Povežite se s nama

HOTNEWS

Okusi fašnika: Nije sve u krafnama, ovo su najbolji pokladni recepti…

Većina slastica koje pripremamo u fašničko vrijeme uopće nisu hrvatskog porijekla. Osim popularnih krafni, ove godine isprobajte i neke druge poslastice, a mi vam donosimo recepte za najuskusniji pokladni stol…

Objavljeno

na

Svake narodne običaje i događaje, prati nezaobilazna hrana. Kad je Fašnik u pitanju, naglasak nije na glavnom jelu već na desertu kojeg možemo jesti u svako doba dana – ujutro uz kavu ili tijekom sitnih noćnih sati, kad nam se jede nešto slatko. Naravno, riječ je pokladnicama, odnosno krafnama koje su u fašničko vrijeme najzastupljenije u Turopolju. Makar u posljednje vrijeme mnoge domaćice osim njih pripremaju i druge slastice specifične za neke druge krajeve Hrvatske – fritule, kroštule, rožatu…

Krafne su omljena pokladna slastica u Hrvatskoj… Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Pokladnice, krafne ili krofne, a možda i Berliner

Vjerojatno se rijetko tko od nas, dok je uživao u zalogajima krafni, zapitao tko je i kada izmislio ovaj pokladni kolač. Naime, mnoga jela za koje smatramo da su naša, zapravo nisu. U tisućljetnoj povijesti Hrvatska je u svim sferama pala pod utjecaje drugih država, pa se tako i danas u našim jelima, koje smatramo tradicionalnim i autohtonima, osjeti dašak austro-ugarske, talijanske i turske gastronomije.

Postoji nekoliko legendi o tome kako su nastale krafne. Jedna od njih kaže kako ih je u 18. stoljeću napravio berlinski slastičar. Isprva su se zvale Berlinske kugle, a danas u Njemačkoj ima nekoliko naziva – Berliner Pfannkuchen, Krapfen ili samo Berliner.

Druga teorija nastanka kaže da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, inače poznata po proizvodnji mandolata, koja je krajem sedamnaestog stoljeća u svojoj pekarnici proizvodila u cijelom Beču poznate „Cillikugeln“, koje je u pokladno vrijeme punila ukuhanim voćem.

Sastojci:
– 500 g glatkog brašna
– 80 g šećera
– 2 vanilin šećera
– prstohvat soli
– 20 g svježeg kvasca
– 4 žutanjaka
– 350 ml mlijeka
– 80 ml ulja
– 2 žlice ruma
– naribana korica limuna

Priprema:
U zdjelicu razlomite kvasac i pomiješajte ga s jednom žlicom brašna, žlicom šećera i malo mlakog mlijeka. Ostavite kvasac da odstoji 10-15 minuta, dok ne postane pjenast. Žutanjke umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte limunovu koricu te rum, mlijeko i ulje.
U veću zdjelu stavite brašno, sol, pripremljeni kvasac i jaja koja ste razmutili s ostalim sastojcima. Mikserom umijesite glatko tijesto. Tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite ga barem sat vremena na toplome mjestu da udvostruči volumen. Kada tijesto dovoljno naraste razvaljajte ga na 1 cm debljine. Kalupom izrežite krugove, prekrijte ih krpom i ponovno ostavite tijesto da se diže 15-20 minuta.
U dubljem loncu zagrijte ulje. Stavite nekoliko krafni u lonac i pržite ih na laganoj vatri 2-3 minute pazeći da vam ne izgore. Kada krafne stavljate u ulje stavljajte prvo gornju stranu, poklopite ih i pecite dok ne porumene. Zatim ih okrenite i ispecite do kraja, ali bez poklopca. Pečene krafne stavite na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Vruće krafne napunite s marmeladom od marelice i posipajte šećerom u prahu.

Fritule su u naše krajeve došle iz Italije… Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Fritule ili Fritelle veneziane

Dok je Sjeverna Hrvatska bila pod utjecajem Austro-Ugarske, južni dio bio je, pogađate, pod utjecajem Mlečana, stoga ne čudi da su fritule specifične za Kvarner, Istru i Dalmaciju jer se njihovom domovinom smatra Venecija.

