Kultura

Oglede privlači poglede: ‘Nije to festival za široke mase, ali vjerujem u Goricu…’

Glumica i umjetnica Ana Katulić odvažila se ponuditi Velikogoričanima nešto drukčiji kulturni sadržaj, festival Oglede. Nakon prvog izdanja festivala, kad su se dojmovi slegli, objašnjava nam kako je i zašto odlučila u naš grad dovesti suvremenu umjetnost…

Objavljeno

prije 2 godine

24. listopada 2023.

Objavio/la

Marko Vidalina

U Gorici živim, jako volim ovaj grad i želim ovdje i raditi. Ok, radila sam već i ranije u svom gradu, predstave i neke druge stvari, ali tražila sam način kako ono čime se primarno bavim, a to su izvedbene umjetnosti, dovesti u svoj grad. Mislim da je to važno i vrijedno, da i ovaj grad ima jedan takav festival. Neki su ga nazvali urbanim, ali ja to zovem festivalom suvremene umjetnosti i izvedbenih praksi, kaže Ana Katulić na početku naše priče o festivalu “Oglede”.

To je njezin projekt, njezina ideja i nešto potpuno drukčije od svega što se nudi u našem gradu svih ovih godina. Odlučila je pokušati ponuditi oblik umjetnosti koji mnogima možda neće biti potpuno jasan ni razumljiv, koji ima gomilu svojih posebnosti, ali nakon prvoga izdanja festivala čija je umjetnička ravnateljica djeluje odlučna da ova stvar zaživi.

– Inicijativa je krenula od Velikogoričkog salona, održanog prošle godine, koji je mapirao, odnosno pobrojao goričke umjetnike. To su ljudi s ovog područja koji u svom gradu baš i ne rade, a ima ih jako puno, pogotovo mladih. Kroz taj Salon svi oni su se predstavili sugrađanima, a u cijelom tom procesu došla sam na ideju da napravimo nešto što će se održavati jedanput godišnje i tim ljudima davati prostor i priliku za rad. Naravno, odmah sam u toj ideji vidjela i goste izvana, pa čak i mogućnost da stvar postane međunarodna, no osnovni cilj bio je upravo okretanje domaćim umjetnicima koji se bave suvremenim praksama, pa kroz to približiti ljudima takav vid umjetnosti. I otvoriti grad – kaže Ana.

Odlučila je, prevedeno, pokušati mijenjati percepciju ljudi o onome što će jedni nazvati performansima, drugi konceptualnom umjetnošću, a treći možda i klasičnim “zabrijavanjem tamo nekakvih umjetnika”.

– Bila sam i na to spremna. Uostalom, prije festivala, dok su trajale pripreme, jedan poznanik me pitao: “Ana, jesi ti sigurna da je Gorica spremna za ovo?” A ja sam odgovorila: “Da!” Možda sam vječni optimist, ali zaista vjerujem u Veliku Goricu. Stvarno volim ovaj grad i mislim da ima potencijala za razne stvari. Publika nije glupa, sva publika, ne samo gorička, ali ponekad je treba malo pogurati. Jasno mi je da ovo nije događaj koji će privući šire mase, kao neki drugi u našem gradu, ali iskreno mi je i dosta događanja koja nude za svakoga po nešto. Ovim našim festivalom definitivno ne nudimo za svakoga po nešto, ovo je priča koja je namijenjena određenom krugu ljudi. Nisu svi vatrogasci, nisu svi u folkloru, a jednako tako nisu svi ni za suvremene umjetnosti. Ni ne očekujem da će ovdje doći jednak broj ljudi kao na Gastro ili VG Fest, svjesno sam željela napraviti manji festival koji će okupiti publiku koju to zanima – objašnjava svoju ideju Ana Katulić.

I doista, nije ovo bila manifestacija koja je privukla “pola Gorice”. Daleko od toga. Međutim, bilo je to nešto novo, drukčije, izazovno i za društvo iz organizacije, i za izvođače, ali i za publiku.

