Povežite se s nama

Zanimljivosti

Od danas vrijede nova pravila! Evo koliko će rasti mirovine i tko će najviše profitirati

Povećavaju se mirovine, uvodi godišnji dodatak, a od 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje.

Objavljeno

na

Od danas je na snazi novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji sa sobom donosi važne izmjene. Neke odredbe zakona počinju se primjenjivati odmah, dok će pojedine stupiti na snagu 1. siječnja 2026. Zakon donosi niz novosti koje će utjecati na izračun, visinu i uvjete korištenja mirovina, kao i prava za određene skupine korisnika.

Dodani staž po djetetu povećava se sa 6 na 12 mjeseci, a pravo ostvaruju i udomitelji s više od 10 godina staža. Najniža mirovina raste s 103 % na 106 % aktualne vrijednosti, a novi iznos korisnicima se isplaćuje automatski. Usklađivanje mirovina mijenja se, izračun će se temeljiti na povoljnijem omjeru rasta cijena i plaća (85:15).

Umirovljenici odsad imaju pravo i na godišnji dodatak, neovisno o visini primanja, ovisno o godinama staža (minimalno 15). O visini odlučuje Vlada do 31. listopada, a isplata slijedi u prosincu.

Mijenja se i izračun invalidskih mirovina: ubuduće će se uzimati najmanje 21 godina staža za slučajeve ozljede ili bolesti izvan rada. Povećavaju se i faktori, s 1,0 na 1,1 za potpuni, i s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti.

Ukinuta je penalizacija za prijevremeno umirovljenje osobama koje navrše 70 godina, a HZMO će automatski izračunati novu mirovinu najkasnije do 31. ožujka 2026.

Proširuju se prava na obiteljsku mirovinu. Izvanbračni i neformalni partneri moći će ju ostvariti kroz sudski postupak. Povećan je i cenzus za članove obitelji pri ostvarivanju prava na najnižu mirovinu.

Korisnici mirovina po posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci, razminiranje) mogu raditi puno radno vrijeme i primati 50 % mirovine. Ukinuti su i obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.

Od 2026. svi korisnici starosne, prijevremene, obiteljske i invalidske mirovine moći će raditi dulje od pola radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine. Mogućnost rada do 3,5 sata dnevno omogućena je i onima s invalidskom mirovinu zbog potpune nesposobnosti te korisnicima obiteljske mirovine u istom statusu.

Ovo donosi niz pogodnosti i olakšica koje će izravno utjecati na kvalitetu života sadašnjih i budućih umirovljenika. Više detalja možete pronaći ovdje.

Zanimljivosti

Božićna bajka u novom ruhu! Pogledajte čudesne kućice koje niču na imanju obitelji Salaj

Autor je priznati njemački umjetnik Martin Reichmann.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Grabovnica pokraj Čazme godinama je nezaobilazno odredište za sve koji vole božićni ugođaj i atmosferu, piše Poslovni.hr. No ove zime, uz raskoš svjetlosnih ukrasa po kojima je imanje obitelji Salaj nadaleko poznato, dolazi i nešto sasvim novo.

Naime, na imanju niču drvene kućice neobičnih oblika. Riječ je o drvenim ručno rezbarenim umjetničkim djelima, kućicama koje izgledaju kao da su izašle iz dječje slikovnice. Svaka od njih ima svoj jedinstveni dizajn, s linijama koje prkose pravilima gradnje i podsjećaju na fantastične građevine iz svijeta mašte. Autor je priznati njemački umjetnik Martin Reichmann.

Radovi na izgradnji privode se kraju, a do prosinca bi sve trebalo biti spremno. Imanje će tada ponovno zasjati u punom sjaju, ali ovaj put s dodatkom koji će, bez sumnje, oduševiti i one koji su ga posjećivali godinama unatrag.

Božić u Grabovnici nikada nije bio običan, ali ove godine, bit će još i čudesniji.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Snimaju li iz oba smjera, koliko daleko i jesu li sve kamere uopće prave? Imamo odgovore

Objavljeno

na

Objavio/la

02.05.2018., Sisak - U pjesackoj zoni u Rimskoj i Kranjcevicevoj ulici postavljene su nadzorne video kamere. Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL

Mitovi o kamerama za nadzor brzine među vozačima su brojni, od toga da snimaju samo sprijeda do tvrdnji da su neka kućišta prazna. Međutim, Večernji.hr otkriva kako kamere za nadzor brzine snimaju 24 sata dnevno, bilježe vozila iz oba smjera, a njihove sposobnosti nadilaze samo mjerenje brzine. Postavljene su diljem Hrvatske, često u kućištima koja izgledaju identično, iako nisu sva aktivna. No, ni to ne znači sigurnost za nesavjesne vozače. Kako zapravo funkcioniraju te kamere? Koliki im je domet, što sve bilježe i koliko precizno mjere?

Prva i najčešća zabluda među vozačima je da kamere snimaju samo jedno lice ceste. Istina? Suprotna.

Sve kamere koje koristi policija u Hrvatskoj, uključujući i Gatso RT4 modele, mogu istovremeno nadzirati promet u oba smjera. Bez obzira iz kojeg smjera vozilo dolazi, ako prekrši propise, bit će zabilježeno. Druga važna informacija tiče se dometa. Kamera može detektirati prekršaj na udaljenosti do 100 metara.

Snimanje se vrši bez ikakve najave, nema bljeska, svjetla ni zvuka. Ne morate se ni osmjehnuti za sliku. Vozač u trenutku prekršaja ne zna da je snimljen. Treća stvar koju mnogi previđaju e da kamere više ne prate samo brzinu. Zahvaljujući naprednoj tehnologiji, moguće je snimiti korištenje mobitela tijekom vožnje, nekorištenje pojasa i druge oblike nesavjesnog ponašanja. Sustav je tih, ali sveprisutan. I dok sva kućišta izgledaju identično, nisu sva aktivna u isto vrijeme. Kamere se sele s jedne lokacije na drugu prema procjeni policije.

To znači da jedno kućište danas može biti prazno, ali već sutra snimati svaku registarsku oznaku koja projuri pokraj njega. Što se tiče preciznosti mjerenja brzine, postoji zakonski propisana sigurnosna razlika zbog moguće pogreške uređaja, do brzine od 100 km/h odbija se 10 km/h, dok se kod većih brzina odbija 10% od izmjerene vrijednosti. Tek tada se izračunava stvarna brzina vožnje i odlučuje o eventualnoj kazni.

Mnogi pokušavaju pogoditi koja kamera je prava, koja je lažna, gdje ih snima i gdje ne. No, istina je jednostavna, više nije važno je li kamera unutra ili ne. Svaka od njih vas potencijalno može nagraditi kaznom. Stoga, bolje usporiti nego u glavi istraživati hoćete li biti snimljeni ili ne.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Školska godina 2025./2026, isti uvjeti za prehranu i prijevoz učenika

1,33 eura za školski obrok i 75% sufinanciran međumjesni prijevoz za srednjoškolce i dalje ostaju na snazi. No, pitanje besplatnih vlakova 2026. još visi u zraku.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je na e-Savjetovanju dvije ključne odluke koje će utjecati na živote tisuća učenika i njihovih roditelja u školskoj godini 2025./2026, piše Srednja.hr. Radi se o pravilima koja se tiču financiranja prehrane učenika osnovnih škola te subvencioniranja javnog prijevoza za srednjoškolce. Promjena, nema. Država nastavlja s dosadašnjom praksom, osnovnoškolskim ustanovama osigurava se 1,33 eura po obroku, dok srednjoškolci i dalje imaju pravo na sufinanciranje do 75 % troškova prijevoza, pod određenim uvjetima.

Obje odluke o prehrani i prijevozu, trenutačno su u fazi javne rasprave. One potvrđuju nastavak postojećih uvjeta, unatoč kritikama iz prošle godine da je iznos od 1,33 eura po obroku prenizak za kvalitetan školski ručak. Učenici koji pohađaju eksperimentalni program cjelodnevne škole i dalje dobivaju više, 2 eura po obroku. Prema odluci, sredstva za prehranu isplaćuju se i za učenike koji izostanu najviše tri dana zaredom.

Škole su pritom dužne organizirati prehranu u skladu s nacionalnim smjernicama i važećim prehrambenim normativima. Kad je riječ o prijevozu, učenici koji pohađaju srednju školu izvan svog mjesta stanovanja i putuju više od pet kilometara, imaju pravo na 75-postotno sufinanciranje cijene mjesečne karte. Potpuni iznos karte pokriva se onima koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji, učenicima bez roditelja ili bez roditeljske skrbi. Važno je istaknuti i da svi učenici osnovnih i srednjih škola do kraja 2025. i dalje mogu besplatno putovati vlakom, no ta se pogodnost isključuje s autobusnim prijevozom. Projekt besplatnih vlakova trenutačno je vremenski ograničen, a hoće li se nastaviti i u 2026., zasad nije poznato.

Nastavite čitati

Vijesti

Prva nedjelja u kolovozu bit će posebna: Velečasni Đuro služi Zlatnu misu

Zlatna misa služi se povodom 50 godina svećeništva, a u tih pola stoljeća Đure Saboleka smjestilo se i čak 37 godina provedenih na čelu vukovinske župe

Objavljeno

na

Proći će uskoro cijelih godinu dana otkad je velečasni Đuro Sabolek iz svoje Vukovine, mjesta u kojem je kao svećenik djelovao punih 37 godina, preselio u dom Sv. Josipa na Kaptolu. Svoju posljednju misu kao vukovinski župnik odslužio je 18. kolovoza prošle godine, a prve nedjelje ovoga kolovoza vratit će se za najdraži oltar.

Naime, 3. kolovoza velečasni Sabolek će slaviti svoju Zlatnu misu, odnosno točno 50 godina svećeništva. Godinama je bio i dekan Velikogoričko-odranskog dekanata, ali uvijek je najradije skrbio o župljanima vukovinske župe, u koju spada dvoznamenkasti broj sela.

– Bilo je, što bi ono čovjek rekao, i žulja, ali je bilo i lijepih časova. Hvala Bogu, uspjeli smo napraviti župne stanove, obnovili smo crkvu u Mraclinu i župnu crkvu u Vukovini nakon potresa – govorio je velečasni Đuro neposredno uoči odlaska iz Vukovine, u koju će se sad vratiti.

U nedjelju, 3. kolovoza, misa koja počinje u 11 sati sasvim će sigurno biti jako, jako dobro posjećena. U crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini još jedanput će za oltar stati mještanima omiljeni svećenik, i to ovim svečanim povodom.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Primaljstvo stiže na Katoličko sveučilište! Novi studij kreće već ove jeseni

Studij će trajati tri godine, a po završetku studenti će stjecati akademski naziv sveučilišnog prvostupnika ili prvostupnice primaljstva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu dobilo je zeleno svjetlo od Agencije za znanost i visoko obrazovanje za pokretanje novog sveučilišnog prijediplomskog studija Primaljstvo, s početkom u akademskoj godini 2025./2026, piše Studentski.hr. Studij će trajati tri godine, a po završetku studenti će stjecati akademski naziv sveučilišnog prvostupnika ili prvostupnice primaljstva. Nastava će se odvijati na hrvatskom jeziku, u redovitom i izvanrednom statusu, čime se odgovara na sve veću potrebu za visokoobrazovanim primaljama u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Odluka o pokretanju studija donesena je 7. srpnja 2025., a iza nje stoji temeljita priprema sveučilišnog tima i stručnjaka iz područja zdravstvene skrbi. Novi studij ne samo da otvara vrata mladim studentima, već nudi i priliku onima koji već djeluju u struci. Naime, pokreće se i jednogodišnji razlikovni (“bridging”) program namijenjen kandidatima koji su završili srednju primaljsku školu i prijediplomski studij sestrinstva te već rade u području primaljske njege.

Time im se omogućuje stjecanje kvalifikacije sveučilišnog prvostupnika primaljstva, bez potrebe za ponovnim upisivanjem trogodišnjeg studija. “Ponosni smo na osnivanje novog studija Primaljstva na našem Sveučilištu kojim ćemo zasigurno pridonijeti obrazovanju zdravstvenih stručnjaka, unapređenju skrbi za majke i novorođenčad te razvoju naše zajednice”, poručio je pročelnik Sveučilišnog odjela za sestrinstvo, doc. dr. sc. Ivica Matić.

S njim se slaže i prof. dr. sc. Dubravko Habek, istaknuti član povjerenstva koje je radilo na osmišljavanju studijskog programa. Prema njegovim riječima, ovaj korak predstavlja ključnu točku u razvoju profesije primalja, koje su “ključne osobe u zaštiti materinstva i ženskoga zdravlja, bilo u bolničkom, bilo u izvanbolničkom kontekstu”, zaključio je.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno