Gradovi i općine u Zagrebačkoj županiji dobili su prve ugovore za sufinanciranje komunalnih projekata vrijedne oko 1,3 milijuna eura. Ugovore je predstavnicima pet gradova i devet općina uručio župan Stjepan Kožić, a riječ je o projektima vezanima uz prometnu infrastrukturu, odvodnju i komunalne sustave.

Kožić je pritom naglasio kako su potrebe gradova i općina sve veće, zbog čega županija iz godine u godinu povećava sredstva za potpore i razvojne projekte.

“Ukupno gledano, Zagrebačka županija je za gradove i općine, ove godine osigurala rekordnih 8,2 milijuna eura za 13 javnih poziva i natječaja iz područja gospodarstva, poljoprivrede, prometa ,komunalne infrastrukture, ruralnog razvoja i socijalne skrbi. Siv ti projekti bez obzira na područje imaju isti cilj. Zadržati što više stanovnika na području Zagrebačke županije, osigurati ravnomjeran razvoj i ono što je najvažnije, nastaviti stvarati uvjete za gospodarski rast”, istaknuo je Kožić

Ovo je prvi krug dodjele sredstava, dok je ukupno za projekte komunalne infrastrukture ove godine osigurano više od 2,3 milijuna eura.

Osim komunalnih projekata, velik dio ulaganja i dalje odlazi na prometnu infrastrukturu. Za lokalne i županijske ceste ove je godine osigurano oko tri milijuna eura, a među važnijim projektima spomenute su buduće obilaznice Dugog Sela te obilaznica Volavje – Petrovina kod Jastrebarskog.

U ime gradova i općina na dodijeljenim sredstvima zahvalio je gradonačelnik Željko Turk, koji je istaknuo kako su upravo ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu jedan od ključnih temelja gospodarskog razvoja.

Foto: Zagrebačka županija

“Svi želimo našim građanima stvoriti uvjete za bolji život, a tome je svakako uloga komunalne infrastrukture jedna od temeljnih, koju ova županija intenzivno, kvalitetno i dobro radi. Poveznica između izgradnje i obnove cestovne infrastrukture te kada tome dodamo željezničku infrastrukturu, stavlja temelje elementa razvoja i zato u ovom trenutku, Zagrebačka županija, ako izuzmemo Grad Zagreb, je županija u kojoj je gospodarski razvoj najjači u Republici Hrvatskoj. To svakako nije slučajno, to je kontinuitet rada u županiji”, rekao je Turk.

Župan je podsjetio i na velike državne infrastrukturne projekte, među kojima su proširenje zagrebačke obilaznice trećim trakom te modernizacija željezničkih pravaca Dugo Selo – Novska i Hrvatski Leskovac – Karlovac, investicije vrijedne više od milijardu eura.

“Riječ je o ulaganjima koja će dugoročno povećati prometnu protočnost i sigurnost, unaprijediti povezanost te dodatno potaknuti gospodarski razvoj cijelog područja naše županije”, dodao je.

Dio sredstava usmjeren je i na zdravstvene, obrazovne i socijalne projekte. Trenutačno se s gotovo tri milijuna eura financira gradnja ambulanti u Kupinovu i Rugvici, dok se sa šest milijuna eura sufinancira izgradnja Centra za starije osobe u Velika Gorica. U tijeku su i ulaganja u glazbenu školu u Samoboru, školske radionice u Svetom Ivanu Zelini te energetsku obnovu škola i domova zdravlja.

Kožić je najavio i najveći investicijski ciklus u školstvu do sada, gradnju i dogradnju školskih objekata radi uvođenja jednosmjenske nastave.

