Povežite se s nama

Priroda

Održana završna konferencija ‘Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice’

Količinu otpada koji nastaje u našim domaćinstvima možemo smanjiti vlastitim angažmanom, jer upravo tamo i započinje sustav reciklaže – odvajanjem „na kućnom pragu”.

Objavljeno

na

U plavom salonu gradskog nogometnog stadiona održana je završna konferencija na kojoj je predstavljena provedba projekta “Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice”. Ovaj projekt Grad Velika Gorica i komunalno društvo VG Čistoća provode od prosinca 2018. godine, a sufinanciran je u visini 60,47 % sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda, kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. godine“. Vrijednost projekta je 1.984.588,79 kuna, od čega se iz Kohezijskog fonda sufinancira 1.096.245,50 kuna. Projekt je kroz ukupno 17 aktivnosti obuhvatio edukaciju i informiranje svih skupina građana Grada Velike Gorice o pravilnom gospodarenju otpadom, važnosti odvojenog sakupljanja otpada „na kućnom pragu“ i putem reciklažnih dvorišta te „zelenih otoka“. Na taj način sakupljeni otpad može se reciklirati i pravilno zbrinuti, umjesto da završi na „divljim“ odlagalištima ili gradskom Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava. „Predviđeno trajanje projekta bilo je 20 mjeseci, no zbog korona-krize morali smo ga produžiti još 4 mjeseca. Projekt je u skladu sa Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Grada Velike Gorice. Uspjeli smo realizirati sve zadane aktivnosti, svi troškovi su plaćeni i sada u završnom izvještaju možemo povući ostatak financijskih sredstava iz Kohezijskog fonda. Grad je sam aplicirao za ovaj projekt, bez partnera, no uz veliku pomoć gradskog komunalnog društva VG Čistoća. – rekao je u uvodnoj prezentaciji voditelj Ureda za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice Marko Ružić.

 

Svrha projekta je smanjiti količinu otpada na odlagalištima, na način da se što više otpada odvaja u kućanstvima ili tvrtkama, pravilno zbrine, reciklira i ponovno uporabi. Tako će se manje otpada odvoziti na gradsko odlagalište komunalnog otpada. Ostvarivost ovog lanca ovisi o educiranosti samih građana, što je bio jedan od glavnih ciljeva projekta. „Ovim projektom želimo promijeniti konzumerističke  navike građana, odnosno njihovu svijest o hijerahiji gospodarenja otpadom, a to znači da se odvojeno sakupljeni otpad zaista odvozi na reciklažu. Ponovna upotreba recikliranih materijala utječe na smanjenje miješanog komunalnog otpada koji odlažemo u zelene kante.“ – naglasio je Ružić.

Tijekom svoje prezentacije izvanredna profesorica s velikogoričkog Veleučilišta Sanja Kalambura skrenula je pažnju na to da danas velika većina nas lako odbacuje kupljene stvari. Ne promišljamo da li su one ponovno upotrebljive? Ili koju štetu okolišu čine ako ih pravilno ne odložimo?“Količinu otpada koji nastaje u našim domaćinstvima možemo smanjiti vlastitim angažmanom, jer upravo tamo i započinje sustav reciklaže – odvajanjem „na kućnom pragu“. Ovaj projekt savršeno se uklopio u naknadno doneseni europski Zeleni plan do 2050. godine čiji je glavni cilj učiniti prostor Europske unije slobodnim od štetnih emisija stakleničkih plinova. Danas hranu bacamo u enormnim količinama, a ona na odlagalištima stvara štetne emisije u zrak. Nadam se da su građani toga postali svjesni i savjesni, te će redovito ostatke hrane ubuduće bacati u smeđe kante. – poručila je Kalambura. Prema izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u 2019. godini u Hrvatskoj je nastalo 1.800.000 tona otpada, odnosno 444 kg po stanovniku. Od toga odvojeno sakupljeni otpad čini 37 %, od čega se ponovno uporabilo 30 % i isto toliki postotak otpada se reciklirao, što je daleko manje od postavljenih ciljeva.

Kako je svaki pojedinac svakodnevno „proizvođač“ bilo koje vrste otpada, glavna poruka projekta svodi se na vlastitu odgovornost o otpadu koji nastaje u našim domovima, a koji u konačnici zagađuje okoliš. Dakle, preporuka je ne kupovati proizvode s viškom ambalaže, kupovati samo onoliko koliko vam zaista treba, odvajati plastiku, metal, papir i staklo, te biootpad koji procesom truljenja stvara štetne plinove i stvara procjedne vode, odnosno zagađene tekućine. „Cilj je odvojeno prikupiti minimalno 40 % mase biootpada koji inače završi u miješanom komunalnom otpadu. Zato u Velikoj Gorici imamo mogućnost kućnog kompostiranja, dijelimo vrtne kompostere kućanstvima, zbog čega smo i osmislili lako pamtljiv slogan: Ne vegetiraj – kompostiraj!“Stigla nam je i najava Fonda da će ubrzo stići i naručene kante za biootpad u sklopu projekta za sve stambene zgrade i obiteljske kuće na području grada.– poručio je Ružić.

Velik problem je građevni otpad koji nažalost završi na „divljim odlagalištima“, narušavajući prirodnu ravnotežu i ljepotu krajolika Velike Gorice i cijelog Turopolja. Upravo je na ovaj problem tijekom diskusije na Konferenciji upozorila i nekolicina građana. Gradska četvrt Kurilovec ima problem s čak 1000 kubika građevnog otpada na divljim deponijima, dok stanovnici Kobilića upozoravaju da nakon što se divlji deponiji očiste, već sutradan nailaze na nove. Problem bi moglo ublažiti novo reciklažno dvorište u Ulici Franje Boška Kirinčića u Kurilovcu, koje će se protezati na površini od oko 3.000 m2, ali i novo Reciklažno dvorište građevnog otpada Mraclinska Dubrava, za koji je već ishođena građevinska dozvola, a u sklopu kojeg će se sakupljati i reciklirati građevni otpad te će se nakon recikliranja ponovno moći koristiti u gradnji.

Kako promjene u načinu gospodarenja otpadom nose i povećanje troškova odvoza, građani mogu očekivati i korekciju cijena komunalne usluge koja se na području grada Velike Gorice nije mijenjala od 2008. godine. Do sada je gotovo 12.000 korisnika dobilo posude za odvojeno sakupljanje otpada, a na javnim površinama nalaze se i novi kontejneri za staklo. Obzirom na više vrsta otpada u pripadajućim kantama, broj odvoza povećava se s 4 na 11. Stanari u zgradama gdje već postoje kante za odvojeno sakupljanje imat će u budućnosti približno istu cijenu komunalne usluge, dok će vlasnici obiteljskih kuća s povećanjem broja odvoza, dobiti i veće račune za tu uslugu.

Inače, novi sustav gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice trebao bi početi s realizacijom početkom 2021. godine.

 

 

Moja županija

Posavski kukuruzni labirint nominiran za svjetsko priznanje

U dva klika dajte glas za našu jedinstvenu atrakciju!

Objavljeno

na

Objavio/la

Ova zanimljiva kukuruzna avantura za cijelu obitelj, smještena kod Društvenog doma Posavski Bregi u Savskoj ulici u okolici Ivanić-Grada, nominirana je za nagradu Green Destinations TOP 100 Stories 2025. čija će se dodjela održati tijekom ITB sajma putovanja u Berlinu ove godine.

Osim što je Posavski kukuruzni labirint ušao u izbor za nagradu publike,  nominiran je i u posebnoj kategoriji „Kultura i tradicija“ te stoji uz bok nekolicini destinacija iz drugih krajeva svijeta.

 

No, kako bio ova sezonska turistička destinacija dobila nagradu, potrebna joj je podrška i vaši glasovi na službenoj stranici Green Destinations pod nazivom Posavski kukuruzni labirint – Croatia – Zagreb county – Ivanić-Grad. Vrijedi kliknuti na poveznicu na ovu jedinstvenu atrakciju jer ćete tako i vi biti indirektni promotor naše turističke ponude.

Ako još niste posjetili prirodni labirint na kukuruzištima ivanićgradske okolice, planirajte to učiniti već tijekom ovoga ljeta ili jeseni kada oživi ovaj neobični prizor inspiriran lokalnim narodnim nošnjama i ekološkom pozadinom.

Čeka vas nezaboravno istraživanje labirinta uz prateće sudjelovanje u edukativnim i zabavnim aktivnostima, a koliko je atraktivan zna i naš proslavljeni čelist Stjepan Hauser koji je upravo u labirintu snimio spot za svoju pjesmu.

Inače, projekt je pokrenula Turistička zajednica Ivanić-Grada u suradnji s Gradom Ivanić-Gradom, Turističkom zajednicom Zagrebačke županije, Hrvatskom turističkom zajednicom i Zagrebačkom županijom, a prepoznat je kao jedan najinovativnijih održivih turističkih iskustava u Hrvatskoj.

Nastavite čitati

Moja županija

U subotu otvorenje izložbe Čarobni svijet leptira

Zagrebačka županija dom je za čak 1.010 vrsta leptira.

Objavljeno

na

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije poziva na izložbu  „U čarobnom svijetu leptira” čije će otvorenje biti 18. siječnja na Autobusnom kolodvoru Samobor.

Postav izložbe čini 36 slika nastalih na likovnim kolonijama u kojima je sudjelovalo 25 akademskih i amaterskih umjetnika, a različitim tehnikama zabilježili su svijet i posebnost ovih kukaca koji imaju stanište na području Zagrebačke županije. Višegodišnja istraživanja leptira na području županije pokazala su raznolikost i veliki broj vrsta, koje treba očuvati, čemu u prilog ide i ova izložba slika.

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Inače, likovna djela s motivima leptira nastala su tijekom dviju likovnih kolonija u šumi Žutici i na jezeru Bobovica u Samoboru, s time da su organizirana promatranja  dokazala da 75% svih vrsta leptira pronađenih u Zagrebačkoj županiji obitava na području šume Žutice koja je jedna od najvećih nizinskih poplavnih šuma u Hrvatskoj i prva prirodna retencija rijeke Save nizvodno od Zagreba na području Lonjskog polja, a administrativno pripada Ivanić-Gradu i općini Križ.

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Podsjećamo da je Zagrebačka županija dom je za čak 1.010 vrsta leptira. Njihov prosječan životni vijek je samo pet dana, dok neke vrste žive tek nekoliko sati, stoga Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije organizira i Noć noćnih leptira, gdje uz stručno vodstvo i posebne tehnike, posjetitelji tijekom noćnih sati mogu upoznati ove tajnovite stanovnike naše županije.

Otvorenje izložbe „U čarobnom svijetu leptira” je u 18 sati.

Nastavite čitati

Moja županija

Zimska čarolija čeka vas na Kladeščici

Utočište za sve željne mira, čiste prirode i očaravajućih zimskih prozora.

Objavljeno

na

Objavio/la

Istočni obronci Medvednice, u administrativnom sastavu grada Svetog Ivana Zeline, kriju prirodni dragulj – lokaciju Kladeščica, na kojoj se smjestio i istoimeni planinarski dom.

Nizinski gradovi Zagrebačke županije kao i ostatak kontinenta na nižim nadmorskim visinama, ne mogu se pohvaliti zimskim snježnim padalinama koje bi omogućile kvalitetno sanjkanje, grudanje ili snježne skulpture.

Foto: TZZŽ_Josip Škof

Zato treba krenuti uzbrdo, na obronke naših obližnjih planina poput Samoborskog i Žumberačkog gorja, možda i Vukomeričkih gorica, ali i zelinskog kraja, koji se „penje“ na dio Medvednice. Kladeščica iz prve rečenice, raj je za planinare, rekreativce, ovisnike o čistom zraku i tišini ali i podsjetniku na vrijeme kada je zima mogla pružiti zvuk škripe snijega pod čizmama!

Poznati velikogorički fotograf Josip Škof, svojim je objektivom zabilježio mnoga mjesta Zagrebačke županije i navukao nas na detaljnije istraživanje, baš kao i na manje razvikani lokalitet – Kladeščicu.

Foto: TZZŽ_Josip Škof

Do planinarskog doma možete „na noge“ planinarskom stazom broj 47 iz Svetog Ivana Zeline, kroz Biškupec Zelinski, a za vas, koji ćete štedjeti korake i potrošiti na gorivo, odabrat ćete vožnju automobilom po makadamu, koji je, kažu lokalci, dobro održavani cestovni pravac do vašeg odredišta. Na cilju će vas dočekati pogled za pamćenje na 460 metara nadmorske visine te utočište – planinarski dom Kladeščica, koji pruža i okrepu s bogatim domaćim jelovnikom i srdačnim domaćinima.

S Kladeščice pogled puca na Zagorje i Ivanščicu, dok za vedrih dana vaše oko može baciti pogled čak i na Kamniško-Savinjske Alpe u Sloveniji, tako da je to odlična pozivnica na uživanje u bajkovitoj atmosferi, koja će vikendom napuniti vaše baterije.

Planinarski dom je otvoren vikendom od 10 do 17 sati.

Nastavite čitati

Priroda

‘Na cestama je 14 ekipa za čišćenje snijega, posut ćemo ih s 200 tona soli’

Iako u ranim jutarnjim satima baš i nije tako izgledalo, snijeg ipak nije napravio veći problem u funkcioniranju grada. Već se i topi, a zimska služba je na terenu…

Objavljeno

na

Velika Gorica ovog je jutra bila bijela, u ranim jutarnjim satima izgledalo je to kao da bi nas mogao zasuti ozbiljan snijeg, ali nije baš tako ispalo. Već nešto iza 10 sati snijeg je prestao padati, odmah se počeo i topiti, tako da umjesto snježnih radosti imamo – bljuzgu.

Koju će, naravno, djelatnici VG Komunalca pokušati ukloniti u najvećoj mogućoj mjeri.

– Snijeg je, kako je bilo i predviđeno prognozom, prestao padati, a na terenu su sve raspoložive ekipe naše zimske službe, u 14 kamionskih jedinica čiste prometnice prvog i drugog prioriteta. U brdskim dijelovima čeka se prestanak oborina, kako bi traktori i kamioni mogli na teren – kaže Jurica Mihalj, predsjednik Uprave ove gradske tvrtke, pod kojom je i zimska služba.

– U prvoj rundi utrošit ćemo oko 200 tona soli, da ne bi došlo do poledice, jer se u drugom dijelu dana očekuje pad temperature, a po noći i minusi, kao i tijekom vikenda. Jedinice koje će po gradu čistiti nogostupe, zebre, autobusna stajališta i ostalo krenule su u akciju čim je snijeg prestao padati. Ne bi trebalo biti nikakvih značajnih problema ni na cestama ni na pješačkim stazama – govori Mihalj.

Nešto kompliciranija situacija je na našim bregima, gdje snijega ima više, pa i problema ima više.

– Čim snijeg prestane padati, krenut ćemo s akcijom, prvo sa raljenjem, pa onda i posipavanjem. Iako, cesta je posuta i preventivno, tako da sporije dolazi do smrzavanja na tlu – pojasnio je Mihalj.

Podsjećamo, po Zakonu o komunalnom redu građani su dužni očistiti snijeg ispred svojih ograda, odnosno stanari ispred svojih zgrada.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Za redovito ulaganje u očuvanje okoliša Zagrebačkoj županiji dodijeljeno 80 tisuća eura

Financirana sredstva koristiti će se za sadnju stabala, uređenja okoliša, čišćenja rijeka i potoka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija pokazuje da se priroda i razvoj mogu uspješno povezati. Poznata je kao „zeleni prsten“ Zagreba jer redovito ulaže u očuvanje prirode i okoliša te joj je 2024. godine dodijeljeno 80 tisuća eura za 28 ekoloških projekata koje provode lokalne eko-udruge.

Financirana sredstva koristiti će se za sadnju stabala, uređenja okoliša, čišćenja rijeka i potoka, uklanjanja divljih odlagališta te organizaciju radionica za djecu i mlade o zaštiti prirode.

Zagrebačka je županija bogata šumama, močvarama te raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom. Čak 13,5% županije čine zaštićena područja, a ovakvi projekti čuvaju prirodu te podižu svijest o važnosti okoliša u svakodnevnom životu.

 

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.