Sastojci:
– 4 dcl jogurta
– 2 jaja
– 2 paketića vanil šećera
– malo soli
– 2 žličice šećera
– 20 žlica glatkog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 1 žlica rakije ili ruma

Priprema:
Umiješati sve sastojke da se dobije glatka smjesa. Ukoliko je smjesa rijetka, odnosno ako se razlijeva iz žlice, svakako dodati još nekoliko žlica brašna. Žličicom vaditi smjesu i pržiti je u vrućem ulju.
Čim porumene s jedne strane, okrenuti na drugu i pustiti da se isprži do kraja. Gotove fritule potrebno je staviti na salvetu ili papirnati ručnik kako bi se ocijedio višak masnoće. Na kraju posipati ih šećerom u prahu.

Talijanske kroštule postale su dio naših običaja… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Kroštule ili chiacchiere

Kroštule su, isto kao i fritule, tradicionalna poslastica Kvarnera i Dalmacije, a svaki kraj ima svoju varijantu recepta. U istarske kroštule stavlja se bijelo vino, dok se u dalmatinske stavlja liker od limuna, no ono što im je zajedničko – moraju biti hrskave i prhke.

Sastojci:
– 200 grama brašna
– 3 žumanjka
– 1 žlica šećera
– 1 žlica kiselog vrhnja
– 2 žlice ruma
– malo soli

Priprema:
Pjenasto umiješati žumanjke i šećer te dodati vrhnje i rum i sve zajedno dodati u brašno i umijesiti čvrsto tijesto. Ostaviti pokriveno tijesto najmanje pola sata.
Zatim tijesto tanko razvaljati i izrezati na tanke trake i svezati ih u lagani čvor, no možete ih oblikovati na neki drugi način ili jednostavno ostaviti kao trake.
Pržiti ih u dubokom ulju, ali na srednje jakoj vatri. Pržene kroštule posipati sa šećerom u prahu.

Rožata je idealan desert za pokladno vrijeme… Foto:Ivo Čagalj/PIXSELL

Rožata, flan ili crème caramel

Kao što je bio slučaj i s prethodnim slasticama, tako je i rožata zapravo ostavština nekih prošlih vremena i naroda. Flan, odnosno kremasti desert od jaja potječe iz Rimskog carstva, doradili su ga Francuzi dodavši u kalup karamelu.

Sastojci:
– 2 šalice slatkog vrhnja
– 1 šalica mlijeka
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 šalica šećera
– 3 žumanjka
– 2 cijela jaja
– malo soli

Za karamel:
– pola šalice šećera
– 2 žlice vode

Priprema:
U posudu na vatri napraviti karamel – staviti pola šalice šećera i dvije žlice vode, te bez miješanja pustiti da se otopi i dobije zlatno-smeđa boja. Karamel razdijeliti u posudica koje se prethodno namazali s maslacem te ostaviti da se malo ohladi.
Slatko vrhnje i mlijeko zagrijati na srednje jakoj vatri dok se uz rub posude ne pojave mjehurići.
U posebnoj posudi mikserom istucite šećer i jaja te smjesi polako miješajući dodajte vruće mlijeko i vrhnje. Smjesu potom procijedite te joj dodajte žličicu ekstrakta od vanilije.
U keramičke posudice izlijte smjesu jaja i mlijeka, te ih položite u dublji protvan u koju će te do polovine posudica uliti vodu. Protvan i posudice prekrijte aluminijskom folijom i pecite u pećnici dok krema ne postane.
Nakon što je rožata gotova, izvadite je iz pećnice te ostavite da se ohladi najmanje dva sata.

HOTNEWS

Tržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice

Povratak „placa“ u Školsku planiran krajem ljeta.

Objavljeno

na

Na gradskoj tržnici u Školskoj ulici 30. lipnja počinju radovi na obnovi nadstrešnice te će privremena lokacija tržnice od 1. srpnja do završetka radova biti na prostoru između Muzeja Turopolja i „stare općine“ – obavještava VG Komunalac.