“Najveći posao tek slijedi, gradnja i dogradnja školskih objekata s ciljem osiguranja jedno smjenske nastave. Zagrebačkoj županiji je do sada, za realizaciju 22 projekta, iz bespovratnih sredstava NPOO-a dodijeljeno 98 milijuna eura za investicije ukupne vrijednosti 121 milijun eura. Očekujemo još odluke o financiranju za 5 objekata i realizaciju ukupno 27 projekata u vrijednosti 150 milijuna eura”, zaključio je Kožić.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Trodnevno 13. Državno prvenstvo mažoret timova otvoreno je danas (petak, 22.05.2026.) u organizaciji HUMT-a, predsjednik Vlado Palac i suorganizaciji Grada Siska odnosno Plesačke udruge Stardance Sisak. Prvenstvo je u Sportskoj dvorani Brezovica u Sisku (22. do 24. svibnja 2026. godine).

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Prvenstvo je otvorila Ivana Plavec, direktorica Turističke zajednice Sisačko-moslavačke županije i izaslanica župana Ivana Celjaka. Prije nje mažoretkinjama i posjetiteljima kratko su se obratili Tomislav Kralj, predsjednik Gradskog vijeća Grada Siska, odnosno Emir Fetibegović, tajnik Zajednice sportskih udruga Grada Siska. Vlado Palac predsjednik HUMT-a i delegat natjecanja uručio im je spomen zahvalnice.

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Na prvenstvu sudjeluje deset timova: Halubajke Viškovo (Viškovo), Mažoretkinje DND-a Budinščina, Mažoretkinje Dubrovčan (Dubrovčan), Plesna udruga Magi (Graberje Ivaničko), Plesna udruga Ritmokracija (Brdovec), Plesni klub Barbara (Velika Mlaka – Velika Gorica), Stankovačke mažoretkinje (Stankovci), Tribunjske mažoretkinje (Tribunj), Vodiške mažoretkinje (Vodice) i domaćin prvenstva Plesna udruga Stardance Sisak.

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Prvog dana natjecanja izvedeno je 80 koreografija u konkurenciji kadetkinja i juniorki. Izvedbe je ocjenjivao sudački žiri u sastavu: Vlado Palac, Lucija Palac, Ivana Mišević (svi iz Velike Gorice), Sara Bogović (Veliko Trgovišće), Ana Marija Benčić (Kutina), Petra Kocman  (Budinščina). Sudački stažisti: Mateja Palac, Ana Vit, Monika Hodak, Marija Skočić i Božena Niewinska.

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Sisak, 22.05.2026. 13. Državno prvenstvo HUMT-a. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Prvenstvo se nastavlja sutra (subota, 23.05.2026., 09 sati).

Galerija fotografija

Udruga osoba s invaliditetom Suncokret plus od danas djeluje na novoj adresi u Vinkovačkoj ulici 6, gdje je održano i svečano otvorenje novog prostora udruge.

Predsjednica udruge Jadranka Kosović rekla je kako su članovi zadovoljni preseljenjem te istaknula da im novi prostor znači veliki korak naprijed u radu i svakodnevnim aktivnostima.

“Drago mi je da smo se okupili, zaista smo sretni s novim prostorom u kojem smo se preporodili”, poručila je.

Prostor je svečano otvorila pročelnica Lana Krunić Lukinić, koja je podsjetila kako je pitanje novog prostora za udrugu bilo među prvim temama o kojima je razgovarala s članicama Suncokreta plus nakon stupanja na dužnost.

“Kada sam postala pročelnica, jedan od mojih prvih susreta je bio s ovim divnim ženama, gdje smo i razgovarali o tome kako Suncokret mora dobiti novi prostor i to je bio jedan od glavnih zadataka gradonačelniku Ačkaru i meni, da nađemo prostor koji zaslužujete i koji će za vas biti novo mjesto i druženja i veselja i stvaranja uspomena, a mi ćemo uvijek biti uz vas”, rekla je pročelnica.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i gradonačelnik Krešimir Ačkar danas su potpisali ugovor o darovanju državnog zemljišta Gradu Velikoj Gorici za potrebe osnivanja i razvoja Gospodarske zone Kušanec-Istok.

Riječ je o zemljištu ukupne površine 51,6 hektara, koje je Vlada Republike Hrvatske prethodno dodijelila Gradu nakon što su ispunjeni svi zakonski i proceduralni uvjeti. Time su i formalno otvoreni preduvjeti za početak realizacije jednog od najvećih gospodarskih projekata na području Velike Gorice.

“Današnjim potpisivanjem ugovora, Velika Gorica dobiva važan preduvjet za gospodarski razvoj našega grada. S obzirom na popunjenost dvije prethodne gospodarske zone, u Rakitovcu i Vukovini, neophodno je bilo naći novi prostor da bismo razvijali naše gospodarstvo i investicije, što rezultira povećanjem gradskog proračuna, a samim time i standarda i kvalitete života naših građana. Osobno moram zahvaliti ministru Bačiću, našem premijeru Andreju Plenkoviću, što pokazuju da su spremni poduprijeti dobar rad na zadovoljstvo svih sugrađana”, rekao je gradonačelnik Ačkar.

Podsjetimo, odluka o darovanju zemljišta potvrđena je ovoga tjedna i na sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, gdje je prijedlog zaključka o sklapanju ugovora o darovanju nekretnina prihvaćen velikom većinom glasova. Za prijedlog su glasala 22 vijećnika, protiv nije bio nitko, dok su četiri vijećnika bila suzdržana.

Ministar Bačić ranije je pojasnio kako je Vlada mogla donijeti odluku tek nakon što su ispunjena dva ključna uvjeta – da je Gradsko vijeće donijelo odluku o osnivanju gospodarske zone te da su postojeće poslovne zone dosegnule najmanje 80 posto popunjenosti. Kako su oba kriterija zadovoljena, država je Gradu mogla darovati zemljište vrijedno 31,6 milijuna eura.

“Ovo je jedna od najvećih zona koju smo, kao država, darovali nekoj lokalnoj jedinici. Danas ugovorom prelazi u vlasništvo Grada Velike Gorice. Često dolazim ovdje i primjećujem kako Velika Gorica ima snažan gospodarski zamah i čestitam gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i njegovim suradnicima koji čine da ovaj grad diše punim plućima. Puno se ulaže i gradi i stvarno Velika Gorica ima jedan ogroman iskorak”, istaknuo je Bačić.

Obveza Grada sada je komunalno opremiti područje, provesti parcelaciju te u roku od pet godina zonu staviti u funkciju. Nova gospodarska zona nalazit će se uz autocestu A11 Zagreb–Sisak i državnu cestu D31, zbog čega se smatra posebno atraktivnom za investitore i logističke djelatnosti.

“Osim ugovora, otvorili smo i neke druge teme. Jedna od njih je izrada novog prostornog plana, što je jako važno kako bi se grad uskladio s novim Zakonom o prostornom uređenju koji je na snagu stupio 1. siječnja, stoga je Grad odlučio napraviti novu zonu koja će snažno razviti Veliku Goricu gdje bi se radio Trg pravde i nasuprot te lokacije, na obilaznici Velike Gorice i nova zona za priuštivo stanovanje”, dodao je ministar.

Gradonačelnik Ačkar ranije je istaknuo kako će projekt otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i daljnji gospodarski razvoj grada, naglasivši da Velika Gorica ovime ulazi u novu razvojnu fazu.

Razgovarala: Gianna Kotroman

Na Hrvatskim studijima razvija se sustav umjetne inteligencije koji bi studentima već od nove akademske godine trebao pomoći u učenju i pripremi ispita. O projektu je u emisiji kod Gianne na City Radiju govorio Darko Pažin, viši informatičar u Računalnoj službi Hrvatskih studija, istaknuvši kako cilj nije klasični AI koji “pretražuje internet”, već zatvoreni sustav temeljen isključivo na materijalima profesora.

“Temelj je da profesor stavi svoju skriptu u AI te da traži po toj skripti, a ne po internetu. Samim time, profesor će biti zadovoljan što se učilo po njegovom, što je dobitak za naše studente”, objasnio je Pažin.

Time bi se, kaže, izbjegao jedan od najvećih problema današnje umjetne inteligencije, takozvana “halucinacijska stopa”, odnosno izmišljanje podataka i netočnih informacija.

“AI sam po sebi, izmišlja podatke, činjenice, to se zove halucinacijska stopa. AI je u manje rizičnim projektima super stvar. Postoje visokorizični projekti, npr. Zagreb će navodno uvoditi semafore koji će biti pod AI-em i tu bi već trebali pripaziti jer tu su ljudski životi u pitanju. S obzirom na situaciju, ovo što se tiče studenata, ograničio bi se pristup internetu i AI će imati pravo pretraživati samo skripte koje su profesori stavili”.

Projekt je trenutačno u fazi nabave opreme, a vrijednost cijele investicije procjenjuje se na oko 20 tisuća eura. Pažin ističe kako troškovi rastu proporcionalno broju korisnika i potrebnoj infrastrukturi.

Osim o tehnologiji, razgovor se dotaknuo i utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada. Pažin smatra da će AI sigurno mijenjati brojna zanimanja, neovisno o njihovim industrijama.

“Evo čuo sam za slučajeve za OnlyFans, gdje se s pomoću umjetne inteligencije muškarci pretvaraju u jako lijepe žene i samim time izbacuju obične žene koje se muče sa svojom ekipom snimatelja. Lova ide tamo gdje ima više publike, tako da im kradu posao. Uskoro bi i odvjetnici mogli ostat bez poslova, ali opet imamo onu halucinacijsku stopu gdje je problem da AI izmišlja podatke pa ne možemo dati visokorizični posao u ruke umjetne inteligencije. Npr. izgubite nekretninu jer je AI izmislio podatke koji ne drže vodu”, govori Pažin.

Dio razgovora bio je posvećen i njegovom životu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je od 1989. do 1993. igrao košarku i studirao poslovni menadžment na Sveučilištu Findlay u Ohiju.

“Tamo je dosta puno naših iseljenika tako da su me super primili tamo. Amerikanci su jako otvoreni ljudi, ali otvoreniji u svojoj znatiželji. Znali su me na cesti zaustaviti i pitati koliko sam visok, a da sam htio, mogao sam to naplaćivati, danas bi bio milijunaš i siguran sam da bi oni platili 25 centi da saznaju”, prisjeća se.

SAD je opisao kao društvo izrazito usmjereno na uspjeh i novac, a upravo ga je to naplata informacija jednog ostavila bez riječi.

“Kad sam još bio s jugoslavenskom reprezentacijom u Americi, išli smo u trgovački centar i bio je dogovor da se nađemo nazad svi u 19 i idemo u hotel. Naravno, nitko nije imao sat i dođemo u jednom trenutku do policajca da pitamo koliko je sati da vidimo koliko još imamo vremena, a on nam kaže da je vrijeme da kupimo sat. Oni to ovako gledaju, on je za taj sat dao određeni novac i zna koliko je sati, a mi bismo sad to besplatno saznali. Sve je u lovi”.

Na kraju razgovora, dotakli su se Darkovih shopping muka. Naime, kao čovjek visine 2,12 m i broja noge 78, odmah je lako zaključiti da je cijelo iskustvo kupnje veoma drukčije.

“Obuću još uvijek mogu kupiti u običnim dućanima, nosim broj 48, a hlače i košulje, e to je već veći problem. Prije sam lakše kupovao to jer kad bih ušao u dućan, uzeo bih najveći broj i riješeno, a danas kao da se standard promijenio i sve mi je malo, ali naletim nekad na nešto dobro, kao i svi drugi i to se onda odmah kupuje”, smije s Darko.