Lokaciju buduće Dnevne bolnice u Velikoj Gorici danas je u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara obišla ministrica zdravstva Irena Hrstić – objavili su iz Grada Velike Gorice.

Gradonačelnik Ačkar tom je prilikom naglasio važnost ovog strateškog projekta uvrštenog u Program Vlade Republike Hrvatske, koji predstavlja značajan iskorak za zdravstveni sustav grada Velike Gorice i šireg područja Zagrebačke županije, odnosno za gotovo 76 tisuća stanovnika Velike Gorice, kao i stanovnika okolnih općina koje gravitiraju gradu.  

Istaknuo je da su analize i istraživanja provedena na lokalnoj razini pokazala kako je upravo dostupnost medicinskih usluga jedan od najizraženijih prioriteta građana.

Dodao je kako će izgradnja dnevne bolnice omogućiti pružanje niza zdravstvenih usluga na lokalnoj razini, čime će se značajno smanjiti potreba za odlascima u zagrebačke bolnice, a time i smanjiti pritisak na već opterećeni zdravstveni sustav glavnog grada. 

Dogovoreno je kako će formirana radna skupina, koju čine predstavnici Grada i stručnjaci iz zdravstvenog sektora, definirati konkretne faze projekta, izraditi vremenski okvir provedbe kao i odrediti medicinske djelatnosti koje će buduća bolnica obuhvaćati.

Paralelno s tim, Ministarstvo zdravstva pokrenut će izradu idejnog projekta, čime se ulazi u početnu fazu konkretne realizacije. 

Grad Velika Gorica pokrenuo je korake za prenamjenu prostornog plana za potrebe izgradnje buduće dnevne bolnice, a koji će biti gotov do kraja godine.

Riječ je o parceli površine gotovo 50 tisuća četvornih metara, smještenoj uz Aveniju Pape Ivana Pavla II., u neposrednoj blizini budućeg nogometnog kampa Hrvatskog nogometnog saveza. Ministrica Hrstić i gradonačelnik Ačkar također su obišli i gorički Dom zdravlja kao i hitnu medicinsku službu.  

Dnevna bolnica u Velikoj Gorici pacijentima će nuditi širok spektar najpotrebnijih medicinskih usluga, uključujući specijalističke ambulante, malu kirurgiju i druge dijagnostičke i terapijske postupke koji su standardni u sklopu dnevnih bolnica.  

Ovo će biti prva takva ustanova u Zagrebačkoj županiji koja će omogućiti veću dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite, te je konkretan korak u smjeru decentralizacije zdravstvene skrbi, ravnomjernijeg razvoja regija i izgradnje sustava koji je prilagođen stvarnim potrebama građana. 

(Foto: Grad Velika Gorica)

Kulturno-umjetničko društvo “Nova zora” iz Donje Lomnice ove će godine predstavljati Zagrebačku županiju na prestižnoj folklornoj manifestaciji, 59. Đakovačkim vezovima. Priliku za sudjelovanje zaslužili su pobjedom na gradskoj smotri te plasmanom na županijsku, nakon čega ih je stručni žiri predložio za nastup u Đakovu.

Predstavit će se s izvornom točkom pod nazivom “Suživot fraljica iz kurije Modić Bedeković sa mještanima Donje Lomnice dvadesetih godina prošlog stoljeća”. Točka prikazuje svakodnevicu i međusobne odnose tadašnjih stanovnika Donje Lomnice i gospođa iz kurije Modić-Bedeković, sagrađene 1806. godine, koja je nekad bila središte kulturnog života mjesta.

KUD “Nova zora” u Đakovo putuje u nedjelju, 6. srpnja 2025., u ranim jutarnjim satima. Sudjelovat će u svečanoj povorci koja započinje u 8:30 sati, a kod svečane lože izvest će jednu pjevačku točku, s obzirom na vremensko ograničenje zbog snimanja Hrvatske radiotelevizije. Glavni nastup planiran je oko 12 sati u Strossmayerovom parku.

Na smotri, uz odraslu skupinu, nastupit će i srednja dječja skupina KUD-a, koja je također predložena za odlazak na državnu smotru. Voditelji su Antun Leinveber (plesna skupina odraslih), Zoran Jakunić i Ivan Gledec (tamburaši), te Blaženka Horvat Smolković (dječja skupina).

“S ponosom ćemo predstaviti naše mjesto, naš grad i Zagrebačku županiju”, poručuju iz KUD-a.

Službeno je započela izgradnja velikog dječjeg vrtića u Lekeniku. Podsjetimo, svih ovih desetljeća nije postojao jedinstveni objekt vrtića, nego je on djelovao u prostorijama SOS Dječjeg sela, a povećanjem broja djece, dodatne skupine smještene su u prostor Nacionalne knjižnice i čitaonice Lekenik, kao i u Društveni dom. Do dovršetka izgradnje, koja se očekuje za otprilike godinu dana, u pripremi je još jedna lokacija kako bi se omogućio upis djece koja su na listi čekanja.

Novi vrtić nalazit će se u Zagrebačkoj 25 a, u neposrednoj blizini osnovne škole i knjižnice, a bit će kapaciteta za 140 mališana.

– Na ovoj lokaciji niknut će moderna predškolska ustanova s čak devet odgojnih skupina, od čega 5 jasličkih i 4 vrtićke. Ovdje će naša djeca imati uvjete dostojne djetinjstva kakvog zaslužuju, kao i poticajno te sigurno okruženje za igru, učenje i razvoj. U novoj zgradi bit će smješteno sve što je potrebno za jedan moderan vrtić, od gospodarskih prostora, devet dnevnih boravaka s pripadajućim garderobnim i sanitarnim prostorijama, vanjske natkrivene terase pa do uređenog dvorišta i igrališta. – izjavio je novoizabrani načelnik Općine Lekenik Božidar Antolec.

Foto: Izgradnja Dječjeg vrtića Lekenik. Matea Brenčić/Cityportal.hr

Vrijednost radova, koje izvodi tvrtka Matičević d.o.o. iz Velike Gorice, iznose 4.405.000,00 eura s PDV-om. Projekt se sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost 2021. – 2026., temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u iznosu od 1.720.000,00 eura. Ostatak sredstava osiguravaju javni proračun i Vlada Republike Hrvatske.

Organizirati normalno djelovanje vrtića na nekoliko lokacija nije nimalo jednostavno, pa se preseljenju u jedan veliki prostor posebno vesele djelatnici vrtića Lekenik.

– Novi jedinstveni objekt značit će apsolutno sve. Svi ćemo biti na jednom mjestu i to je jedan od glavnih ciljeva. Ovo je svakako jedan od najvećih projekata Općine. – istaknula je ravnateljica Iva Šegović.

Kako dodaje načelnik, cilj je stvarati Lekenik kao mjesto poželjno za život, mjesto gdje će mlade obitelji dolaziti i ostajati, mjesto gdje će svi zajedno graditi bolju i svjetliju budućnost.

– Radi smanjenih zaliha krvi pozivamo darivatelje i sve zdrave odrasle osobe na darivanje krvi. Krv možete darivati u Hrvatskom zavodu za transfuzijski medicinu u Petrovoj 3 u Zagrebu, kao i na akcijama koje organiziraju gradska društva Crvenog križa – primili smo obavijest telefonskim pozivom iz Zavoda.

Trenutačno su premale zalihe krvi krvnih grupa A+, A-, B-, 0+ i 0-, a niske zalihe bilježe krvna grupa B+.

– Odazovite se darivanju i osnažite Zavod novim zalihama koje su neophodne pacijentima. Zahvaljujemo vam na dobroti i humanosti – poručuju iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.

Postupak darivanja krvi jednak je kao i kod prvog darivanja te traje oko 15-20 minuta. Uključuje ispunjavanje upitnika, određivanje hemoglobina, liječnički pregled te postupak darivanja pune krvi. Također, krv se svaki puta testira, provjerava se hemogobin i potvrđuje krvna grupa i obavljaju se testiranja na krvlju prenosive bolesti.

Podsjećamo kako su prve akcije na području Zagrebačke županije 07. i 08. srpnja u Samoboru, u sjedištu društva. Kako je riječ o hitnoj potrebi i nestašici gotovo svih krvnih grupa – požurite u Petrovu 3!

Iako u Hrvatskoj, za razliku od, primjerice, SAD-a, još nemamo mogućnost DNK testiranja stolice u probiru raka debelog crijeva, najnovije studije pokazuju kako imamo na raspolaganju nešto još korisnije – virtualnu kolonoskopiju, stalno dostupnu i važnu uslugu Medicinskog centra Gorica.

Što je virtualna kolonoskopija i zašto je trenutačno najbolji oblik pregleda u smislu ranog otkrivanja polipa i karcinoma debelog i završnog crijeva, saznajte u nastavku.

Kad govorimo o raku debelog i završnog crijeva, postoje dvije važne vijesti. Prva, nažalost negativna, je da je riječ o jednom od najsmrtonosnijih oblika raka u svijetu te da je najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj i drugi najčešći uzrok smrti od malignih bolesti, odmah nakon raka pluća. 

Druga, ona dobra, je da se čak 90% slučajeva može uspješno izliječiti ako se bolest dijagnosticira u ranom stadiju. Upravo zato redoviti preventivni pregledi, edukacija i primjena suvremenih dijagnostičkih metoda imaju ključnu ulogu u borbi protiv ovog karcinoma.

• Kako nastaje rak debelog crijeva i zašto ga je teško otkriti na vrijeme?

Rak debelog i završnog crijeva najčešće se razvija iz polipa – dobroćudnih izraslina koje se tijekom godina mogu pretvoriti u zloćudne tumore. Nažalost, u ranoj fazi bolest najčešće ne izaziva nikakve simptome, zbog čega mnogi pacijenti dolaze liječniku tek kada je rak već uznapredovao. Tada liječenje postaje zahtjevnije, a šanse za izlječenje znatno se smanjuju.

Zahvaljujući redovitim pregledima, moguće je na vrijeme otkriti i ukloniti polipe, čime se sprječava daljnji razvoj bolesti. Zbog sve češće pojave bolesti kod mlađe populacije, mnoge zdravstvene institucije,  uključujući Američku radnu skupinu za preventivne usluge, snizile su preporučenu dob za početak probira na 45 godina.

U SAD-u, konvencionalna kolonoskopija još uvijek je dominantna metoda probira, iako je riječ o najskupljoj i najinvazivnijoj opciji.

Dr. Nikola Leder

• Kako izgleda probir u Hrvatskoj?

Od 2008. godine u Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji uključuje testiranje stolice na nevidljivo (okultno) krvarenje (FOBT test) kod osoba u dobi od 50 do 74 godine. Riječ je o kućnom testu koji se šalje poštom, a pozitivan nalaz upućuje pacijenta na klasičnu kolonoskopiju – pregled koji, premda važan, mnogima izaziva nelagodu.

Iako je ovaj oblik probira koristan i pristupačan, on ima svoja ograničenja – ponajprije nižu osjetljivost u usporedbi s naprednijim metodama koje se koriste u svijetu, poput DNK testiranja stolice (mt-sDNA). Nažalost, i odaziv građana u Hrvatskoj je nizak – odazvalo se tek 34% pozvanih, a samo 75% njih u konačnici dostavilo uzorak.