Radove izvodi tvrtka Vodoprivreda-Zagorje d.o.o., a ponovni početak rada tržnice, na uobičajenoj lokaciji, očekuje se najkasnije krajem ljeta.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Naši vatrogasci spremni za zaštitu od požara u priobalju – u četvrtak prva smjena ide na otok Ugljan

Maceković: Dužina perioda dislokacija ovisi o vremenskim uvjetima u rujnu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i ovog ljeta idu – na more. No, nije riječ o putovanju na godišnje odmore već planirane aktivnosti u sklopu zaštite od požara u priobalju, kada odlaze na ispomoć kolegama na našem Jadranu.

Prva redovna dislokacija traje od 26. lipnja do 10. srpnja.

Foto: Cityportal

– Sudjelujemo s dva vatrogasca i jednim vozilom u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu, zajedno s jednim pripadnikom JVP Grada Zaprešića te jednim kemijskim vozilom iz JVP Grada Ivanić Grada – ispričao nam je Ivica Maceković, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica.

Inače, dislokacije traju po 14 dana, a svakog drugog četvrtka je smjena vatrogasaca.

Foto: Naši škoji DVD Kali-Kukljica

–To će u konačnici biti ukupno oko sedam smjena, što ovisi o odluci glavnog vatrogasnog zapovjednika koji se vodi vremenskim uvjetima u mjesecu rujnu – dodaje Maceković.

Našim vatrogascima želimo mirno ljeto, bez požara i da se sretno vrate svojim kućama!

Nastavite čitati

HOTNEWS

STIGLI REZULTATI Velika Gorica ima prirodne resurse za toplinski sustav ali i za poljoprivrednu proizvodnju

Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice.

Objavljeno

na

Rezultati istražnih aktivnosti provedenih u sklopu projekta „Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva“, pokazali su da Velika Gorica ima značajan geotermalni potencijal. Naime, zabilježena ležišna temperatura istražne geotermalne bušotine prelazi 100 °C te toplina iz samo ove bušotine može zadovoljiti 60% potreba velikogoričkog toplinskog sustava.

–Rezultati istraživanja potvrđuju ono u što smo vjerovali, da naš grad ima prirodne resurse koji mogu igrati važnu ulogu u održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine koji može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice otvaraju nam konkretne mogućnosti za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. To je veliki korak bliže jeftinijem i održivijem grijanju za naše građane – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako ističu iz Agencije za ugljikovodike potencijal na području Velike Gorice uz upotrebu za toplinski sustav, ima mogućnost za upotrebu u poljoprivrednoj proizvodnji što samom projektu daje dodatnu vrijednost pri upotrebi obnovljivih izvora energije.

–Za ostvarenje punog potencijala geotermalnog sustava za potrebe toplinarstva, planira se izrada dodatne bušotine, čime bi se uspostavio proizvodno-utisni par koji omogućuje neprekidno i sigurno korištenje ovog prirodnog resursa – dodaju su iz Agencije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Podsjetimo kako je nakon odrađenih seizmičkih mjerenja i istražnih aktivnosti, početkom godine započela završna faza istraživanja geotermalnog potencijala. Samo nekoliko kilometara izvan centra grada, uz Sisačku ulicu, izrađena je geotermalna bušotina GT-1, odnosno bušotinski toranj visine veće od goričkog nebodera, a ispod kojega je spušteno gotovo tri kilometra cijevi u bušotinu.

–Istražna bušotina u Velikoj Gorici potvrđuje da Hrvatska ima konkretne, lokalno primjenjive izvore obnovljive energije koji mogu izravno koristiti zajednicama. Ovo ulaganje dio je šireg strateškog pristupa kojim Hrvatska nastoji iskoristiti svoj bogat geotermalni potencijal za jačanje energetske neovisnosti i otpornosti u sektoru grijanja – objasnio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Inače, za provedbu projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ osigurano je 50,8 milijuna eura u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti,kroz mjeru poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije, a sama vrijednost velikogoričke investicije iznosi više od 11 milijuna eura.

Ovim potvrđenim potencijalom otvaraju se vrata za daljnji razvoj energetski neovisnog, održivog i ekološki prihvatljivog grijanja u jednom od najbrže rastućih hrvatskih gradova – poručuju Iz Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej

Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.

Objavljeno

na

DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.  

  Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška. 

Foto: Zagrebačka županija

Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.  

  Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline. 

Foto: Zagrebačka županija

Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek. 

–  Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.  

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura. 

–  Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.  

Foto: Zagrebačka županija

Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak. 

  Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali  toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti. 

  Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Prije ekrana i interneta, ovako su se igrala djeca 80-ih i 90-ih

Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukas/pexels.com

Prije nego što su digitalni uređaji postali sastavni dio svakodnevice, dječja igra odvijala se na ulicama, u dvorištima i na školskim igralištima. Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre.

Generacije koje su odrastale tijekom 80-ih i 90-ih pamte vrijeme kada su se slobodno kretale kvartom, učile pravila igara od starijih i sate provodile vani, često sve do mraka. Te su igre bile jednostavne, ali učinkovite. Poticale su kretanje, razvijale koordinaciju, suradnju i maštu. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih igara iz tog razdoblja kojih se prisjeća 24sata. Nekih koje su gotovo zaboravljene, a nekih koje se i danas povremeno zaigraju.

1. Gumi-gumi

Gotovo nezaobilazna igra u školskim dvorištima, osobito među djevojčicama. Igrala se s elastičnom gumenom trakom, a težina je rasla kako se traka podizala, od gležnjeva do pazuha. Zahtijevala je spretnost, ritam i dobru kondiciju.

2. Graničar

Dinamična timska igra u kojoj su se igrači gađali loptom. Pogođeni bi ispali, a cilj je bio ostati posljednji u igri. Omiljena tijekom školskih odmora, poticala je refleks, brzinu i suradnju.

3. Školica

Za ovu igru bila je dovoljna kreda i malo slobodnog pločnika. Igrači su preskakali označena polja na jednoj nozi, nakon što bi kamenčić bacili u određeno polje. Vježbala je ravnotežu, preciznost i koncentraciju.

4. Care, care, gospodare

Igra u kojoj je jedan igrač birao zabranjenu boju, a ostali su pokušavali pogoditi koju. Pogodak je značio utrku prema caru, prvi koji ga dotakne preuzima njegovu ulogu.

5. Pokvareni telefon

Igra prenošenja poruke šaptom u krugu djece. Posljednji igrač glasno izgovori što je čuo, često nešto sasvim drugo od početne rečenice. Zanimljiv način za učenje o komunikaciji i slušanju.

6. Ledena baba

Jedan igrač bio je lovac koji je dodirom zaleđivao ostale, a prijatelji su ih mogli odlediti novim dodirom. Igra je poticala timski duh i razvijala brze reakcije.

7. Skrivača

Bezvremenska igra skrivanja i potrage. Jedan igrač broji, ostali se skrivaju. Cilj je pronaći sve igrače prije nego što oni stignu do baze. Osobito popularna u večernjim satima.

8. Lastik

Igra slična gumi-gumiju, ali s drukčijim uzorcima skakanja. Svaki pogrešan korak značio je kraj kruga. Tražila je preciznost, ritam i dobru memoriju pokreta.

9. Pikule

Igralo se na zemlji, s ciljem da se protivničke pikule izbace iz kružnog terena. Igra je zahtijevala preciznost i strategiju, a skupljanje pikula imalo je i kolekcionarsku vrijednost.

10. Crna kraljica 1, 2, 3

Jedan igrač stoji leđima okrenut ostalima i izgovara „Crna kraljica, jedan, dva, tri!”. Ostali se pokušavaju što više približiti, ali moraju se ukočiti čim se kraljica okrene. Tko prvi dotakne kraljicu, pobjeđuje.

11. Okoš-bokoš

Ritmična brojalica u kojoj se udaralo po šakama igrača dok se izgovarala pjesmica. Na koga brojalica završi, taj nastavlja s odbrojavanjem. Koristila se i kao način odlučivanja tko prvi ide u neku igru.

Generacije koje su odrasle uz ove igre ne pamte svoje djetinjstvo po obavijestima, nego po oguljenim koljenima, smijehu i beskrajnim ljetnim večerima. Možda su te igre jednostavne, ali su povezivale djecu i stvarala nezaboravne uspomene.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno