U Hrvatskoj je od lipnja do rujna rođeno 656 beba više nego prošle godine, a trend višeg broja rođenih zahvatio je osam županija, među kojima i Zagrebačku, koja bilježi 40 više novorođenih i udvostručenu naknadu za prvo dijete, prenosi Župan.hr. Porast se događa dok županije intenzivno ulažu u vrtiće, škole i demografske mjere, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku i lokalnih uprava.

Prema ukupnim podacima za prošlu godinu, u Hrvatskoj je rođeno 32.069 beba, tek 101 manje nego 2023. godine, što upućuje na usporavanje dugogodišnjeg negativnog trenda. Osam županija bilježi rast rođenih, a najveći porast zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (193 više), zadarskoj (64 više) i Šibensko-kninskoj (61 više). U relativnim pokazateljima najviše se istaknula Požeško-slavonska županija s rastom od 9,41 %.

Zagrebačka županija, u fokusu ovog članka, imala je 40 više rođenih nego godinu prije, što odgovara porastu od 1,5 %. Uz to, ove je godine udvostručila naknadu za prvo dijete, s dosadašnjih 150 na 300 eura. Time se pridružila Zadarskoj županiji koja također isplaćuje 300 eura za prvo i drugo dijete, dok su za treće i svako sljedeće predviđene naknade od 800 eura.

Naknade za novorođenčad daje ukupno osam županija, Zagrebačka, Zadarska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Krapinsko-zagorska. U većini su naknade ove godine povećane, a dio županija proširio je i mjere vezane uz stipendiranje učenika te opremanje škola.

Uz demografske poticaje, europska sredstva koriste se za gradnju i opremanje vrtića i škola u svim županijama, što gradovima i općinama značajno olakšava ulaganja. Istodobno, raste potreba za programima prevencije nasilja na internetu, što mnoge županije uključuju u svoje obrazovne i društvene programe.

Najnoviji podaci pokazuju da se pad nataliteta u Hrvatskoj usporava, a u pojedinim županijama trend se okreće prema rastu. Zagrebačka županija pritom zauzima vidljivo mjesto, ne samo zbog porasta broja rođenih, nego i zbog konkretnog povećanja naknada za bebe. Uz ulaganja u vrtiće i škole, ovakve mjere stvaraju okvir koji bi mogao potaknuti daljnji rast broja novorođenih u godinama koje slijede.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pokrenuo je javnu raspravu o značajnom poskupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja, koja bi se, prema prijedlogu, povećala sa sadašnjih 111,49 eura na 180 eura godišnje. Poskupljenje bi se primijenilo na sve osiguranike koji sami plaćaju dopunsko, dok ranjive skupine s nižim prihodima i dalje ostvaruju pravo na besplatnu policu koju financira državni proračun, piše Večernji.hr.

Prema pojašnjenju HZZO-a koje prenosi N1, pravo na besplatnu policu zadržavaju građani koji zadovoljavaju prihodovni cenzus iz Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Mjesečni prihod po članu obitelji u prethodnoj godini ne smije prelaziti 421,92 eura, dok je za samce granica 528,23 eura. Premija za te skupine u potpunosti se pokriva iz državnog proračuna, a iznosi cenzusa svake se godine revidiraju – sljedeće povećanje očekuje se u studenom.

HZZO navodi da je povećanje cijene rezultat kontinuiranog rasta troškova u zdravstvenom sustavu. Poskupljuju medicinski materijali, raste cijena zdravstvenih usluga, a plaće zaposlenih u zdravstvu bilježe višegodišnji rast. Dodatni pritisak na rashode donijele su i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prema kojima je od 1. siječnja 2024. povećan raspon sudjelovanja pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite, od minimalnih 33 % do maksimalnih 100 %.

Uz to, HZZO je sklapao nove ugovore s pružateljima zdravstvenih usluga kako bi povećao dostupnost i kvalitetu skrbi, što je također podiglo ukupne rashode. Unatoč tome, cijena police dopunskog osiguranja ostala je nepromijenjena više od desetljeća, točnije 12 godina.

Poručuju da je korekcija cijene nužna kako bi se očuvala dugoročna održivost modela dopunskog osiguranja temeljenog na solidarnosti. Istodobno naglašava da najugroženije skupine ostaju financijski zaštićene poprzez pravo na besplatnu policu. Javno savjetovanje o novoj cijeni traje, a konačna odluka očekuje se nakon istog.

Kao što smo i najavili, Velika Gorica, zajedno s okolicom, jutros se probudila pod bijelim pokrivačem. Snježne pahulje počele su padati u noćnim satima, tako da smo se probudili s pogledom na bijele ulice, parkove i gradske krovove. Pravi zimski ugođaj, iako još uvijek službeno nije zima.

Iako nije riječ o obilnim padalinama, snijeg je u ranim satima iznenadio brojne građane koji su se probudili uz tanke, ali uočljive bijele slojeve na automobilima, krovovima i pločnicima. Bez obzira na to, u Hrvatskoj je na snazi narančasto upozorenje, stoga budite pažljivi.

A snježne pauhlje došle su i u okolna područja.

Sisak

Lekenik

Tko zna, možda ove godine, po prvi put nakon 2007. godine, dobijemo i bijeli Božić.

Lovačko društvo ”Srndać” Vukovina obilježilo je 80 godina postojanja jučer (petak, 21.11.2025., početak u 18:30 sati) svečanom sjednicom u Hotelu Phoenix, Staro Čiče. Uvodnu riječ imao je Željko Vugrić predsjednik LD-a Srndać.

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na sjednici je bio nazočan i Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, koji je slavljeniku uručio dva priznanja, od Hrvatskog lovačkog saveza i Lovačkog saveza Zagrebačke županije. Prigodnim riječima čestitao je slavljeniku 80. obljetnicu, pozdravio lovce i osvrnuo se na aktualno stanje u Hrvatskom lovačkom savezu.

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Članovima LD-a Srndać uručena su Lovačka odlikovanja Hrvatskog lovačkog saveza: I. reda – Zlatko Pukanić, II. reda – Slobodan Radičević, III.reda – Igor Radelić, Siniša Malčević, Silvester Kmetić, Nikola Dujmović i Darinko Gučić, tajnik LD-a Srndać. Obrazloženje: Zasluga za uspjehe postignute na unapređenju lovstva.

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

LD Srndać dodijelio je zahvalnice lovačkim društvima s kojima je primjerno surađivao i institucijama koje su ga pomagale u njegovom djelovanju. Zahvalnica za Grad Veliku Goricu uručena je Darku Bekiću, predsjedniku Gradskog vijeća  Grada Velike Gorice.

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.11.2025. 80 godina Lovačkog društva ”Srndać” Vukovina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završetka službenog dijela svečane sjednice uslijedilo je zajedničko fotografiranje i prigodni domjenak.

Galerija fotografija

Srednja strukovna škola Velika Gorica krenula je u školskoj godini 2025./2026. u novi Erasmus+ projekt sufinanciran sredstvima EU pod nazivom ”Umjetna inteligencija (UI) nije bauk, već novi nauk!” (Broj projekta: 2025-1-HR01-KA122-SCH-000317352). O kakvom projektu se radi ukratko je izvijestila nastavnica Ljliljana Vidaković, prof.

Velika Gorica, 21.11.2025. Erasmus+ projekt Srednje strukovne škole Velika Gorica. Foto: SSŠVG

”Radi se o kratkoročnom projektu za mobilnost učenika i osoblja u odgoju i općem obrazovanju kojeg je odobrila Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Koordinator projekta je Ljiljana Vidaković, prof., a projektu je dodijeljeno 17.266,00 EUR bespovratnih sredstava. U projektu sudjeluje 8 nastavnika, koji će pohađati tečajeve u Njemačkoj, Portugalu, Cipru i Islandu.

Teme na kojima će se raditi: 1. Transformacija obrazovanja: integracija AI, AR, VR i 3D ispisa za učinkovito učenje, 2. AI chatbotovi u obrazovanju, 3. Umjetna inteligencija (AI) u obrazovanju: Revolucioniranje učenja i poučavanja za osnaživanje nastavnika i učenika, 4. Alati umjetne inteligencije (AI) u obrazovanju.

Velika Gorica, 21.11.2025. Erasmus+ projekt Srednje strukovne škole Velika Gorica. Foto: SSŠVG

Ciljevi projekta su da nastavnici steknu kvalitetne kompetencije u primjeni UI alata za učinkovito i adaptivno poučavanje, da se poveća motivacija učenika kroz personalizirano učenje za učinkovitije postizanje ishoda nastavnih kurikula, razvije moderan sustav obrazovanja koji će učenike osposobiti kompetencijama za tržište rada, te da se provodi vizija i misija škole kroz razvoj novih vještina.”

Tijekom rujna 2025. učenici 3d (Pomoćni kuhar i slastičar-TES) vrijedno su radili na osmišljavanju logotipa Erasmus+ projekta ”UI nije bauk, već novi nauk”. Pod vodstvom svoje razrednice prof. Mirne Trumbataš, uz upotrebu digitalnog alata Canva –  Lea Bradica, Barbara Jurković, Matija Tucelj i Stjepan Turković kreirali su pet dizajna između kojih su učenici naše škole birali najbolji.

Po provedenom glasovanju dobili smo pobjednički logo autorice Barbare Jurković. Čestitamo pobjednici, kao i ostalim sudionicima na njihovim sjajnim idejama. (Tekst: Ljiljana Vidaković, prof.)

Galerija fotografija