Ako vam se danas netko učini mrvicu prisnijim nego inače, moguće je da ima dobar izgovor, danas, 21. siječnja, je Svjetski dan zagrljaja. Iako zvuči kao još jedan od onih “mekanih” međunarodnih dana, grljenje ima više znanstvenog pokrića nego što bismo na prvu pomislili. I ne, ne radi se samo o lijepom osjećaju. Stoga, evo nekoliko fun factova o grljenju.
Koliko zapravo traje jedan zagrljaj?
Ako mislite da se ljudi grle dugo, znanost vas demantira. Prosječan zagrljaj traje tek nešto više od tri sekunde, točnije 3,17 sekundi. Do tog podatka došlo se analizom spontanih zagrljaja sportaša, trenera i navijača na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. Bez obzira na spol, nacionalnost ili odnos među ljudima, trajanje je bilo gotovo identično. Kratko, ali očito dovoljno da poruka bude jasna.
Ne zna se kad je počelo, ali ljudi su se grlili oduvijek
Grljenje nije moderni trend niti rezultat “mekšeg” načina života. Arheološki dokazi govore da su se ljudi grlili i prije šest tisuća godina. U jednoj neolitičkoj grobnici u Italiji pronađeni su kosturi muškarca i žene pokopani u zagrljaju. Teško je zamisliti snažniji dokaz da je potreba za bliskošću duboko ukorijenjena u ljudskoj prirodi.
Zašto većina ljudi grli udesno?
Istraživanja pokazuju da većina ljudi instinktivno započinje zagrljaj desnom rukom. U neutralnim situacijama to čini gotovo 90 % ljudi. No u emocionalnijim trenucima, primjerice susretima na aerodromima, oproštajima ili ponovnim viđenjima s bliskim osobama, ta se navika lagano mijenja. Emocije preuzimaju kontrolu, a mozak reagira drukčije. Tijelo, jednostavno rečeno, zna prepoznati situaciju.
Ima neka tajna veza između zagrljaja i imuniteta
Nije samo fraza da “zagrljaj liječi”. Istraživanje provedeno 2014. godine u SAD-u pokazalo je da ljudi koji češće dobivaju zagrljaje rjeđe obolijevaju, čak i kada su izloženi stresu ili konfliktima. Društvena podrška, osobito ona koja uključuje fizički kontakt, ima mjerljiv učinak na otpornost organizma. Ne zamjenjuje liječnika, ali očito pomaže više nego što mislimo.
Manje stresa, više dobrog raspoloženja
Grljenje potiče lučenje serotonina, hormona koji ima ključnu ulogu u osjećaju zadovoljstva i emocionalne stabilnosti. Zato se nakon dobrog zagrljaja često osjećamo smirenije, sigurnije i barem malo bolje nego prije. U svijetu u kojem se stres gomila brže nego poruke u inboxu, to nije zanemariva stvar.
I za kraj, nema velike filozofije…
Svjetski dan zagrljaja ne nosi nikakvu veliku poruku niti obećava čuda. Ne traži da budemo bolji ljudi preko noći ni da se grlimo s potpunim strancima na ulici. Traži samo da se sjetimo koliko je malo potrebno da nekome (ili sebi) olakšamo dan. Tri sekunde su dovoljne. Ako danas imate priliku, nemojte je preskočiti. Zagrljaj ne rješava sve, ali je dobar početak.