– Gorica se i danas često gleda kao spavaonica, kao mjesto gdje se ništa ne događa. Neću se složiti s tim, ona ima svoje sadržaje i kulturno naslijeđe, koje je većinski vezano uz folklor i tradiciju. To je i logično, budući da je povijest Velike Gorice sve do početka 20. stoljeća vezana uz povijest Plemenite opčine turopoljske, tu nema nekih značajnijih arhitektonskih ili umjetničkih ostataka, nije bilo bogataša koji bi financirali takve stvari i takve ljude. Zato nema tu neke osobite umjetničke ostavštine, no ja vjerujem da to možemo početi mijenjati – ističe.

– Ideja je i bila prvo odabrati adekvatan prostor za festival, ove godine to je bio Trg Kralja Tomislava, pa kroz umjetnost i izvedbe staviti fokus i na taj prostor. Došli su ovdje ljudi iz cijele Hrvatske, tri dana boravili su u Velikoj Gorici, družili se, kretali gradom, upoznali ga… Za ovaj prvi put predstavili smo svima njima taj strogi centar grada, dotaknuli se povijesti i uspjeli otvoriti, ali i preispitati kakav je ovo zapravo grad. Trg Kralja Tomislav je središte iz kojeg je krenuo rast Velike Gorice, nekadašnji centar, iako on danas nije klasičan trg. Zato smo uzeli taj prostor od Muzeja Turopolja do DM-a, koji se nekad zvao i marvinski trg, konjski trg, trg slobode… Imamo tu povijest Gorice kao sajmenog grada, trgovišća, i tu smo željeli postaviti suvremenu umjetnost, pa vidjeti što ćemo dobiti – dodala je kreatorica festivala.

Za prvu godinu, dobili smo događaj koji očekivano nije okupio mase, ali i festival koji je mnoge sudionike iznenadio u smislu odaziva publike.

– Moja mala pobjeda je što su na naš festival, uz ljude koje poznajem i koji su me došli podržati, došli i neki koje nikad prije nisam vidjela. Mi koji se bavimo suvremenim praksama to zovemo “prava publika”. Na razini cijele Hrvatske često nam se događa da nam izvedbe gledaju samo kolege. Odnosno, da gledamo jedni druge. Prave publike često ni nemamo, a ja to ne želim, želim da barem netko dođe zato što ga to zanima. Takvih je ljudi na ovom našem festivalu bilo, neki od njih ostali su kroz sva tri dana, a to pokazuje da ih to stvarno zanima. Čak su i moji kolege iz Zagreba bili iznenađeni koliko se ljudi okupilo. Kad se uspoređuje s nekim drugim goričkim manifestacijama, to je mali broj, ali za suvremene prakse to je značajna posjećenost. Evo, nadaleko poznati umjetnik Siniša Labrović rekao da u životu nije nastupao pred ovoliko publike. Pazite, u Velikoj Gorici. I da ima malu tremu?! Eto, zato kažem da Velika Gorica ima potencijal, da ima publiku i za ovo. Naravno, spremna sam i za kritike, komentare svake vrste, ali vjerujem da će mnogi doći i pogledati što se događa. Definitivno nisam i neću otpisati goričku publiku.

Kroz tri dana festivala posjetitelji su mogli vidjeti performanse, uključiti se u performativne akcije, izrađivali su se klauni, crtali portreti, a bio je tu i ulični teatar, neverbalni teatar…

– I sve je to trajalo relativno kratko, do 20-ak minuta, ništa što bi ljudima bilo naporno i zamorno. Čak su i sami izvođači na kraju komentirali da smo uspjeli napraviti jedan vedar, veseo, lagan i živahan festival, iako nisu baš sve teme bile takve. Karakteristika performansa i jest to da je riječ o formi podložnoj raznim interpretacijama. Ima puno objašnjenja, etiketa koje možeš zalijepiti na pojedini performans – govori Ana.

A kad smo već kod toga, lijepile su se i etikete po Gorici. Doslovno.

– Da, zadnji dan smo imali akciju šetnje Zagrebačkom ulicom, koju je radio Splićanin Gildo Bavčević. Za njim je u toj uličnoj akciji, koja se zvala “Unutarnja kontrola”, išlo 30-ak ljudi. Imao je na sebi reflektirajući prsluk, a u rukama aparat s kojim se ispisuju kazne. On je ispisivao papiriće s određenim riječima i te papiriće lijepio na institucije u javnom prostoru; banke, Hrvatska lutrija, zgrada Mirovinskog, Državnog odvjetništva… Kontrolirao je i dodjeljivao im riječi kao što su “pažnja”, “empatija” i slično. To je performans koji nastaje u trenutku. Trajalo je sve skupa pola sata i teško bi funkcioniralo da je uz njega išlo više ljudi, njih 200 ili 300. Zato i kažem da ovakve stvari nisu za široke mase. Mnogi od toga zaziru, smatraju to možda i glupim, besmislenim, ali ja predlažem da si ljudi daju priliku. Da dođu, pogledaju to, dožive, pa će procijeniti sviđa li im se to ili ne. Nekima se to neće svidjeti, ali kažem opet, nije ni cilj da se svima svidi. Bit će sigurno i onih koji će prepoznati nešto u tome, a takvih ima i u Velikoj Gorici. Ne mislim da su to svi Velikogoričani, ne moraju ni biti. Ako imamo sadržaje za vatrogasce ili folkloraše, zašto ne bismo imali i nešto za takve koje zanimaju i ovakve stvari – postavlja si pitanje Ana.

Nakon što je prvo izdanje odrađeno, na papiru su ostali zapisani troškovi. Ovo je priča koja neće donijeti profit, a svakako zahtjeva sredstva, kao i golem trud.

– Uvijek se sjetim ljudi koji su pokušavali nešto napraviti u Gorici, pa bi nakon toga, na pitanje “kako je bilo”, krenulo žaljenje da se nisu pokrili, da nema love, da ih nitko neće podržati… Ne znam kako “Oglede” izgledati za nekih pet godina, ali svakako želim pobjeći od takvih razmišljanja. Ako nešto nije bilo po planu, ajmo nešto promijeniti, bolje se organizirati, napraviti nešto drukčije. Poslovno planiranje važan je dio organizacije festivala – vjeruje Katulić.

Ni ona se nije “pokrila”, eventualnu zaradu zamijenili su minusi, no za prvu godinu takav je rasplet bio i očekivan.

– Realan budžet festivala, koji uključuje i razne donacije u svim oblicima, dolazi do nekih 10.000 eura. Mi smo potrošili oko 8000, a namaknula sam ukupno oko 6000. To su te neke realne brojke. Dala sam nešto i od svog obrta, ali na to sam i računala. Prva faza bila je traženje podrške u Gradu i Županiji, ali već u startu mi je bilo jasno da to neće biti dovoljno. I zato sam krenula prema donatorima, računajući da želim od njih skupiti 3000 eura. Na kraju sam skupila 2800 – otkriva brojke Ana, uz dodatak kako je uvjerena da jasan plan vodi do uspjeha.

– Ključno je početi planirati na vrijeme. Ja sam počela u veljači, osam mjeseci prije i odmah definirala koga ću zvati, tko će mi biti izvođači i na koji način želim strukturirati festival. Ako to nemam do kraja definirano, kreće kaos. Znala sam da želim pozvati četiri izvođača, za koja želim osigurati honorar. Sve drugo se može i ne mora dogoditi. Sljedeće je bilo isplanirati program. Raspisali smo javni poziv, u njega stavili da nema honorara, da se dolazi za putne troškove, ali ćemo imati nagradu od 300 eura. Stiglo nam je 15 prijava, što je jako puno za nehonorirani nastup, a mi smo ih odabrali pet – otkriva Ana kako sve to skupa izgleda iza kulisa, u onom “radnom dijelu”.

Priča je to koja je nedvojbeno zahtjevna, no autorica je spremna na borbu.

– Koliko je festival doista održiv, tek ćemo vidjeti. U svakom slučaju, već sam počela planirati sljedeću godinu. Voljela bih napraviti predavanje, radionicu, što li već, o tome kako gledati i “čitati” suvremene prakse. Svakako bismo nešto željeli napraviti nešto za djecu, program “Oglede Kids”, gdje bi djeca mogla nešto naučiti o tome. Na neki način ubaciti taj aspekt rada s djecom. Ove godine nismo željeli širiti program, sljedeće godine to bih svakako probala – govori Ana.

Neće je pokolebati prepreke na putu, pa tako ni to eventualno nerazumijevanje publike ili sugrađana općenito.

– Ne možeš publiku natjerati da joj se nešto sviđa, ali možeš je educirati. I mijenjati percepciju, kako kod potencijalne publike, tako i kod donatora. Imamo u ovom gradu poduzetnike koji žele biti društveno aktivni, vrijedi im pokucati na vrata i pitati ih žele li podržati lokalne umjetnike i umjetnost kao takvu! – zaključila je svestrana djevojka iz Buševca, glumica, umjetnica, novinarka, voditeljica…

Povezane teme:Ana Katulić festival Oglede

Kultura

Jura je stigel u Gradiće! Mještani su proslavili Jurjevo uz krijes, ples i tradiciju

Poseban doprinos večeri dali su i najmlađi članovi KUD-a sa svojom izvedbom „Prešel je prešel pisani Vuzem, došel je došel Jura zeleni”.

Objavljeno

prije 19 sati

24. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Jučer je u Gradićima iza Društvenog doma održana svečana proslava Jurjeva, proljetnog blagdana koji svake godine okuplja mještane i posjetitelje. Organizatori su ovom prigodom upriličili bogat kulturno-umjetnički program, a središnji trenutak večeri bilo je tradicionalno paljenje jurjevskog krijesa.

Simbol topline, svjetla i dolaska plodnijih dana obasjao je okupljene dok su uživali u nastupima Kulturno-umjetničkog društva Gradići i gostiju iz Folklornog ansambla Turopolje.

Poseban doprinos večeri dali su i najmlađi članovi KUD-a sa svojom izvedbom „Prešel je prešel pisani Vuzem, došel je došel Jura zeleni”.

Također tu su bili i domaći kolači koji su dodatno zasladili atmosferu za sve posjetitelje. Događanje je proteklo u znaku zajedništva i očuvanja kulturne baštine.

Iz KUD-a Gradići zahvalili su svima koji su sudjelovali u organizaciji i manifestaciji.

„Dragi prijatelji, mještani, djeco…zahvaljujemo svima na sudjelovanju u manifestaciji Jurjevskih običaja. Vaš doprinos očuvanju tradicije, običaja i narodnog blaga bio je neprocjenjiv, a vaša prisutnost obogatila je cijeli događaj. Uspjeli smo u zajedništvu oživjeti duh prošlih vremena i prenijeti dio te baštine novim generacijama. Veselimo se budućim susretima i zajedničkom njegovanju naše kulturne baštine! Hvala DVD Gradići i prijateljima iz FA Turopolje“, poručuju iz KUD-a.

Nastavite čitati

Kultura

VG Brass Festival otvara vrata uz svjetski poznati German Brass

Objavljeno

prije 21 sat

24. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: German brass

U četvrtak, 2. svibnja s početkom u 19:30 sati, Velika Gorica će ugostiti jedan od najpoznatijih ansambala limene glazbe na svijetu, German Brass. Njihov nastup u Dvorani Galženica označit će svečano otvorenje 19. izdanja VG Brass Festivala, a bit će to i njihov prvi koncert u ovom dijelu Europe.

Festival koji već godinama okuplja vrhunska imena svjetske glazbene scene, i ove godine donosi tri večeri iznimnog glazbenog doživljaja. Gradonačelnik Krešimir Ačkar tom je prilikom uputio dobrodošlicu posjetiteljima i zahvalio svima koji doprinose uspjehu festivala.

„Dragi posjetitelji i gosti Brass festivala, veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti vas u Velikoj Gorici, u gradu u kojem će nam i ove godine eminentna glazbena imena i umjetnici prirediti tri nezaboravne večeri vrhunske glazbe. Posebno me veseli što festival već godinama nudi atraktivan spoj glazbe, spektakla i zabave, čime je Velika Gorica postala prepoznatljivo mjesto na glazbenoj karti Hrvatske i svijeta. Ovom prilikom zahvaljujem organizatorima na njihovoj ustrajnosti i viziji, umjetnicima na talentu i strasti te publici na vjernosti i kontinuiranoj podršci. Brass festival svake godine donosi izvanredno glazbeno iskustvo koje se ne propušta. Stoga, još jednom pozivam sve ljubitelje dobre glazbe da uživaju u ovogodišnjem programu 19. po redu izdanja ovog jedinstvenog festivala, koji će, vjerujem, i ove godine privući nove obožavatelje limenih puhačkih instrumenata. Uvjeren sam da će ovogodišnji Brass festival biti još jedan korak naprijed – ne samo u glazbenom, već i u društvenom i kulturnom razvoju našeg grada. Dobrodošli u Veliku Goricu – grad koji vjeruje u snagu umjetnosti i njeguje kulturu kao zalog bolje budućnosti”, poručio je Ačkar

Ansambl German Brass, osnovan 1974. godine, jedan je od najcjenjenijih sastava limene puhačke glazbe. Čine ga deset vrhunskih glazbenika, solo puhača i sveučilišnih profesora koji svojim nastupima podižu standarde izvođenja i umjetničkog izražaja. Njihovi prepoznatljivi aranžmani, koje potpisuju Matthias Höfs i Alexander Erbrich-Crawford, postali su nezaobilazni klasici ovog glazbenog žanra.

Poznati po izvedbama koje brišu granice između ozbiljne glazbe i zabave, German Brass svakim koncertom donosi tehničku savršenost i interpretativnu snagu koja osvaja publiku svih generacija. Njihovo gostovanje u Velikoj Gorici još je jedna potvrda međunarodnog ugleda festivala.

Uz German Brass, na popisu izvođača su se našli i New Empire Brass, Krešimir Fabijanić, Russell Gilmour, Willliam Russell, Siegfried J. Koch, Zvonimir Lazar i Vedran Kocelj, a festival se održava u suradnji s Hrvatskim baroknim ansamblom.

Ulaznice su dostupne od 3. ožujka putem interneta i na blagajni Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Nastavite čitati

Kultura

Vukovinska crkva nova festivalska lokacija Ars Organi Sisciae

19. Međunarodni orguljaški festival Ars Organi Sisciae poziva na obnovu i zaštitu povijesnih orgulja – ulaz na sve koncerte je slobodan.

Objavljeno

prije 22 sata

24. travnja 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

19.Međunarodni orguljaški festival Ars Organi Sisciae održat će se od 4. – 11. svibnja u Glini, Petrinji, Hrvatskoj Kostajnici, Vukovini, Voloderu, Martinskoj Vesi i Sisku. Uz brojne atraktivne komorne koncerte u kojima ćemo uz orgulje slušati tamburicu, klarinet, pjevače, na ovogodišnjem festivalskom izdanju međunarodni gosti svirati će panovu frulu uz orgulje, a koncerte kojima se apelira na obnovu orgulja održat će solisti Hrvatskog baroknog ansambla i svjetski poznati gitarist Edin Karamazov.

Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae i umjetnička ravnateljica Valentina Badanjak Pintarić u ovogodišnjem festivalskom izdanju apeliraju na obnovu i zaštitu povijesnih orgulja, osobito u kraju koji je nakon razaranja u Domovinskom ratu, katastrofalno stradao u potresu, nakon kojega se još oporavlja.

Festival otvaraju mlade snage – solisti, zbor i orkestar Glazbene škole Vatroslava Lisinskog iz Zagreba u nedjelju, 4. svibnja u Župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka u Glini.

Iako petrinjske orgulje nisu u funkciji već više od četiri godine, 5. svibnja će se u okviru festivalskog programa održati koncert u Župnoj crkvi sv. Lovre kao apel da crkva krene u potrebnu obnovu kako bi se dogodine na novouređenim Hefererovim orguljama mogao svečano otvoriti 20. Ars Organi Sisciae.

Hrvatska Kostajnica je prije Domovinskog rata imala tri vrijedna povijesna instrumenta, dok su danas tek jedne tehnički nedorečene donirane orgulje nepoznatog švicarskog graditelja iz 2012. godine. Ove godine organizator je odlučio usmjeriti pažnju na potrebu obnove orgulja u ovome kraju – koncertom jednog od svjetski poznatih gitarista – Edina Karamazova, koji će u srijedu 7. svibnja u Župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog oduševiti publiku milozvukom svoje klasične gitare.

Na novoj festivalskoj lokaciji – u Župnoj crkvi Pohoda BDM u Vukovini – festivalska publika ponovno će u četvrtak 8. svibnja imati priliku čuti orgulje najpoznatijeg graditelja mariborskog kruga – Josipa Brandla, graditelja nekadašnjih orgulja Sisačke katedrale na kojima su se godinama održavali festivalski koncerti. Nastupit će mladi orguljaš Dubravko Ćepulić Polgar uz kojega će bisernicu svirati Franjo Pećarić.

U Voloderu, u Župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog je vrlo vrijedni povijesni instrument, orgulje Antuna Šimenca iz 1863. godine koje se nalaze se na popisu zaštićenog pokretnog kulturnog dobra RH. Ove godine ćemo ih slušati u izvedbi Stanislava Šurina, slovačkog orguljaša, skladatelja, pedagoga, organizatora, urednika časopisa te savjetnika u popravcima i rekonstrukcijama povijesnih orgulja i u izgradnji novih orgulja. Uz njega će nastupiti češka panfalutistica Liselotte Rokyta.

Ovogodišnje izdanje Ars Organi Sisciae vraća na program festivalsku tradicionalnu subotu u Martinskoj Vesi gdje su lani obnovljene vrijedne povijesne orgulje M. Heferera iz 1881. godine koje su kontinuirano svirale sve do potresa i nalaze se na popisu zaštićenog pokretnog kulturnog dobra RH. U Župnoj crkvi s. Martina biskupa 10. svibnja će nastupiti sjajni duo sastavljen upravo za ovu priliku: Bruno Philipp, klarinet i Milan Hibšer, orgulje. Na programu ćemo, među ostalim, čuti i praizvedbu skladbe Milana Hibšera, potaknutu novom festivalskom suradnjom.

Festival zatvara koncert Muškog kvarteta Adore pod umjetničkim vodstvom orguljaša Alena Kopunovića Legetina sisačkoj Bazilici sv. Kvirina Muški pjevački kvartet djeluje od 2024. godine, a čine ga Igor Krišto, tenor (solist opere HNK Osijek), Kristijan Kostić, tenor (voditelj klape sv. Lovro u Požegi), Antonio Bogojević, bariton (student pjevanja u klasi prof. Margarete Klobučar u Puli) i Vjekoslav Hudeček, bas (solist Zbora HRT-a). Na programu ćemo čuti i praizvedbu hrvatskog skladatelja Alana Kljaića.

Ulaz na sve koncerte je slobodan!

Festival se održava uz medijsko pokroviteljstvo Hrvatske katoličke mreže, Radio Marija, Laudato.tv te uz internacionalno medijsko pokroviteljstvo Croatia Heartful Center. Također, pokrovitelj festivala je i Ministarstvo kulture i medija RH, Sisačkoj biskupija, Sisačko-moslavačka županija, Zagrebačka županija, Grad Hrvatska Kostajnica i Grad Petrinja.

Nastavite čitati

Kultura

U Galeriji Galženica otvorena izložba „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”

Postav izložbe obuhvaća djela 23 umjetnika među kojima su Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak i mnogi drugi.

Objavljeno

prije 1 dan

24. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Kamilo Ružička, Divlje kuće na Srebrnjaku, linorez na papiru, 24,5x29,5 cm, 1934.

U utorak, 29. travnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvorena je obljetnička izložba pod nazivom „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”. Izložba okuplja 50 umjetničkih radova iz privatnih kolekcija Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića, koji su ujedno i autori izložbene koncepcije. Izložba ostaje otvorena do 23. svibnja 2025. godine.

Na izložbi su zastupljena 23 umjetnika: Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Franjo Mraz, Edo Kovačević, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Omer Mujadžić, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Antun Mezdjić, Branka Hegedušić, Frano Kršinić, Petar Franjić, Ivan Tabaković, Vinko Grdan, Ivan Tabaković, Petar Smajić. Prikazana djela datiraju iz razdoblja od 1926. do 1937. godine, uključujući predzemljašku, zemljašku i postzemljašku fazu.

Stručni predgovor katalogu izložbe potpisuje povjesničar umjetnosti dr. sc. Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti. U svom tekstu ističe važnost grupe Zemlja kao umjetničkog kolektiva koji je jasno artikulirao potrebu za povezivanjem umjetnosti sa suvremenim životom. Podsjeća i na manifest grupe koji je umjetnost i život promatrao kao jedno te naglašava jedinstvenost spoja društveno angažirane i nacionalno svjesne umjetnosti koju je grupa zagovarala.

Edo Kovačević, Sajam u Žabnu, tempera na staklu, 310×360 mm, 1936.

Grupa Zemlja, osnovana 1929. godine, djelovala je do 1935., kada joj je rad policijski zabranjen. Bila je jedna od ključnih umjetničkih pojava međuratnog razdoblja, čiji su članovi kroz svoje radove progovarali o tadašnjoj društveno-političkoj i gospodarskoj stvarnosti. Umjesto idealiziranih krajolika i veduta, prikazivali su tvorničke pogone, gradska predgrađa, siromaštvo i represiju, stvarajući umjetnost koja ne bježi od stvarnosti, već joj izravno odgovara.

Izložba ne donosi samo tipičnu zemljašku tematiku već uključuje i radove koji upućuju na unutarnje nesuglasice unutar grupe te individualne težnje nekih članova za oslobađanjem od strogo definiranih pravila kolektiva.

Fedor Vaić, Zemljaški autoportret, ulje na platnu, 47,5×38,5 cm, oko 1934.

Kroz pedeset radova i gotovo stoljeće vremenskog odmaka, ova izložba nudi uvid u snagu zajedničke umjetničke ideje koja je, unatoč kratkom trajanju, ostavila dubok trag u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Grupa Zemlja možda je nestala 1935., ali njezina poruka i danas snažno odjekuje – umjetnost i život ne mogu i ne smiju biti odvojeni.

Franjo Mraz, Seoski sajam, tuš na papiru, 27×35,3 cm, oko 1935.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara putuju u Istanbul

Objavljeno

prije 3 dana

22. travnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara putuju sutra (srijeda, 23.04.2025.) u Tursku, u Istanbul, na ‘Majorette festival Bosfor 2025’, gdje će predstavljati Hrvatsku na tom međunarodnom mažoret festivalu.