Sport

NOGOMETNI VREMEPLOV: Rajko Paviša – Legenda turopoljskog nogometa

Objavljeno

prije 10 godina

9. svibnja 2016.

Objavio/la

Rajko Paviša ponajbolji nogometaš svih vremena što se Novog Čiča tiče (Dubravko Hrkovac je bio prvoligaški igrač ali neki kažu da je to kvalitetom mogao biti i Rajko) nekim čudom nije uvršten u knjigu “Legende turopoljskog nogometa” (ovime se autoru ništa ne zamjera), nisu ga zanimali jači klubovi iz Zagreba jer je više volio velikogorički Radnik a mnogi će još reći da se nikad nije znao i želio “laktariti” gurajući se u prvi plan.

Rajko Paviša danas.

Listajući arhivu pronašli smo feljton Tursporta iz siječnja 1997. godine gdje je ipak zasluženo proglašen legendom turopoljskog nogometa pa i od strane autora spomenute knjige.

Rajko Paviša je kao vrlo mlad igrao u društvu takvih velikogoričkih majstora kao što su bili Stjepan Mesarić Čapa, Željko Plepelić Beli, Ivan Graber Bojs, Stjepan Kovačić, Mirko Babić, Ranko Dobrić, Silvio Kranjac, Vlado Črnjak (kasnije je napravio lijepu karijeru u Austriji i ostao tamo živjeti do preranog odlaska s ovog, ponekad nepravednog svijeta), Jura Mirenić, Ivica Mikulčić i mnogi, mnogi drugi.

Nk Radnik u jesen 1974. godine

Feljton iz siječnja 1997. godine najbolje će oslikati barem dio karijere nogometaša Rajka Paviše koji je rođen i živi u Novom Čiču. Danas dođe pogledati utakmice Gorice a drugih konkretnijih poveznica s nogometom nema. A da je živuća nogometna legenda našeg velikogoričkog podneblja, svakako jest! Posvjedočiti će to i prijepis spomenutog feljtona autora Davora Štubana i Mate Paviše.

Nk Radnik u proljeće 1976. godine

LEGENDE TUROPOLJSKOG NOGOMETA-SIJEČANJ 1997.
Nogometni ovisnici iz Novog Čiča ovih dana razglabaju isključivo o učinku Dinamo Hidrela, ostavci trenera Koškovića i o mogućem nasljedniku. U stanju su zapostaviti i šarmantnu susjedu, pa u jednoj od lokalnih kavana do jutra razglabati o najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu. U takvim čakulama se ime Rajka Paviše, ponajvećeg novočičkog igrača svih vremena, najčešće spominje (Hrkovac, pred kojim je tada bilo još mnogo utakmica, mu je puhao za vrat, dok je Rajko objesio kopačke o klin). Tko je Rajko Paviša?

Pitanje na koje tek iznimno neupućeni neće znati odgovor. Uz tople radijatore i kuhano vino berba 1996. u ugodnom zimskom ambijentu Stare puške vrijeme je za – legendu, a Rajko pripovijeda: “Rođen sam 11. svibnja 1957. godine. Loza Paviša poznata je po nogometašima, pa je logično da sam i ja loptu počeo napikavati čim sam prohodao. Prve sam utakmice odigrao kao pionir Radnika na starom igralištu pokraj kuglane” – kazao je Rajko.

Nk Radnik 1977. godine

Trener Viktor Jaki-Majstor odmah je prepoznao – majstora lopte. U to vrijeme na cijeni su bili igrači znalci, oni koji misle za vrijeme igre i koji mogu igru u trenu prebaciti na drugu stranu i odigrati precizan pas dug i četrdesetak metara. Rajko je bio upravo takav. Veznjak čije lopte imaju oči i koji s loptom može sve. Ili gotovo sve. Nije čudno što je takav kalibar nerijetko pozivan da igra za razne selekcije Zagrebačkog nogometnog saveza.

“Pamtim predigru utakmici Zagreb-Zvezda; u Kranjčevićevoj je ulici pred 15-tak tisuća gledatelja moje ime zapelo za oko mnogima jer sam odigrao maestralno-kazali su nazočni. No, nisam imao “tatu” koji bi me malo pogurao i nisam završio u nekom od prvoligaša. Sa sedamnaest sam godina debitirao u Radniku kao senior”

Nk Radnik 1978. godine

Izboriti se za momčad nije bilo lako jer Mesarić, Željko Plepelić, Graber, braća Mirenić, Silvio Kranjac, Babić, Filipančić, Radočaj, Dobrić, Mikulčić, Črnjak…u to su su vrijeme bili poznati španeri za koje se čulo i daleko van Velike Gorice. Povjerenje Rajku ukazao je tada Josip Gucmirtl kao i kasnije Ilijas Pašić, legende zagrebačkog Dinama, te Marko Krznarić.

“S Radnikom sam osvojio Kup ZNS-a a nakon toga u karijeri igrao sam još za Udarnik i Dinamo Hidrel. Udarnik također pamtim po uspjesima jer smo bili prvaci Zagrebačke zone uz suigrače Radočaja, Đumliju, Jančića, MIhalića, Barbarića, Kutena..” – prisjetio se Rajko.

Nk radnik 1980. godine

Novočički Dinamo bilježi najsvijetlije trenutke u povijesti u vrijeme kada na poziv upravo Rajka u Čiče dolaze Mesarić Čapa, Plepelić Beli, Kruno Zaloker, braća Čužić, Deraković…

Uz domaće majstore Petrinu, Svekrića, Đurašića, Milanščaka, Rajkovog brata Marijana, bratiće Ivana Pavišu i Branka Pavišu Dinamo u tri godine ide isključivo gore. Uvijek prvi, nedodirljiv!

Nk Radnik na turniru Kutija Šibica, 1980. godine

“Za tri godine iz općinskog razreda ušli smo u tadašnju Regiju. O kvaliteti lige zorno govore imena suparnika – Samobor, Moslavina iz Kutine, Zagorec Krapina, Vrbovec, Ponikve, Udarnik…” ne bez sjete prisjetio se minulih dana Rajko Paviša. Pred kraj igračke karijere igrao je i za veterane zagrebačke Plinare u društvu Šetke, Vulelije, Kneževića, Mesarića, Panjkreta.

Kasnije nakon dvije godine opet se vratio U Dinamo Hidrel i sa 36 na leđima osvaja još jedno prvo mjesto za status zagrebačkog prvoligaša. Uspješno se kasnije bavio i trenerskim poslom. Moglo bi se još mnogo toga elaborirati o Rajku Paviši ali i ovo je dovoljno da se može proglasiti živućom nogometnom legendom turopoljskog nogometa.

Povezane teme:nogometni vremeplov Rajko Paviša

Sport

Pobjeda vrijedi duplo: ‘Vukovar je dobar i opasan, ali mi smo spremni!’

Nogometaši Gorice u nedjelju u 15 sati dočekuju Vukovar na svom stadionu, u utakmici koja se igra za – šest bodova. Pobjedom bi Gorica otišla na velikih plus sedam, porazom bi Vukovar došao na minus jedan…

Objavljeno

prije 29 minuta

15. veljače 2026.

Objavio/la

Marko Vidalina

Traume iz prošlog vikenda i dalje su žive, ostaje u sjećanju onaj bizaran poraz od Lokomotive (0-3) i katastrofalna izvedba suca Zdenka Lovrića, ali nema vremena za plakanje. Ako ga je i bilo, sad ga zaista više nema, jer ove nedjelje od 15 sati na travnjak Gradskog stadiona nogometaši Gorice i Vukovara borit će se za iznimno važne bodove. Radni tjedan bio je dobar, ali…

– Nebitan je tjedan, bitna je prva sljedeća utakmica, da u njoj vidim reakciju momčadi. Sve što se događa kroz tjedan zna biti i zavaravanje, čovjek se lažno hrabri pa ne bude dobro, a zna biti i obrnuto – kaže uvodno trener Carević, koji neće moći s klupe voditi ogled protiv Vukovara zahvaljujući isključenju protiv Lokosa.

– Svjesni smo kakvu smo utakmicu odigrali protiv Lokomotive, ali rekao bih da nam se dogodilo sve najgore što se može dogoditi u jednoj utakmici. I nadam se da smo ispucali tu nesreću – ističe Carević i dodaje:

– Svaki trener mora paziti na milijardu stvari, i psihološki i na svaki drugi način, ali nećemo se na to vraćati. Mi smo tu utakmicu zaboravili… Bili smo živi do samoga kraja, da smo iskoristili sve što smo trebali iskoristiti vjerojatno bismo pobijedili ili igrali neriješeno, ali nismo to uspjeli, a u nogometu uvijek postoji razlog zašto nismo. Moramo promijeniti neke detalje u igri i vjerujem da će se sve opet okrenuti na pozitivu, da će voda doći na naš mlin.

Gorica u ovom trenutku na osmome mjestu ima četiri boda više od Vukovara, što će reći da u jednom raspletu u nedjelju predvečer može otići na plus sedam, u drugom može ostati na tih plus četiri, a u trećem Vukovar može prići na samo minus jedan…

– Momci su svjesni važnosti utakmice, znamo da nam stiže suparnik koji je dobar, koji ima odlične pojedince prema naprijed i morat ćemo uložiti maksimalan trud, ali i minimalizirati individualne pogreške koje su nam se događale. Moramo biti i malo pragmatičniji u nekim situacijama, jer kad je nešto ‘škakljivo’, ne moraš biti dopadljiv, ne moraš igrati lijepo. Igrači osjećaju momente kad moramo biti pragmatični, a kad moramo igrati svoju igru, od koje sigurno nećemo odstupati, budući da nam ona donosi velik broj situacija za gol i izrazitih šansi… – govori trener Gorice i nastavlja:

– Moramo popraviti realizaciju, ali odstupiti od naše igre u fazi napada sasvim sigurno nećemo. U fazi obrane moramo biti bolji, stabilniji i čvršći u duelu, moramo uzimati puno više tih drugih lopti. To su neke generalne nogometne stvari, ali za mene su to ključne stvari. Na kojem god nivou bili, ja kao trener i oni kao igrači, ti segmenti će biti najvažniji. Očekujem da podignemo dozu agresivnosti, da podignemo broj duela i osvojenih drugih lopti, ali i da zadržimo dobre stvari u fazi napada, jer to nas dovodi u situacije za gol.

Podloga za građenje optimizma postoji, ali postoji i barem nekoliko razloga za oprez.

– Igrači su svjesni svih tih stvari, puno komuniciramo kroz video analizu, treninge i individualne razgovore, i ja sam uvjeren da ćemo biti pravi, da ćemo odigrati jednu mušku utakmicu, kvalitetnu, i da ćemo ostvariti pozitivan rezultat – odlučan je Carević.

Protiv Vukovara je Gorica ove sezone odigrala dvije utakmice bez pobjednika, ona u Vinkovcima završila je 2-2, a ona u Velikoj Gorici 1-1. Momčad Silvija Čabraje danas je nešto drukčija nego što je bila jesenas, rekli bismo i bolja, pa će i Gorica morati biti bolja želi li do silno važnih bodova.

– Vukovar ima dva-tri pojedinca koji rade razliku, koji su jako opasni po gol, razigrani su i živi prema gore, dobri u tranziciji, u presingu, a otraga su se stabilizirali u ovom prijelaznom roku. Bit će to sigurno tvrda utakmica, koja će lomiti na detaljima, a mi na to moramo biti spremni. Moramo znati na što obratiti pozornost u fazi obrane, na koji način ih možemo ugroziti u napadu, a ja se nadam da ćemo taj plan provesti u djelo i da će to biti dobro – zaključio je Carević.

Zahvaljujući sucu Zdenku Lovriću, Vukovar će osim trenera propustiti i kapetan Jurica Pršir, koji je u Maksimiru dobio četvrti žuti karton, a bit će zanimljivo i vidjeti hoće li na vratima ostati Davor Matijaš, koji nije blistao protiv Lokomotive, kao i hoće li biti još nekih promjena.

MOGUĆIH POČETNIH 11
Matijaš (Žarkov) – Trontelj, Perić, Filipović, Čabraja – Pozo, Kavelj – Fiolić, Pavičić, Vrzić – Čuić

Nastavite čitati

Sport

Sjajan nastup USPON-a na memorijalnom turniru – zlato, srebro i bronca idu u Goricu

Objavljeno

prije 33 minute

15. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Parastolnoteniski klub USPON/FB

Velikogorički Parastolnoteniski klub USPON nastupio je jučer na I. memorijalnom turniru “Srećko Žigman Žiga”, u organizaciji Zagrebačkog parasportskog saveza i PSTK Uriho.

Najsjajnije odličje za USPON osvojio je Marko Vračan, koji je u kategoriji stojećih seniora stigao do zlata. U konkurenciji stojećih seniorki Lorena Rinčić osvojila je srebrnu medalju, dok je Sara Điković turnir završila s broncom.

Uz osvajače medalja, za klub su nastupili i Mario Jelekovac te novi članovi Ivana Novak i David Strbac, ali nažalost, ovoga puta nisu uspjeli proći skupinu.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Košarkaši Gorice dobili utakmicu boljom igrom u zadnje dvije četvrtine

Objavljeno

prije 3 sata

15. veljače 2026.

Objavio/la

David Jolić

Košarkaši Gorice su u 18. kolu Prve lige uvjerljivo pobijedili momčad Crikvenice rezultatom 77:63, iako je rezultat nakon prve dvije četvrtine bio neodlučen (34:34).