša KUD. Neizmjerno volim ovo raditi i radim to sa srcem. Ne mogu zamisliti život bez proba, druženja i turneja. Ja sam starija gospođa, ali kad krenemo na turneju osjećam se tako mlada – otkrila nam je naša sugovornica.

Tajnica društva, ponosna je na mlađe generacije. Čak 15 cura iz društva uspjelo je upisati fakultete. Sve one aktivne su u KUD-u od svoje pete godine.

Jedna od mlađe ‘garde’ je i Ana koja ima 20 godina, a aktivna je u društvu 14 godina. Kako kaže, zahvaljujući KUD-u upoznala je svoje sumještane i stekla nove prijatelje.

– Ovdje se susreću različite generacije ljudi. Naše starije kolege kažu da se uz nas se osjećaju mlađe, a mi od njih dobivamo savjete i podršku. Svake godine pridružuju nam se novi članovi, tako da mladih ima dosta. Najdraža su nam gostovanja. Tu se družimo, a nakon nastupa imamo vremena i obići mjesta u kojima nastupamo – objasnila nam je Ana.

Povodom 100. rođendana najavljeno je i izdavanje monografije o ‘Novoj zori’. Knjiga bi trebala biti svjedočanstvo proteklog vremena, dokumentirano slikom i riječima. U projekt su uključeni brojni suradnici, članovi KUD-a i vanjski stručnjaci i suradnici.

Povezane teme:hotnews KUD Nova Zora

Kultura

FOTO Visoke ocjene za nastup mažoret reprezentacije HUMT-a u Turskoj. Posjeta Sofiji

Objavljeno

prije 3 dana

8. svibnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Na cityportalu.hr pisano je već u dva navrata o nastupu mažoret reprezentacije Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) na internacionalnom ‘Majorette festival Bosfor 2025’ u Istanbulu (Turska) u petak, 25. travnja 2025. godine. Reprezentacija je bila sastavljena od mažoretkinja iz četiri tima: Plesni klub Barbara (Velika Mlaka – Velika Gorica), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Budinščanske DND mažoretkinje (Budinščina) i Plesni studio Tena (Zagreb).