Europski ministri financija dogovorili su uvođenje fiksne carine od tri eura na male pakete vrijedne manje od 150 eura koji u EU stižu iz trećih zemalja, ponajprije iz Kine. Nova mjera počet će se primjenjivati od 1. srpnja 2026. godine.

Riječ je o pošiljkama koje čine čak 93 % online trgovine u Europskoj uniji. Prema podacima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, u EU svakodnevno ulazi oko 12 milijuna takvih paketa, najčešće s odjećom, kozmetikom i igračkama kupljenima putem popularnih web trgovina Sheina i Temua, piše Poslovni.hr.

U Bruxellesu ističu da sadašnji prag od 150 eura, ispod kojeg se carina ne plaća, stavlja europske trgovce u nepovoljan položaj i predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost potrošača. Kineskim online trgovinama zamjera se što ne poštuju iste zdravstvene i sigurnosne standarde koji vrijede za proizvođače u EU-u.

Carina od tri eura privremena je mjera i ostat će na snazi dok se u potpunosti ne ukine pravilo o oslobađanju takvih paketa od carine. To bi se trebalo dogoditi nakon uspostave centra carinskih podataka EU-a, čiji se početak rada očekuje 2028. godine.

HOK Gorica je u zadnjem 11. kolu jesenske polusezone u Prvoj B ligi Skupina Sjever pobijedila rezultatom 3:1 ekipu ŽOK Ivanec rezultatom 3:1 te tako zabilježila devetu pobjedu u jedanaest jesenskih utakmica.

Velika Gorica, 13.12.2025. Prva B liga Skupina Sjever-11.kolo: HOK Gorica-ŽŽOK Ivanec 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 13.12.2025. Prva B liga Skupina Sjever-11.kolo: HOK Gorica-ŽŽOK Ivanec 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Domaća ekipa je dobrom igrom brzo riješila prva dva seta u svoju korist i slutilo je na maksimalnu 3:0 pobjedu. Međutim, igračice iz Ivanca su odlično otvorile treći set, iskoristile su propuste u obrani domaćih i suvereno dobile set za 2:1.

Velika Gorica, 13.12.2025. Prva B liga Skupina Sjever-11.kolo: HOK Gorica-ŽŽOK Ivanec 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 13.12.2025. Prva B liga Skupina Sjever-11.kolo: HOK Gorica-ŽŽOK Ivanec 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Igračice trenera Luke Bišćana su se u četvrtom setu ‘uozbiljile’ s namjerom da utakmicu okončaju u četiri seta. Raznovrsnijom igrom na mreži i boljim primanjem servisa načinile su komotno vodstvo i Ivanec se nije mogao ozbiljnije obraniti. Gorica je zaključni set je glatko dobila 25:18  za konačnu 3:1 pobjedu. Ukupno trajanje utakmice 84 minute, poeni 87:71.

Velika Gorica, 13.12.2025. Prva B liga Skupina Sjever-11.kolo: HOK Gorica-ŽŽOK Ivanec 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gorica (11 9 2 30:14 18) je s 18 bodova na 2.mjestu prvenstvene ljestvice u jesenskoj polusezoni 2025. godine.

Galerija fotografija

Prva B liga Skupina Sjever 2025./2026., 11.kolo

HOK Gorica – ŽOK Ivanec 3:0 (25:16, 25:12, 12:25, 25:18)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja: 30. Subota, 13.12.2025, 14 sati. Suci: Tea Škreblin Borovčak i Ilija Gvozden. Zapisničar: Marko Antolić.

GORICA: Lara Ćopić, Nikolina Golubović, Tea Mirenić, Lea Kordić, Dora Ivanković (cap.) (L), Katja Cvitanović, Ana Mirenić, Nika Baričić, Tia Ribić, Lena Hudan, Erin Radizlović. Trener: Luka Bišćan.

IVANEC:  Ema Grudenić (L), Petra Belač, Tia Geček, Nives Hrgar, Nika Džida, Patricia Belač, Marijeta Habek (cap.), Lu Miklaužić, Eva Vinko, Eva Levanić, Tara Ribić, Bruna Žukina, Lea Grudenić (L). Trener: Kristijan Kešina.

Hrvatsko tržište rada nastavilo je pozitivan trend i u trećem tromjesečju 2025. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U razdoblju od srpnja do rujna ove godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 1,72 milijuna ljudi, što je 28 tisuća više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, broj nezaposlenih pao je na 75 tisuća, a stopa nezaposlenosti smanjena je na 4,2 %.

Rast zaposlenosti vidljiv je i kroz stopu zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine, koja je dosegla 69,4 %. To je povećanje od 0,9 postotnih bodova u odnosu na treće tromjesečje 2024. godine. Gledano po regijama, najviša stopa zaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu, gdje radi čak 75,7 % radno sposobnog stanovništva. Na suprotnom kraju nalazi se Panonska Hrvatska sa stopom zaposlenosti od 62,7 %.

