Povežite se s nama

Kultura

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici: ‘Zbogom gospon Mijo…’

‘Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju’, piše, među ostalim, u Sjećanju goričke Matice na pokojnog prof.dr.sc. Miju Lončarića.

Objavljeno

na

Kao što smo već pisali, u srijedu 21.lipnja, preminuo je vrhunski hrvatski jezikoslovac, dr.sc. Mijo Lončarić, a vijest je duboko potresla i Turopolje. Upravo je on jedan od najzaslužnijih za priznanje turopoljskog dijalekta kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, te jedan od najzanačajnijih autora Turopoljskog rječnika na čijem je stvaranju sudjelovao do zadnjeg dana svog života. Stoga u cijelostimo prenosimo sjećanje koje su nam uputili iz Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

‘In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić  (1. rujna 1941. – lipnja 2023.)

Bio je najpoznatiji hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, kajkavolog, kroatist i lingvist. Impozantan je popis njegovih aktivnosti, koje je poduzimao da hrvatska dijalektologija bude prepoznata kao reprezentativni dio hrvatskoga jezika. Nije se ustručavao pisati pisma predsjednicima naše zemlje, predsjednicima Sabora i Vlade, u nastojanju da država učini sve kako bi se popisalo i opisalo dijalektalno jezično blago koje polako ali sigurno nestaje.

Učio je mlade istraživače kako istraživati na terenu, ali i kako opisati pojedini govor/skupinu govora. Vodio je nacionalne projekte “Hrvatski književni jezik” i “Hrvatski dijalektološki (jezični) atlas”,  želio je hrvatski jezik dignuti na razinu velikih svjetskih jezika.

U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radio je od 1973. godine do odlaska u mirovinu 2012. godine. Bio je sudionik brojnih znanstvenih skupova, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu, koji su se odnosili na dijalektologiju. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.

U centru njegovog živog interesa je ipak bila kajkavologija. On je autor nove službene klasifikacije kajkavskog narječja, kojom je kajkavsko narječje podijeljeno u 15 dijalekata prema pet kriterija (naglasni sustav, razvoj jata, poluglasa, slogotvornoga i stražnjega nazala). Jedan od dijalekata je turopoljski dijalekt.

Njegova „Karta kajkavskog narječja“ najpreciznija je i najsloženija karta kajkavskoga narječja.

Stjepan Rendulić, tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici ga je pred desetak godina pozvao da na temu dijalektologije održi predavanje na „Matičinom četvrtku“ dugogodišnjem  kulturno edukativnom događanju Ogranka. Naravno da se dr.Lončarić rado odazvao.

Bio je, to slobodno mogu reći, veliki obožavatelj  Jurja Habdelića  (Kuče – Staro Čiče, 1609. – Zagreb, 1678.), autora prvog kajkavsko–latinskoga rječnika „Dictionar“.

Mnogo puta je znao reći : „Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju…“

 I tako je počelo. Ideja o potrebi izrade Rječnika turopoljskog dijalekta, povlačila je za sobom niz aktivnosti koje su se nekako nametale same od sebe. Ogranak Matice je počeo organizirati „Turopolske večeri“ na kojima se govorilo samo na domaćem govoru, a  zatim su te „Večeri“ izašle izvan zgrade Muzeja Turopolja i održavale se po cijelom Turopolju.

Foto: Rad na Turopoljskom rječniku; slijeva sjede: dr. sc. Mijo Lončarić, Stjepan Rendulić, prof. Lucija Đuretić/Ogranak Matice hrvatske u V.Gorici

Uz poticaj i pomoć dr. sc. Lončarića i dr.sc. Ivane Kurtović Budja iz  Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, krenulo je ispunjavanje zahtjevne dokumentacije za zaštitu Turopoljskog dijalekta.

Ogranku Matice pod vodstvom Stjepana Rendulića su se pridružili Grad Velika Gorica, KUD-ovi i udruge,  budući nositelji zaštite dijalekta. Nakon tri godine, u proljeće 2017.  Ministarstvo kulture je donijelo Rješenje kojim Turopoljski dijalekt postaje zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH. To je bio nedvojbeni znak da svaki nositelj naveden u Rješenju treba razviti aktivnosti kojima dokazuje da je naš dijalekt živ.

Već 2018. Ogranak Matice je pokrenuo godišnji časopis na našem dijalektu „Škrijna turopolska“ koji redovno izlazi, a počeli su i pripremni radovi za izradu Rječnika turopoljskog dijalekta. Organizirane su radionice za izvorne govornike i obrađivače,  utvrđeni gramatički sustavi, dogovorene lokacije na kojima će se prikupljati jezična građa, način predobrade i verifikacija zapisane građe.

Rad je počeo, ali je vrijeme svjetske pandemije covida-19 zaustavila djelatnost, dvije godine smo komunicirali i radili uglavnom putem interneta. Kad smo se konačno opet svi okupili i intenzivno nastavili, bilo je vidljivo da Vas je bolest grubo obilježila.

Fala Vam puno, gospon Mijo. Fala za znanje koje ste nam nesebično prenosili, za strpljenje s kojim ste satima radili i slušali naše stručne suradnike (da, za taj posao je važan i odličan sluh), za neizmjernu ljubav prema jeziku kojom ste nas sve „zarazili“.

Zahvalni smo za vrijeme koje smo proveli u zajedničkom radu, za pauze u kojima ste se rado šalili i pričali nam o zgodama iz vremena koje ste proveli kao stipendist Humboldtove stipendije u Njemačkoj.

Posljednji put Vas pozdravljamo svi mi sa kojima ste radili Turopoljski rječnik– rječnik turopoljskog dijalekta: kazivači, stručni suradnici, ali i svi mi članovi Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

Zbogom, gospon Mijo…’, napisali su iz Ogranka Matice Hrvatske u Velikoj Gorici.

 

Naslovna fotografija: In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić  (1. rujna 1941. – lipnja 2023.) – Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici

Kultura

Gorička ‘Noć kazališta’ uz priču o poznatom turopoljskom paru Šenoi i Slavi

Predstava će biti u Dvorani Galženica od 20 sati.

Objavljeno

na

Noć kazališta, ovoga puta 16. po redu održat će se 16. studenog u brojnim hrvatskim gradovima pa tako i u našoj Velikoj Gorici.

Manifestacija je to koja slavi snagu izvedbene umjetnosti i bogatstvo scene, a do danas je izrasla u višednevni kulturni događaj diljem zemlje stvarajući jedinstvenu priliku za kazališne užitke. Ona naglašava važnost kazališta, kako profesionalnog tako i amaterskog, te okuplja raznolike izvedbene forme. Kazališta postaju mjesta susreta, otvorena za sve i pružaju priliku za neponovljivo iskustvo koje obogaćuje svakog sudionika.

Gorička Noć kazališta bit će u znaku predstave ‘Šenoa i Slava’. Gledatelji će se moći podsjetiti ili možda upoznati s ljubavnom životnom pričom jednog od poznatijeg turopoljskog para. To je edukativna, socijalna i politički angažirana predstava Scene Gorica u kojoj glume Amar Bukvić i Mia Krajcar.

Predstavu možete pogledati u subotu 16. studenog u Dvorani Galženica od 20 sati. Ulaznicu nabavite po promotivnoj cijeni od 6 eura online ili na blagajni Učilišta.

 

Nastavite čitati

Kultura

Markuševečki glumci stižu u Mraclin s predstavom ‘Topla voda Mrzljak’

Predstava je u subotu 16. studenoga u 18 sati.

Objavljeno

na

Nakon premijernog nastupa u Mraclinu za ovogodišnje Dane svetog Vida, kad su izveli svoju predstavu „Hudi beteg“, članovi Markuševečkog amaterskog kazališta MAK ponovno nastupaju u Mraclinu.

U subotu 16. studenog u 18 sati na pozornici mraclinskog Društvenog doma, izvesti će svoju predstavu „Topla voda Mrzljak“ prema tekstu Štefice Fanjek i režiji Miroslava Hadžića.

Radnja ove predstava odvija se u seoskoj birtiji kad mještani otkrivaju izvor tople vode i pokušavaju je prodati. Predstava je na kajkavskom jeziku, a puna je smiješnih seoskih situacija.

Ulaz je dobrovoljni prilog Markuševečkom amaterskom kazalištu.

Foto: FB MAK – Markuševečko amatersko kazalište

Nastavite čitati

Kultura

Izložba ratnih fotografija Zorana Filipovića u Galeriji Trumbetaš

Otvorenje je u petak 15. studenog u 18 sati, a riječ je o izložbi koja govori isključivo o prvoj godini rata – 1991.

Objavljeno

na

Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja za žrtvu Vukovara i Škabrnje u Galeriji Trumbetaš otvara se samostalna izložba fotografa Zorana Filiipovića ‘1991.’.

Otvorenje je u petak 15. studenog u 18 sati, a riječ je o izložbi koja govori isključivo o prvoj godini rata – 1991., koja je ujedno bila i najteža i najsurovija godina Domovinskog rata s brojnim ljudskim žrtvama i strašnim materijalnim razaranjima.

Teritorijalno ova izložba pokriva sva ratišta od Vukovara na istoku zemlje do Dubrovnika na njenom krajnjem jugu.

Od njenog prvog postavljanja izložba je putovala i postavljana po cijeloj zemlji promičući vrijednosti Domovinskog rata i velike žrtve Hrvatskih branitelja pri stvaranju samostalne suvremene demokratske Republike Hrvatske. Izložbu prati i istoimena divot monografija.

Izložba je otvorena do 27. studenog.

Nastavite čitati

Kultura

Tradicionalne pjesme, šansone, romanse…na gala koncertu ‘Tambura u srcu’

Pripremite se na dvosatni tamburaški program koncerta koji počinje u 20 sati, a ulaz je besplatan.

Objavljeno

na

KUD Mičevec pripremio je još jedno izdanje gala koncerta ‘Tambura u srcu’ u Domu kulture Galženica. Nakon prošlogodišnje uspješnice, ljubitelji tamburice i tradicionalne glazbe ponovno će imati priliku 14. studenoga uživati u zvucima koje stvara trzanje po žicama.

– Koncert na neki način radimo zbog svih tamburaških orkestara i sastava koji djeluju na području Velike Gorice i okolice, dakako imamo i goste iz drugih gradova, ali cilj nam je da se djeca i mladi malo bolje upoznaju, predstave jedni drugima, kao i kvaliteta razine muziciranja postigli – ističe Vladimir Štarkelj, predsjednik KUD-a Mičevec.

Uz tamburaše iz KUD-a Mičevec, nastupit će KUD Nova zora, Velika Mlaka, Gradići, Čiče, KUD Sv. Andrija iz Svete Nedelje i Tamburaški orkestar DVD-a Čabdin.

– Trenutno nas ima 11 članova u orkestru i iako smo pratnja našim folklorašima, smatramo da smo orkestar koji se samostalno može predstaviti publici sa svojim repertoarom. Držimo se pjesama, šansona i romansa s područja sjeverozapadne Hrvatske, koje vjerujem da ne podliježu zubu vremena, te prije svega glazbu koja je naša treba čuvati i njegovati. Moći će se tako čuti skladbe s kraja 19. i početka 20. stoljeća poznatih starih majstora skladatelja. Glazba je to koja opušta i vjerujem da će svakom uhu biti ugodna – poručuje Štarkelj.

Pripremite se na dvosatni tamburaški program koncerta koji počinje u 20 sati, a ulaz je besplatan.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stiže omiljeni sajam knjiga Interliber! Pet dana, više od 300 izlagača i brdo knjiga

Uz sajam bit će i popratni program. Paneli, radionice, predavanja i susreti s autorima važan su dio ovog sajma jer stvaraju interaktivnu atmosferu koja doprinosi kulturnoj razmjeni i razvoju čitateljske zajednice.

Objavljeno

na

Svi ljubitelji pisane riječi uskoro će uživati u najvećem međunarodnom sajmu knjiga u Hrvatskoj! Na Zagrebačkom velesajmu 12. studenog počinje 46. izdanje Interlibera.

Mjesto je to koje okuplja najznačajnije nakladnike i knjižare, a i ovoga puta ponudit će bogat program novih izdanja s najrazličitijih područja. Na više od 13 tisuća metara kvadratnih u četiri paviljona (5,6,7 i 7a) ispunit će više od 300 izlagača koji dolaze iz 14 zemalja od Austrije, Francuske, Nizozemske do Velike Britanije.

Ove godine počasni gost sajma je jedan od najuglednijih mađarskih autora – Péter Nádas, autor “Paralelnih pripovijesti“ i “Knjige sjećanja“. Prije nego što se posvetio isključivo spisateljskom radu, bavio se i novinarstvom te radio kao fotograf i urednik, a djela su mu prevedena na brojne svjetske jezike. Predstavljanje njegove posljednje knjige ‘Pisanje kao profesija’ bit će u srijedu 13. studenog.

Uz mađarskog pisca, ovogodišnja zemlja u fokusu je Mađarska koja će svoju vibrantnu kulturnu scenu dočarati kroz književni, umjetnički, gastronomski i kulturni program. Predstavit će se mađarski pisci s nedavno objavljenim djelima.

–  Interliber, uz bogatu ponudu knjiga, veliku pažnju pridaje i popratnom programu događanja, koji redovno privlači brojne posjetitelje. Paneli, radionice, predavanja i susreti s autorima važan su dio ovog sajma jer stvaraju interaktivnu atmosferu koja doprinosi kulturnoj razmjeni i razvoju čitateljske zajednice. Popratni program je idealna platforma za diskusiju o aktualnim književnim temama i promociju znanosti. Najavljujemo više od 200 sati programa koji će se odvijati na četiri pozornice u paviljonima 5, 6, 7 i na otvorenom prostoru – ističu organizatori.

Radno vrijeme sajma, koji će trajati do 17. studenoga, je utorak, srijeda, četvrtak i nedjelja od 10 do 20 sati te u petak i subotu bit će otvoren do 21 sat.

Ulaz je besplatan, a parking za sve posjetitelje Interlibera oko Zagrebačkog velesajma je također besplatan. Detaljan program pronađite ovdje.

Photo: Neva Zganec/PIXSELL

Nastavite čitati

Reporter 442 - 24.10.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.