Kultura

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici: ‘Zbogom gospon Mijo…’

‘Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju’, piše, među ostalim, u Sjećanju goričke Matice na pokojnog prof.dr.sc. Miju Lončarića.

Objavljeno

prije 2 godine

24. lipnja 2023.

Objavio/la

Goga Kiš

Kao što smo već pisali, u srijedu 21.lipnja, preminuo je vrhunski hrvatski jezikoslovac, dr.sc. Mijo Lončarić, a vijest je duboko potresla i Turopolje. Upravo je on jedan od najzaslužnijih za priznanje turopoljskog dijalekta kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, te jedan od najzanačajnijih autora Turopoljskog rječnika na čijem je stvaranju sudjelovao do zadnjeg dana svog života. Stoga u cijelostimo prenosimo sjećanje koje su nam uputili iz Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

‘In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić (1. rujna 1941. – lipnja 2023.)

Bio je najpoznatiji hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, kajkavolog, kroatist i lingvist. Impozantan je popis njegovih aktivnosti, koje je poduzimao da hrvatska dijalektologija bude prepoznata kao reprezentativni dio hrvatskoga jezika. Nije se ustručavao pisati pisma predsjednicima naše zemlje, predsjednicima Sabora i Vlade, u nastojanju da država učini sve kako bi se popisalo i opisalo dijalektalno jezično blago koje polako ali sigurno nestaje.

Učio je mlade istraživače kako istraživati na terenu, ali i kako opisati pojedini govor/skupinu govora. Vodio je nacionalne projekte “Hrvatski književni jezik” i “Hrvatski dijalektološki (jezični) atlas”, želio je hrvatski jezik dignuti na razinu velikih svjetskih jezika.

U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radio je od 1973. godine do odlaska u mirovinu 2012. godine. Bio je sudionik brojnih znanstvenih skupova, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu, koji su se odnosili na dijalektologiju. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.

U centru njegovog živog interesa je ipak bila kajkavologija. On je autor nove službene klasifikacije kajkavskog narječja, kojom je kajkavsko narječje podijeljeno u 15 dijalekata prema pet kriterija (naglasni sustav, razvoj jata, poluglasa, slogotvornoga i stražnjega nazala). Jedan od dijalekata je turopoljski dijalekt.

Njegova „Karta kajkavskog narječja“ najpreciznija je i najsloženija karta kajkavskoga narječja.

Stjepan Rendulić, tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici ga je pred desetak godina pozvao da na temu dijalektologije održi predavanje na „Matičinom četvrtku“ dugogodišnjem kulturno edukativnom događanju Ogranka. Naravno da se dr.Lončarić rado odazvao.

Bio je, to slobodno mogu reći, veliki obožavatelj Jurja Habdelića (Kuče – Staro Čiče, 1609. – Zagreb, 1678.), autora prvog kajkavsko–latinskoga rječnika „Dictionar“.

Mnogo puta je znao reći : „Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju…“

I tako je počelo. Ideja o potrebi izrade Rječnika turopoljskog dijalekta, povlačila je za sobom niz aktivnosti koje su se nekako nametale same od sebe. Ogranak Matice je počeo organizirati „Turopolske večeri“ na kojima se govorilo samo na domaćem govoru, a zatim su te „Večeri“ izašle izvan zgrade Muzeja Turopolja i održavale se po cijelom Turopolju.

Foto: Rad na Turopoljskom rječniku; slijeva sjede: dr. sc. Mijo Lončarić, Stjepan Rendulić, prof. Lucija Đuretić/Ogranak Matice hrvatske u V.Gorici

Uz poticaj i pomoć dr. sc. Lončarića i dr.sc. Ivane Kurtović Budja iz Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, krenulo je ispunjavanje zahtjevne dokumentacije za zaštitu Turopoljskog dijalekta.

Ogranku Matice pod vodstvom Stjepana Rendulića su se pridružili Grad Velika Gorica, KUD-ovi i udruge, budući nositelji zaštite dijalekta. Nakon tri godine, u proljeće 2017. Ministarstvo kulture je donijelo Rješenje kojim Turopoljski dijalekt postaje zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH. To je bio nedvojbeni znak da svaki nositelj naveden u Rješenju treba razviti aktivnosti kojima dokazuje da je naš dijalekt živ.

Već 2018. Ogranak Matice je pokrenuo godišnji časopis na našem dijalektu „Škrijna turopolska“ koji redovno izlazi, a počeli su i pripremni radovi za izradu Rječnika turopoljskog dijalekta. Organizirane su radionice za izvorne govornike i obrađivače, utvrđeni gramatički sustavi, dogovorene lokacije na kojima će se prikupljati jezična građa, način predobrade i verifikacija zapisane građe.

Rad je počeo, ali je vrijeme svjetske pandemije covida-19 zaustavila djelatnost, dvije godine smo komunicirali i radili uglavnom putem interneta. Kad smo se konačno opet svi okupili i intenzivno nastavili, bilo je vidljivo da Vas je bolest grubo obilježila.

Fala Vam puno, gospon Mijo. Fala za znanje koje ste nam nesebično prenosili, za strpljenje s kojim ste satima radili i slušali naše stručne suradnike (da, za taj posao je važan i odličan sluh), za neizmjernu ljubav prema jeziku kojom ste nas sve „zarazili“.

Zahvalni smo za vrijeme koje smo proveli u zajedničkom radu, za pauze u kojima ste se rado šalili i pričali nam o zgodama iz vremena koje ste proveli kao stipendist Humboldtove stipendije u Njemačkoj.

Posljednji put Vas pozdravljamo svi mi sa kojima ste radili Turopoljski rječnik– rječnik turopoljskog dijalekta: kazivači, stručni suradnici, ali i svi mi članovi Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

Zbogom, gospon Mijo…’, napisali su iz Ogranka Matice Hrvatske u Velikoj Gorici.

Naslovna fotografija: In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić (1. rujna 1941. – lipnja 2023.) – Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici

Povezane teme:in memoriam Mijo Lončarić Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici

Kultura

“Nevidljive jednakosti” u Galženici! Studenti VERN-a otvorili jesenski Štoos u kvartu

Sedam mladih autora predstavilo svoje radove o temi rada i radništva.

Objavljeno

prije 1 dan

7. listopada 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Ana Vuko

Jesenski ciklus programa Štoos u kvartu započeo je u petak, 3. listopada, u Galženici izložbom “Nevidljive jednakosti”. U suradnji Štoos teatra, Sveučilišta Vern i Gradske knjižnice Velika Gorica predstavljeno je sedam studentskih radova koji se bave temom rada i radništva. Izložba ostaje otvorena do 15. listopada 2025. u prostoru Knjižnice Galženica.

Autori radova su studenti preddiplomskog studija transmedijske dramaturgije s Vern-a, koji su svatko na svoj način pristupili pitanju što danas znači raditi i stvarati u fizičkom, virtualnom i duhovnom svijetu.

Foto: Ana Vuko

“Studentski radovi odražavaju poglede na različita poimanjima rada u teoriji i praksi fizičkog, virtualnog i duhovnog svijeta. Razmatrao se odnos čovjeka i stroja, novi trend zamjene ljudskog inovativnog i umnog rada mogućnostima umjetne inteligencije, uz pitanje što je to kvalitetan rad i kojim parametrima se može izmjeriti ljudski trud”, pojasnila je Mentorica Martina Granić.

U izlogu knjižnice posjetitelji mogu vidjeti razne radove koji otvaraju širok raspon tema, od osobnih priča do promišljanja o suvremenom radnom okruženju. Uz to, iz Štoos teatara najavljuju jedno posebno gostovanje krajem mjeseca.

“Krajem listopada, točnije od 26. do 28. 10. u našem će gradu boraviti umjetnici iz Francuske koji će tri dana živjeti u javnom prostoru grada. Riječ je o međunarodnoj suradnji između Francuske, Hrvatske i Bugarske, te prvi ovakav projekt u našem gradu, a sam program dio je i Dana Europske baštine Ministarstva kulture”, rekla je Ana Katulić.

Nastavite čitati

Kultura

“Urbana utopija na periferiji” – Izložba koja otkriva kako je naselje iz kukuruzišta izraslo u urbani simbol grada

Izložba donosi priču o razvoju Galženice, nekadašnjeg kukuruzišta koje se sedamdesetih godina pretvorilo u plansko radničko naselje.

Objavljeno

prije 1 tjedan

29. rujna 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U petak, 3. listopada 2025. u 19 sati, u Galeriji Galženica otvara se izložba “Galženica: urbana utopija na periferiji”. Povodom 50 godina od početka izgradnje naselja Galženica III i 45 godina rada Doma kulture Galženica, kustosica Antonia Vodanović predstavit će interdisciplinarni projekt koji povezuje povijest arhitekture, medijsku reprezentaciju i osobna sjećanja stanovnika. Izložba će biti otvorena do 21. studenoga.

Izložba donosi priču o razvoju Galženice, nekadašnjeg kukuruzišta koje se sedamdesetih godina pretvorilo u plansko radničko naselje. Kroz arhivske materijale, novinske članke, fotografije i umjetničke radove, posjetitelji će vidjeti kako je iz jednog poljoprivrednog kraja izrastao urbani prostor osmišljen “po mjeri čovjeka”.

Autorica izložbe i voditeljica istraživanja je viša kustosica Antonia Vodanović, a u stvaranju projekta sudjelovali su povjesničari umjetnosti, studenti etnologije i kulturne antropologije te suvremeni umjetnici. Dizajn postava potpisuje Nikola Križanac.

Izložba je podijeljena u dvije cjeline. Gornja etaža fokusira se na medijsku sliku Galženice kroz novinske članke, oglase, karikature i dokumentarne fotografije, dok donji dio posjetiteljima približava osobne priče arhitekata, urbanista i stanovnika. Preko 200 arhivskih članaka i brojni vizualni materijali prikazuju kako se u javnosti oblikovala slika o naselju i njegovim ljudima.

U sklopu izložbe bit će predstavljeni i novi radovi mladih umjetnika, fotografska serija “Kamen temeljac” Ivana Buvinića te konceptualni rad “Outsourcing” Ivana Gundića u suradnji sa Zlatkom Majsecom. Izložba uključuje i videodokumentaciju kolektivnog performansa Božene Končić Badurine iz 2013. godine te dokumentarne fotografije Renata Glogovčana iz 2003.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Europsko prvenstvo mažoretkinja i 9.Mediteranski kup u znaku PK Barbara i Mažoretkinja Dubrovčan

Objavljeno

prije 1 tjedan

29. rujna 2025.

Objavio/la

David Jolić

Otvoreno Europsko prvenstvo mažoretkinja i 9.Mediteranski kup u organizaciji Europske asocijacije mažoret timova (EMTA), Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Turističke zajednice Grada Novigrada-Cittanove održano je u Istri (Novigrad-Cittanova, 25.-28.09.2025.godine), u Gradskoj sportskoj dvorani.