Povežite se s nama

Kultura

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici: ‘Zbogom gospon Mijo…’

‘Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju’, piše, među ostalim, u Sjećanju goričke Matice na pokojnog prof.dr.sc. Miju Lončarića.

Objavljeno

na

Kao što smo već pisali, u srijedu 21.lipnja, preminuo je vrhunski hrvatski jezikoslovac, dr.sc. Mijo Lončarić, a vijest je duboko potresla i Turopolje. Upravo je on jedan od najzaslužnijih za priznanje turopoljskog dijalekta kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, te jedan od najzanačajnijih autora Turopoljskog rječnika na čijem je stvaranju sudjelovao do zadnjeg dana svog života. Stoga u cijelostimo prenosimo sjećanje koje su nam uputili iz Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

‘In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić  (1. rujna 1941. – lipnja 2023.)

Bio je najpoznatiji hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, kajkavolog, kroatist i lingvist. Impozantan je popis njegovih aktivnosti, koje je poduzimao da hrvatska dijalektologija bude prepoznata kao reprezentativni dio hrvatskoga jezika. Nije se ustručavao pisati pisma predsjednicima naše zemlje, predsjednicima Sabora i Vlade, u nastojanju da država učini sve kako bi se popisalo i opisalo dijalektalno jezično blago koje polako ali sigurno nestaje.

Učio je mlade istraživače kako istraživati na terenu, ali i kako opisati pojedini govor/skupinu govora. Vodio je nacionalne projekte “Hrvatski književni jezik” i “Hrvatski dijalektološki (jezični) atlas”,  želio je hrvatski jezik dignuti na razinu velikih svjetskih jezika.

U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radio je od 1973. godine do odlaska u mirovinu 2012. godine. Bio je sudionik brojnih znanstvenih skupova, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu, koji su se odnosili na dijalektologiju. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.

U centru njegovog živog interesa je ipak bila kajkavologija. On je autor nove službene klasifikacije kajkavskog narječja, kojom je kajkavsko narječje podijeljeno u 15 dijalekata prema pet kriterija (naglasni sustav, razvoj jata, poluglasa, slogotvornoga i stražnjega nazala). Jedan od dijalekata je turopoljski dijalekt.

Njegova „Karta kajkavskog narječja“ najpreciznija je i najsloženija karta kajkavskoga narječja.

Stjepan Rendulić, tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici ga je pred desetak godina pozvao da na temu dijalektologije održi predavanje na „Matičinom četvrtku“ dugogodišnjem  kulturno edukativnom događanju Ogranka. Naravno da se dr.Lončarić rado odazvao.

Bio je, to slobodno mogu reći, veliki obožavatelj  Jurja Habdelića  (Kuče – Staro Čiče, 1609. – Zagreb, 1678.), autora prvog kajkavsko–latinskoga rječnika „Dictionar“.

Mnogo puta je znao reći : „Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju…“

 I tako je počelo. Ideja o potrebi izrade Rječnika turopoljskog dijalekta, povlačila je za sobom niz aktivnosti koje su se nekako nametale same od sebe. Ogranak Matice je počeo organizirati „Turopolske večeri“ na kojima se govorilo samo na domaćem govoru, a  zatim su te „Večeri“ izašle izvan zgrade Muzeja Turopolja i održavale se po cijelom Turopolju.

Foto: Rad na Turopoljskom rječniku; slijeva sjede: dr. sc. Mijo Lončarić, Stjepan Rendulić, prof. Lucija Đuretić/Ogranak Matice hrvatske u V.Gorici

Uz poticaj i pomoć dr. sc. Lončarića i dr.sc. Ivane Kurtović Budja iz  Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, krenulo je ispunjavanje zahtjevne dokumentacije za zaštitu Turopoljskog dijalekta.

Ogranku Matice pod vodstvom Stjepana Rendulića su se pridružili Grad Velika Gorica, KUD-ovi i udruge,  budući nositelji zaštite dijalekta. Nakon tri godine, u proljeće 2017.  Ministarstvo kulture je donijelo Rješenje kojim Turopoljski dijalekt postaje zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH. To je bio nedvojbeni znak da svaki nositelj naveden u Rješenju treba razviti aktivnosti kojima dokazuje da je naš dijalekt živ.

Već 2018. Ogranak Matice je pokrenuo godišnji časopis na našem dijalektu „Škrijna turopolska“ koji redovno izlazi, a počeli su i pripremni radovi za izradu Rječnika turopoljskog dijalekta. Organizirane su radionice za izvorne govornike i obrađivače,  utvrđeni gramatički sustavi, dogovorene lokacije na kojima će se prikupljati jezična građa, način predobrade i verifikacija zapisane građe.

Rad je počeo, ali je vrijeme svjetske pandemije covida-19 zaustavila djelatnost, dvije godine smo komunicirali i radili uglavnom putem interneta. Kad smo se konačno opet svi okupili i intenzivno nastavili, bilo je vidljivo da Vas je bolest grubo obilježila.

Fala Vam puno, gospon Mijo. Fala za znanje koje ste nam nesebično prenosili, za strpljenje s kojim ste satima radili i slušali naše stručne suradnike (da, za taj posao je važan i odličan sluh), za neizmjernu ljubav prema jeziku kojom ste nas sve „zarazili“.

Zahvalni smo za vrijeme koje smo proveli u zajedničkom radu, za pauze u kojima ste se rado šalili i pričali nam o zgodama iz vremena koje ste proveli kao stipendist Humboldtove stipendije u Njemačkoj.

Posljednji put Vas pozdravljamo svi mi sa kojima ste radili Turopoljski rječnik– rječnik turopoljskog dijalekta: kazivači, stručni suradnici, ali i svi mi članovi Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

Zbogom, gospon Mijo…’, napisali su iz Ogranka Matice Hrvatske u Velikoj Gorici.

 

Naslovna fotografija: In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić  (1. rujna 1941. – lipnja 2023.) – Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici

Kultura

FOTO Visoke ocjene za nastup mažoret reprezentacije HUMT-a u Turskoj. Posjeta Sofiji

Objavljeno

na

Objavio/la

Na cityportalu.hr pisano je već u dva navrata o nastupu mažoret reprezentacije Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) na internacionalnom ‘Majorette festival Bosfor 2025’ u Istanbulu (Turska) u petak, 25. travnja 2025. godine. Reprezentacija je bila sastavljena od mažoretkinja iz četiri tima: Plesni klub Barbara (Velika Mlaka – Velika Gorica), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Budinščanske DND mažoretkinje (Budinščina) i Plesni studio Tena (Zagreb).

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema riječima Vlade Palca, predsjednika HUMT-a, revijalni nastup mažoretkinja u Istanbulu ocijenjen je najvišom ocjenom, za kvalitetnu izvedbu i umjetnički dojam. Obilazak i posjeta nekim od najvećih znamenitosti Istanbula, svjetskog grada na dva kontinenta, ponašanje hrvatske ekspedicije u hotelu ‘Blue Visita Hotel’ u kojem su boravili četiri dana te uvažavanje dogovorenih termina zaslužuju samo pohvale.

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Udaljenost Zagreba od Istanbula iznosi 1350 kilometara. Putovalo se u jednom busu na kat u kojem je zajedno s dva vozača bilo ukupno 76 osoba. Povratak iz Istanbula uslijedio je u nedjelju, 27. travnja 2025., točno u 7 sati. Bilo je dogovoreno, ako ne bude velikog čekanja na granici (iz Turske u Bugarsku), da ćemo posjetiti Sofiju, glavni grad Bugarske (od graničnog prijelaza do Sofije je 305 km).

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Granične formalnosti pri ulasku iz Turske u Bugarsku bile su obavljene za dva sata i to je bilo odlučujuće da ćemo imati dovoljno vremena da posjetimo Sofiju na dva-tri sata. Putovanje je bilo bez zastoja u prometu, ustavljali smo se po dogovoru na lijepo uređenim stajalištima odnosno odmorištima.

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ulazak u glavni grad Bugarske odnosno njegov centar nije bio otežan pojačanim prometom i naš bus je ubrzo bio parkiran naspram velike zgrade Bugarske akademije nauka odnosno ogromne Katedrale Aleksandra Nevskog. U sklopu centra je i Sofijski univerzitet Sv. Kliment Ohridski te spomenik osloboditeljima Bugarske i Intercontinental hotel.

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon trosatnog boravka u Sofiji bus nas je oko 20 sati iz glavnog grada Bugarske povezao prema granici Bugarske i Srbije. Formalnosti oko ulaska u Srbiju i nakon ponoći izlazak iz Srbije odnosno ulazak u Hrvatsku nisu dugo trajali. Stigli smo u Veliku Mlaku u 7 sati (ponedjeljak, 28.04.2025.), točno nakon 24 sata od polaska u Istanbulu.

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju, velika zahvala vozačima Pajser-busa, Mariu Pajseru i njegovom suvozaču iz Slavonskog Broda. Sjajno, vrhunski, profesionalno su odradili svoj posao. Imali smo cijelo vrijeme ugodnu vožnju, usputni dogovori uvažavani su maksimalno. Veselimo se budućem putovanju s njima.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

KUD Čiče predstavio knjigu “Naših dvadeset godina”

Pravo je bogatstvo imati ovakve ljude u svojim zajednicama.

Objavljeno

na

U Novom Čiču održana je promocija knjige “Naših dvadeset godina” KUD-a “ČIČE” autora Petre Batelja Majić i Đure Mesića, a u kojoj je sažet razvoj društva od skromnih početaka 2005. godine do danas, kada je prepoznatljivo po svojem stvaralaštvu i djelovanju i van Hrvatske.

–Ponosan sam na sve članove društva i to od onih koji su ga stvarali 2005. godine, do današnjeg dana. Tijekom 20 godina pridonijeli su njegovanju svoje tradicije i ova knjiga čuva od zaborava sve važnije datume i događanja, kako bi ostala trajan zapis naše povijesti za budućnost – rekao je na predstavljanju knjige Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a ČIČE, dodavši kako su članovi društva mještani svih generacija, od najmlađeg koji ima 2 i pol godine do najstarijeg od 80 godina.

Svojim dolaskom ovaj je događaj uveličao i gradonačelnik Grada Velike gorice Krešimir Ačkar koji je u svojem obraćanju okupljenima poručio kako je ovo društvo ponos grada.

–Knjiga “Naših dvadeset godina” svjedočanstvo je predanosti, zajedništva i ljubavi prema tradiciji. Čestitam predsjedniku Stipi Duvnjaku i svim članovima na ovoj važnoj obljetnici i na svemu što ste kroz godine postigli – od očuvanja tradicije do stvaranja prostora zajedništva i učenja – rekao je gradonačelnik, poželjevši vodstvu KUD-a uspješan nastavak vrijednoga rada.

Podršku predstavljanju knjige dao je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec koji je istaknuo brigu Županije o društvima koja njeguju kulturnu baštinu i tradiciju.

– Moram zahvaliti svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, kako bi imali trajan trag koji svjedoči o kulturnom doprinosu ljudi ovoga kraja za generacije koje dolaze. Bez njihovog angažmana kulturni život bio bi siromašan, stoga je pravo bogatstvo imati ovakve ljude u svojim zajednicama – rekao je Kolarec.

Dodajmo kako KUD “ČIČE” iz Novog Čiča danas broji više od 130 aktivnih članova koji djeluju u četiri folklorno plesačke, dvije tamburaške i u gajdaškoj sekciji, a knjiga “Naših dvadeset godina” izašla je u izdanju Biblioteke Albatros Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Nastavite čitati

Kultura

Što je Laszowski zapisao o Turopolju? Predstavljanje knjige „Zapisci turopoljskoga historika“

Objavljeno

na

Muzej Turopolja bit će domaćin predstavljanja knjige „Zapisci turopoljskog historika“ – dnevničke bilješke Emilija Laszowskoga o Turopolju i Turopoljcima, autora dr.sc. Marija Stipančevića iz Hrvatskog državnog arhiva, koja je objavljena u izdanju Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Plemenite općine turopoljske.

Njezino prvo predstavljanje je bilo u Muzeju grada Zagreba koji je nizom aktivnosti obilježavao život i djelo Emilija Laszowskoga, a ovo goričko predstavljanje održat će se u utorak, 13. svibnja u 18 sati kao doprinos obilježavanju 800. obljetnice djelovanja Plemenite općine turopoljske. Inače, knjiga je nastala na inicijativu Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici te uz podršku Plemenite opčine turopoljske.

Laszowski je autor trosveščane knjige o povijesti Plemenite općine turopoljske, a u ovoj knjizi sabrani su njegovi dnevnički zapisi u razdoblju od 27. 05.1899. (prva bilješka) do 6. 07.1946. (zadnja bilješka) kada je on dolazio u Veliku Goricu izučavajući građu za povijest Plemenite općine turopoljske.

U svojim zabilježbama on navodi brojne osobe, njih čak 272 iz različitih sfera društva od kojih su mnoge od njih prošle Turopoljem, a u 148 fusnota autor je pojasnio o kojim se to osobama radi, što daje dodatnu vrijednost ovoj knjizi koja je obogaćena sa 40-tak fotografija iz fundusa Hrvatskog državnog arhiva od kojih su neke prvi puta prikazane u javnosti. Ova knjiga je još jedan kamenčić u mozaiku zavičajne građe o Turopolju.

U predstavljanju knjige će sudjelovati akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda HAZU u Velikoj Gorici, Juraj Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske, dr. sc. Mario Stipančević, Hrvatski državni arhiv, autor izdanja i Katja Matković Mikulčić, urednica izdanja, upraviteljica Zavoda HAZU u Velikoj Gorici.

Nastavite čitati

Kultura

Kapetan na kazališnim daskama – HNS poziva na predstavu o Luki Modriću!

Predstava je to o najvećem hrvatskom nogometašu svih vremena, a donosi njegovu priču iz nove perspektive.

Objavljeno

na

Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, Luka Modrić, igrao je na mnogim svjetskim terenima, a uskoro će zaigrati i na – kazališnim daskama.

Naime, u suradnji Hrvatskog nogometnog saveza i Boss teatra nastala je predstava “Luka Modrić: Moja igra” u režiji Arije Rizvić. Predstava je to o najvećem hrvatskom nogometašu svih vremena, a donosi njegovu priču iz nove perspektive – one dramske.

Autori dramskog teksta su Valentina i Luka Mavretić dok u glavnim ulogama nastupaju Matej Đurđević, Gloria Dubelj i Denis Bosak.

Predstava donosi priču o Luki Modriću iz emotivne i osobne perspektive, kroz koju će publika bolje upoznati mladića koji je svladao brojne prepreke kako bi jednoga dana postao najbolji nogometaš svijeta.

–Luku svi znaju kao kapetana naše reprezentacije, nogometnog genijalca i virtuoza, no on je i sin, otac, muž, unuk i brat. Kroz ovu predstavu pokušali smo približiti sva ta lica Luke Modrića publici, dati dublji uvid u životne i nogometne zaplete koji su ga oblikovali u nogometaša i osobu koju toliko cijene suigrači, protivnici i svi ljubitelji nogometa. Za mene je on savršen dramski junak, koji je na svom putu do uspjeha puno toga žrtvovao i putem imao različite teškoće, prepreke i padove, pa mi je bila čast i odgovornost prihvatiti se ovakvog projekta. Ponosna sam na odrađeni posao cijele ekipe te iskreno vjerujem da će se publici dopasti ovakav prikaz Lukine životne priče – otkrila je redateljica Arija Rizvić.

Predstava otkriva tko sve stoji iza njegovih uspjeha, s kojim se izazovima suočio i kako ih je prevladao. U vrijeme kada djeca i mladi sanjaju o slavi već od malih nogu, Lukina priča podsjeća da se najveći uspjesi itekako moraju zaslužiti, prije svega napornim radom i ustrajnošću. Kako Luka često ističe: “Najbolje stvari nikad ne dolaze lako.”

Premijerna izvedba bit će u Scenoteci 18. svibnja.

 *Tekst je nastao u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom.

Nastavite čitati

Kultura

Nacionalna nagrada ”Vladimir Nazor” ide u ruke Dubravke Rakoci

Prestižnu nagradu Republike Hrvatske dobit će u kategoriji likovnih i primijenjenih umjetnosti, za izložbu „Kruženje“ u Galeriji Galženica.

Objavljeno

na

Objavio/la

Odbor Nagrade „Vladimir Nazor“ koju dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma, na sjednici održanoj 5. svibnja donio je odluke o dobitnicima za najbolja umjetnička ostvarenja za 2024. godinu.

Foto: Ana Vuko

”Nagradu Vladimir Nazor” u kategoriji likovnih i primijenjenih umjetnosti dobila je Dubravka Rakoci, renomirana hrvatska slikarica velikogoričkih korijena, i to za izložbu ”Kruženje / Circulation” postavljenu u rujnu prošle godine u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. Kustosica izložbe i autorica predgovora u dvojezičnom katalogu izložbe bila je Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica.

 Svečana dodjela Nagrade održat će se 17. lipnja u Hrvatskom narodnom kazalištu, uoči godišnjice smrti hrvatskog književnika čije ime nosi, uz izravan prijenos Hrvatske radiotelevizije.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno