Povežite se s nama

HOTNEWS

NOGOMETNA PRIČA IZ DAVNINE Purgeri sa “špice”

Objavljeno

na

U srijedu 9. ožujka 2016. godine Sportske novosti su objavile priču cijenjenog nogometnog novinara Branka Stipkovića (novinar godine za 2015.) o negdašnjem velikom golgeteru Zagreba Zlatku Dračiću Kići koji je zabijao za bijele iz Kranjčevićeve od 1955. do 1967. godine. Bio je Kićo službeno najbolji strijelac ondašnje YU-lige za sezonu 1964/1965 sa 23 postignuta gola, a igrao je još u Argentini, Beligiji i Nizozemskoj. Čitajući spomenuti tekst, proradile su emocije jer je dolje potpisani tih davnih šezdesetih prošlog stoljeća, kao 14-godišnjak, bio gotovo inventar stadiona u ulici pjesnika (Kranjčevićeva). Probio se tada Zagreb iz trećeg YU-razreda u elitni među prvoligaše i bio pravi nogometni hit u najdražem gradu ali i šire. Gledatelji su u ono vrijeme punili trošno zdanje stadiona do krova i obično se tražila karta više. Pristup na zapadnu centralnu drvenu tribinu, tada u engleskom stilu (kasnije je izgorjela u požaru 1978. godine), bio je rezerviran samo za odabrane a kao višegodišnji član, iako još nezreo tinejđer iz Novog Čiča, mogao sam do svojeg mjesta među uljuđenim purgerima.

 

Paviša Mato članska iskaznica

 

Međutim puno ljepše je bilo na prebukiranom istoku gdje se stisnuta masa od nekoloko tisuća ljudi kao šipak ljuljala u ritmu utakmice. U kojoj mjeri se tada živio nogomet može posvjedočiti i slijedeće. Kao petnaestogodišnji trgovački naučnik radio sam obično od 13 sati u jednoj od tada rijetkih gradskih samoposluga u Petrinjskoj ulici (škola je bila na Kenedijevom trgu nedaleko stadiona u Maksimiru). Ubrzo sam “skužio” da se na obližnjem glavnom Trgu (danas Jelačićev) točno u podne na takozvanoj špici okupljaju igrači Zagreba. Njih petnaestak stali bi u krug i uz zezanciju gospodski odjeveni staropurgerski komentirali bi pikanterije iz kluba, utakmica, treninga ali i privatnog života. I ja bih se prije odlaska na praksu, “parkirao” u blizini i upijao sve. Poznavao sam s utakmica Mišića, Galekovića, Meštrovića, Klobučara, Stanišića, Sušu, Kralja, Bubnja, Wachu, Dračića i Azinovića (udarnih jedanaest) te Aumilera, Čepelju i ostale (trener Je bio Gustav Lechner), a na Trgu sam tadašnje nogometne zvijezde mogao upoznati pobliže sasvim izbliza i nisam bio jedini koji ih je ovako špijunirao sa strane. Idućih dana bi u Gorici i Čiču prepričavao prijateljima mladim nogometašima doživljeno, a oni bi pak pomalo ljubomorno i u nevjerici sve upijali uz želju da ih povedem na novo okupljanje zagrebaša.

 