Sličan regionalni raspored vidi se i kod nezaposlenosti. Najniža stopa anketne nezaposlenosti zabilježena je u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje iznosi 2,4 %. Najviša je ponovno u Panonskoj Hrvatskoj, s 7,2 % nezaposlenih.

Podaci ankete pokazuju i širu sliku radnog potencijala zemlje. U trećem tromjesečju 2025. Hrvatska je imala 3,31 milijun radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina. Od toga je 1,79 milijuna činilo aktivno stanovništvo, odnosno zaposlene i nezaposlene, dok je 1,52 milijuna bilo neaktivno.

Većina neaktivnih osoba ne sudjeluje na tržištu rada zbog starosti, bolesti, školovanja ili sličnih razloga, njih 1,09 milijuna. Manji dio čine osobe koje žele raditi, ali ne traže posao, kao i oni koji posao traže, ali ga trenutačno ne mogu prihvatiti.

Četvrtfinalni susreti 5. Super malonogometne lige odigrani su jučer (subota, 13. prosinca 2025.) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici.

Velika Gorica, 13.12.2025. 5.Super malonogometna liga VG 2025 – četvrtfinale. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 13.12.2025. 5.Super malonogometna liga VG 2025 – četvrtfinale. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka je u prvoj utakmici dana s Pešćenicom odigrala neodlučeno 2:2, prošla je u polufinale boljim izvođenjem udaraca sa 7m. Lučelnica je bila bolja od Velike Bune, a za pobjedu poentirali su po dva puta Matija Petković i Tomislav Miković.

Velika Gorica, 13.12.2025. 5.Super malonogometna liga VG 2025 – četvrtfinale. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 13.12.2025. 5.Super malonogometna liga VG 2025 – četvrtfinale. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Šćitarjevo je u ”obiteljskom susretu” očekivano bilo bolje od Obrezine rezultatom 5:1, tako što su već u 3. minuti imali vodstvo 2:0 (Tadić, Matić). Kurilovec je tek u drugih 15 minuta postigao dva gola za prolazak u završnicu Lige.

Velika Gorica, 13.12.2025. 5.Super malonogometna liga VG 2025 – četvrtfinale. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 13.12.2025. 5.Super malonogometna liga VG 2025 – četvrtfinale. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Utakmice su odigrane u trajanju 2×15 minuta. Sudili su Zlatko Petrac i Velibor Miličević.

Galerija fotografija

5.Super malonogometna liga VG 2025

Četvrtfinale (subota, 13.12.2025., 15 – 18 sati): Velika Mlaka – Pešćenica 2:2, 4:3-7m (Cundeković, Raković / Kirin, Banić), Lučelnica – Velika Buna 4:0 (Matija Petković 2, Tomislav Miković 2), Šćitarjevo – Obrezina 5:1 (Adis Smajić 2, Josip Tadić, Šimun Matić, Noa Šalković / Piličić), Kurilovec – Strezojevo 2:0 (Leon Klasnić, M.Čumpek).

Polufinale (nedjelja, 14.12.2025., 15 sati): Velika Mlaka – Lučelnica, Šćitarjevo – Kurilovec.

Velika Gorica će uoči Božića 2025. godine za božićnice izdvojiti ukupno 500.000 eura, čime se svrstala među gradove s najvećim izdvajanjima u Hrvatskoj. Božićnice će dobiti umirovljenici, korisnici nacionalne naknade i inkluzivnog dodatka, u iznosima od 40 do 120 eura, ovisno o visini primanja. Maksimalni cenzus povećan je na 720 eura, što znači da će pravo na ovu pomoć ostvariti veći broj građana nego prošle godine.

Prema istraživanju portala Gradonačelnik.hr, božićnice ove godine isplaćuje čak 113 hrvatskih gradova, što je dosad najveći obuhvat ovog oblika lokalne socijalne pomoći. Ukupno je za tu namjenu izdvojeno više od 13,3 milijuna eura, a prosječna božićnica iznosi oko 75 eura.

Velika Gorica se, uz Zagreb, Osijek, Split i Poreč, nalazi u samom vrhu po ukupnom iznosu izdvojenih sredstava. S pola milijuna eura grad je među deset vodećih u državi, a ujedno bilježi i jedan od većih nominalnih porasta u odnosu na prošlu godinu, točnije čak 250.000 eura više nego lani. Osim povećanja ukupnog proračuna, Grad je dodatno korigirao i dohodovni cenzus. On je podignut za 320 eura, što Veliku Goricu svrstava među gradove s najznačajnijim povećanjima tog praga. Time se božićnica otvara širem krugu umirovljenika, ali i drugih korisnika socijalnih prava.

Trend rasta božićnica vidljiv je u trećini hrvatskih gradova, a uz povećanje iznosa, sve je više onih koji podižu cenzuse ili šire kategorije primatelja, svjesni rasta troškova života i inflacije koja najviše pogađa građane s nižim primanjima.