Kad papa umre, u Vatikanu započinje razdoblje poznato kao sede vacante, vrijeme između smrti Svetog Oca i izbora njegova nasljednika. U tom prijelaznom razdoblju koje traje prosječno tri tjedna, aktivira se strogo definiran protokol koji obuhvaća i simbolične i administrativne korake.

Kako prenosi Večernji.hr, smrt pape najprije potvrđuje kardinal komornik (kamerlengo), koji potom obavještava generalnog vikara Rimske biskupije. Vijest se prenosi vjernicima i kardinalima diljem svijeta, a desno krilo brončanih vrata Vatikana zatvara se u znak smrti. Zvona bazilike sv. Petra daju posljednji pozdrav.

Tijelo pape liječnici pripremaju i odijevaju u papinsku odoru, crvenu kazulu, palij i bijelu mitru. Obučen u svečano ruho, tri dana bit će izložen u bazilici sv. Petra kako bi mu vjernici mogli odati počast.

Kardinalski zbor i privremena uprava

Tijekom sede vacante, većina kardinala gubi kurijalnu službu, uključujući i državnog tajnika. Upravljanje Crkvom preuzima Kardinalski zbor, dok svakodnevne poslove koordiniraju pomoćnici bivšeg državnog tajnika. Najvažniju ceremonijalnu i organizacijsku ulogu ima komornik.

Svakodnevno se održavaju opće kongregacije kardinala, na kojima se donose najnužnije odluke. Na prvoj sjednici kardinali dobivaju primjerak apostolske konstitucije Universi dominici gregis iz 1996., uz obveznu prisegu na Evanđelje.

Pogreb i simbolika oproštaja

Pogreb Svetog Oca održava se u roku od četiri do šest dana, a prethodi mu devet dana žalosti poznatih kao novemdiales. Tijekom tih dana služe se mise za preminulog papu. Pogrebna misa (pontifikalna sveta misa) održava se u bazilici sv. Petra, uz nazočnost predstavnika diplomatskog zbora.

Papa se pokapa u tri lijesa – unutarnji od čempresa, srednji od cinka i vanjski od oraha. Mjesto ukopa određuje sam papa oporukom. U prošlosti su pape pokapani u katakombama i rimskim crkvama, dok su posljednji pape položeni ispod bazilike sv. Petra.

U međuvremenu, ribarski prsten, simbol papinske vlasti, biva uništen, kako se više ne bi mogao koristiti u službene svrhe. Ako papa ima oporuku i imenovanog izvršitelja, taj mora izvršiti papine posljednje želje i obavijestiti novog papu.

Izbor novog poglavara: konklava u strogoj tajnosti

Nakon završetka razdoblja žalosti, održava se konklava, izborna skupština kardinala mlađih od 80 godina. Konklava se saziva između 15-20 dana nakon papine smrti, kako bi svi kardinali, uključujući i one iz udaljenih dijelova svijeta, stigli u Rim. Danas kardinali noće u posebnom smještaju unutar Vatikana.

U prostorijama papina apartmana nitko ne može boraviti do izbora novog pape. Tajnost konklave se strogo čuva, bez komunikacije s vanjskim svijetom, što je sve veći izazov u doba moderne tehnologije. Talijani za razne špekulacije i “favorizirane” kandidate koriste izraz papatoto. Onaj koji osvoji dvotrećinsku većinu na glasanju, postaje novi papa te se, nakon što odabere željeno ime, papir iz zadnjeg kruga glasovanja ide u pećnicu, ali se u njega dodaje kemijsko sredstvo zbog kojeg iz dimnjaka izlazi bijeli dim. Time se javnost obavještava kako je novi papa izabran.

Što se dogodilo s navikama koje su do prije samo desetak ili dvadesetak godina bile dio svakodnevnog života? Kako su se promjene u tehnologiji odrazile na rutinu prosječnog korisnika? Tko danas još koristi papirnate karte ili ustaje s kauča da promijeni TV kanal?

Tijekom posljednjih desetljeća tehnologija je oblikovala način života, a mnoge svakodnevne prakse koje su nekada bile uobičajene, danas su gotovo zaboravljene. U nastavku popis donosimo pregled stvari koje su neprimjetno nestale iz moderne svakodnevice, a koje je izdvojio 24sata.

1. Korištenje budilice
Zvukovi digitalnih budilica nekada su označavali početak dana za većinu ljudi. Danas većina koristi alarm na pametnom telefonu, čime su klasične budilice gotovo nestale iz upotrebe.

2. Papirnate karte umjesto GPS-a
Navigacija automobilom prije pojave aplikacija podrazumijevala je korištenje papirnatih karata. S razvojem GPS tehnologije, papirnate karte postale su suvišne.

3. Kućni telefoni i pamćenje brojeva
Nekada je bilo uobičajeno pamtiti telefonske brojeve ili ih zapisivati u imenik jer nije bilo digitalnog spremanja kontakata. S pametnim telefonima ta je potreba nestala.

4. Telefonske sekretarice
Uređaji za ostavljanje govorne poruke bili su standard u mnogim kućanstvima. Danas se poruke provjeravaju izravno na pametnom telefonu, bez potrebe za dodatnom opremom.

5. Telefonske govornice
Mobiteli su gotovo potpuno zamijenili potrebu za korištenjem javnih telefonskih govornica koje su nekada bile glavno sredstvo komunikacije izvan doma.

6. Slušanje glazbe s ograničenjima
Gramofoni i druge starije tehnologije zahtijevali su fizičku interakciju, poput okretanja ploče. Danas glazba svira neprekidno, digitalno i bez prepreka.

7. Kupovina isključivo u trgovinama
Fizičke trgovine nekada su bile jedini način kupovine, s radnim s vremenom i redovima. Online trgovina omogućila je kupnju bilo kada, iz udobnosti doma.

8. Promjena TV kanala bez daljinskog
Nekada se TV kanal mijenjao ustajanjem i okretanjem gumba na televizoru. Dolaskom daljinskih upravljača, ta je radnja potpuno nestala iz svakodnevice.

Tehnološki napredak doveo je do praktičnijeg i bržeg načina života, ali je pritom tiho izbrisao brojne svakodnevne navike koje su oblikovale prijašnje generacije. Iako smo danas okruženi digitalnim pogodnostima, ponekad se vrijedi prisjetiti vremena kada su jednostavne stvari bile dio svakodnevne rutine. Ostale stvari s popisa možete pogledati ovdje.

S porastom temperatura i sve češćim boravkom na otvorenom, vlasnici kućnih ljubimaca mogli bi primijetiti da njihovi psi i mačke piju više vode nego inače. No, koliko je vode zapravo dovoljno – i kada povećana žeđ postaje razlog za zabrinutost?

Veterinar Ben Simpson-Vernon na društvenoj mreži TikTok objavio je informativni video u kojem objašnjava koliko vode dnevno trebaju unijeti kućni ljubimci, s obzirom na njihovu težinu i način života, prenosi Večernji.hr.

„Normalna potrošnja vode je oko 50 mililitara dnevno po kilogramu tjelesne mase”, istaknuo je. Na primjer, prosječna mačka od četiri kilograma trebala bi dnevno piti oko 200 mililitara vode. Iako ta količina može zvučati puno, Simpson-Vernon naglašava da ljubimci koji konzumiraju vlažnu hranu dobivaju dio tekućine iz nje, čime se smanjuje potreba za dodatnim unosom vode.

Također, mačke koje borave vani mogu piti vodu iz drugih izvora, što može utjecati na količinu koju popiju kod kuće.

Za pse, količina potrebne vode proporcionalno raste. Pas od deset kilograma trebao bi u prosjeku popiti oko pola litre vode dnevno. Ipak, ta količina ovisi o više čimbenika, uključujući razinu aktivnosti, temperaturu okoline i učestalost dahtanja, osobito tijekom toplijih dana.

No, nije svaka promjena u unosu vode bezazlena. Veterinar upozorava da povećana žeđ može ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme poput dijabetesa, bolesti bubrega, hormonalnih poremećaja ili problema s jetrom. “Uvijek kažem vlasnicima da, ako su primijetili promjenu u navikama pijenja vode svojih ljubimaca, trebaju izmjeriti 24-satnu potrošnju,” poručio je.

Za to je potrebno ujutro napuniti zdjelicu s vodom i bilježiti svaku dopunu tijekom dana. Ako ljubimac pije više od 100 mililitara po kilogramu tjelesne mase, to može ukazivati na problem. Primjerice, litra dnevno za psa od deset kilograma smatra se pretjeranom količinom.

Savjete veterinara podržala je i organizacija Cats Protection koja preporučuje specifične količine vode za mačke prema dobi i težini. Tako mačić od tri mjeseca (1,4 kg) treba oko 70 mililitara vode, dok onaj od šest mjeseci (2,7 kg) treba 135 mililitara. Odrasla mačka od četiri kilograma trebala bi piti 200 mililitara, dok se za veliku mačku od šest kilograma preporučuje 300 mililitara vode dnevno.

„Ako ste zabrinuti zbog bilo kakvih promjena u ponašanju vaše mačke, uključujući navike pijenja, to može biti znak zdravstvenog problema. Posavjetujte se s veterinarom”, poručuju iz Cats Protection.

Iako povećana žeđ tijekom toplijih mjeseci može biti normalna pojava, važno je pratiti navike pijenja vode vašeg ljubimca. Pravovremeno prepoznavanje odstupanja od uobičajenog unosa tekućine može biti ključno za rano otkrivanje ozbiljnih zdravstvenih problema. Ako sumnjate na promjene, ne oklijevajte – posavjetujte se s veterinarom.

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, prožet simbolikom nade, obnove i novog početka. Slavi se uskrsnuće Isusa Krista, a uz snažnu duhovnu dimenziju, obilježava ga i okupljanje obitelji i zajedništvo. Kako ćete danas provesti dan sa svojim najdražima, filmski maraton može biti odličan način za zajedničko druženje. Stoga prenosimo 10 preporuka 24sata za najbolje filmove za Uskrs. Bilo da tražite duboke biblijske priče, inspirativne poruke ili veselu zabavu za najmlađe, ovaj izbor od deset filmova nudi ponešto za svakoga.

Bilo da tražite duboke biblijske priče, inspirativne poruke ili veselu zabavu za najmlađe, ovaj izbor od deset filmova nudi ponešto za svakoga.

1. Isus iz Nazareta (1977.)
Ovaj klasik u detalje prikazuje život Isusa Krista, od rođenja do uskrsnuća. Riječ je o dugometražnom, ali emocionalno snažnom i dirljivom filmu koji se tradicionalno prikazuje za Uskrs.

2. Pasija (2004.)
U režiji Mela Gibsona, “Pasija” donosi realističan i duboko emotivan prikaz posljednjih sati Isusovog života. Film je poznat po intenzivnim i potresnim scenama koje ostavljaju snažan dojam.

3. Ben-Hur (1959.)
Epski klasik s izraženim kršćanskim porukama, uključuje i ključne scene iz Isusova života. Film je dobitnik čak 11 Oscara i ubraja se među najvažnije filmove svih vremena.

4. Kralj kraljeva (1961.)
Ova holivudska ekranizacija života Isusa Krista nudi emotivnu i nadahnjujuću priču ispričanu kroz klasičan stil filmskog pripovijedanja.

5. Hop (2011.)
Kombinacija animacije i igranog filma namijenjena djeci i cijeloj obitelji. Glavni lik je zeko koji ne želi postati Uskrsni zeko, a film je idealan za mlađe gledatelje.

6. Uskrsnuće (2016.)
Priča ispričana iz perspektive rimskog vojnika koji istražuje nestanak Isusova tijela nakon raspeća. Donosi napet i drugačiji pogled na poznatu biblijsku priču.

7. Petar Zecimir (2018.)
Moderna i zabavna ekranizacija klasične bajke Beatrix Potter. Film nudi obiteljsku zabavu i prikladan je za djecu tijekom uskrsnih praznika.

8. Princ Egipta (1998.)
Animirani film o Mojsiju. Iako se ne bavi izravno temom Uskrsa, priča o oslobođenju naroda i Božjoj moći nosi snažnu duhovnu poruku.

9. Stvoritelj čuda (2000.)
Stop-animirani film koji prati život Isusa. Topao, nježan i edukativan sadržaj čini ga osobito prikladnim za najmlađu publiku.

10. Nebo je stvarno (2014.)
Obiteljska drama temeljena na istinitoj priči o dječaku koji tvrdi da je posjetio raj. Film nosi pozitivnu i inspirativnu poruku.

Bez obzira birate li epski klasik, animiranu avanturu za djecu ili potresnu biblijsku priču, ovih deset filmova nudi kvalitetan sadržaj koji može upotpuniti blagdansko ozračje Uskrsa. Savršen su izbor za opuštanje i razmišljanje u krugu obitelji.

Iako se frižider često doživljava kao univerzalno rješenje za očuvanje svježine hrane, stručnjaci ističu da to nije uvijek najbolja opcija. Mnoge namirnice zapravo gube okus, teksturu, pa čak i hranjive tvari ako ih čuvamo na niskim temperaturama. Pitanje što ide u hladnjak, a što ne, nije samo stvar navike, već i znanstveno potkrijepljenih preporuka. Prema istraživanju koje američkog Ministarstva poljoprivrede koje prenosi 24sata, voće poput dinja i lubenica na sobnoj temperaturi razvija više antioksidansa nego u hladnjaku. Isto vrijedi i za rajčice, koje gube svoj bogati okus ako se izlože hladnoći.

Biljke, povrće i voće osjetljivo na hladnoću

Bosiljak, krastavci, paprika i patlidžani posebno su osjetljivi na niske temperature. Krastavci i paprika brzo gube hrskavost, a patlidžan smanjuje svoju aromu. Bosiljak pak pocrni i uvene, pa ga je bolje držati kao buket – s peteljkama u vodi i pokrivenog plastičnom vrećicom.

Koštuničavo voće – breskve, šljive, nektarine i marelice – dozrijeva najbolje na sobnoj temperaturi, dok hladnoća usporava taj prirodan proces. Avokado koji još nije zreo također bi trebao ostati vani dok ne omekša.

Namirnice kojima frižider šteti – kemijski i teksturalno

Krumpir i luk, česti stanari smočnice, gube kvalitetu u hladnjaku – krumpir razvija neželjeni slatkasti okus, dok luk zbog vlage brže trune, osobito ako je u blizini krumpira. Češnjak također voli suha, prozračna i blago hladna mjesta, daleko od hladnjaka.

Rajčica mijenja kemijske procese u sebi na niskim temperaturama – hladnoća usporava reakcije koje doprinose svježem okusu, a potiče one koje ga narušavaju.

Namirnice koje gube aromu i teksturu

Kava, čokolada i orašasti plodovi također ne pripadaju u frižider. Vlaga i promjene temperature loše djeluju na aromu kave, dok čokolada postaje zrnasta. Orašasti plodovi mogu trajati do tri mjeseca na sobnoj temperaturi ako su u hermetički zatvorenoj posudi.

Med se kristalizira i stvrdne ako ga držimo u hladnjaku. Slično tome, maslinovo ulje postaje gusto poput maslaca, što utječe na njegovu upotrebljivost.

Kruh i umaci – posebni slučajevi

Narezani kruh u frižideru brzo se osuši, stoga je bolje zamrznuti ga ili ga držati na pultu ako ga redovito konzumirate. Ljutim umacima hladnoća može smanjiti ljutinu, dok kiseli krastavci, već konzervirani u octu, mogu ostati vani bez problema.

Dinja i lubenica – ne dok ih ne narežete

Cijele dinje i lubenice razvijaju više korisnih spojeva ako ih držimo na sobnoj temperaturi. Tek nakon što ih narežete, preporučuje se čuvanje u hladnjaku kako bi se spriječilo širenje bakterija.

Navika da sve držimo u hladnjaku možda djeluje kao sigurna opcija, no u stvarnosti može rezultirati gubitkom hranjivih tvari, promjenom okusa i kraćim vijekom trajanja hrane. Sljedeći ove preporuke, ne samo da ćete sačuvati kvalitetu svojih namirnica, već ćete i uštedjeti prostor u hladnjaku