Zagreb članskaTreba spomenuti da nogometaši elitnog razreda tada nisu bili čisti profesionalci pa su svi igrači Zagreba bili solidno školovani a kasnije su radili na prestižnim radnim mjestima. Bili su uglavno domaći dečki iz grada i okolice. Druže se i dan-danas, a mnoge sam kasnije i osobno upoznao. Prije četiri godine 9. ožujka 2012. na groblju u Vukovini pokapan je bio Branko Galeković inače rodom iz Mraclina. Bio sam nazočan kao simpatizer ondašnjeg Zagreba, ali i kao novinar Sportskih novosti. Koje simbolike, opet su se okupili svi gore spomenuti zagrebaši, kao nekad na “špici”. Stali su u krug kojeg sam i sam popunio. Napisao sam tada u SN između ostalog: “Na sahrani su osim Mišića i Kralja (bolest i boravak van domovine) bili svi gore spomenuti Galekovićevi suigrači, a Bubanj je potvrdio nazočnost još Lipovca, Gavranovića, Mesarića, Godinića, Markulina, Nedova, Gulića, brače Stanišić, Vuka i mnogih drugih”. Koliko je Zagreb tada bio popularan govori i slijedeća činjenica. Rekordnu posječenost stadion Dinama u Maksimiru imao je na kvalifikacijskoj utakmici za ulazak u Prvu YU-ligu između Zagreba i Osijeka, oko 67 tisuća gledatelja!? Igrali su tada nasljednici Dračića Kiće i društva ali opet su to bili uglavnom dečki iz kvarta. To je međutim naka druga, također prekrasna nogometna priča iz davno minulih dana, a ovaj tekst nema ama baš nikakve namjere aludirati na današnji nogomet.

 

paviša_6

 

 

CityTV

VIDEO/FOTO Vikend Geekshow raspametio Veliku goricu

Kako je GeekCon festival obilježio naš grad kao Cosplay City?

Objavljeno

na

Objavio/la

Kao i lani, ovogodišnjem programu Dječjeg fašnika pridružio se velikogorički Geek Club s GeekCon festivalom znanstvene fantastike i pop kulture, a došli su im partneri iz cijele regije sa svojim sadržajima.

Bio je to svojevrsni pogled u prošlost ali i u budućnost, svijet mašte i fantastike, prožet uprizorenjem najpoznatijih filmova i japanskih crtića.

Pogledajte u videu detalje i njihovu ZF priču:

Prvi dan festivala očekivano je privukao velik broj zainteresiranih za znastveno-fantastične sadržaje, bilo da se radi o mlađim generacijama ili onima koji su odrastali uz Zvjezdane staze, Ratove zvijezda i čitajući stripove slične tematike.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

-Oko podneva je već ludnica, ljubitelji igrica, japanskih crtića i kompletne ZF priče izmjenjuju se u naletima. OŠ Eugena Kumićića ustupila nam je cijelu školu, učenici iz Tehničke škole iz Siska su nam partneri s gaming room-om, na katu je izložba rekvizita iz Star Wars-a, uprizorena čitava scena iz filma sa vizualnim efektima…jednostavno, nesvakidašnje i na tome smo radili unazad godinu dana – rekao je organizator GeekCon festivala Iven Masten, koji je zaslužan da djelić znanstvene fantastike u obliku festivala poznat na američkoj sceni, dođe u naš grad.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

I zaista je Kumičić bio kao lansiran u budućnost, u neki fantastični dio svemira u kojem šeću žive figure iz Anime crtića, likovi iz ZF filmova u realističnim kostimima i galaktičkim arsenalom oružja.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Čini se da pop kultura ima velik broj pratitelja koji u slobodno vrijeme sakupljaju ZF romane, uživaju u društvenim igrama s takvom tematikom, izrađuju kostime i ulažu u uvjerljive maske, replike prizora iz filmova o budućnosti i svemiru, a po onome što smo vidjeli – to im zaista ide jako dobro.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Ovo je druga godina GeekCon festivala u našem gradu koji tijekom Fašničke Republike spaja prošlost i budućnost, u jednoj zanimljivoj, neobičnoj i fantastičnoj sadašnjosti.

Galerija fotografija:

Nastavite čitati

CityTV

VIDEO/FOTO Školarci iz Ščitarjeva pomeli fašničku konkurenciju

Turopoljska mitologija ipak prevagnula u odluci.

Objavljeno

na

Objavio/la

Fašničkoj princezi gotovo da je pala kruna s glave u zanosu plesa, no imala je čvrstu voditeljsku podršku partnera Gusara koji je uspijevao balansirati situacijom…

Na koncu je sve dobro završilo, jer su klinci pod maskama bili pravi profesionalci, a strogi žiri se držao pravila k’o Princ Fašnik ključeva grada. Pod budnim okom Pajceka, Luka i Žira, dok doduše nisu imali prste u krafnama, nagrade su otišle u prave ruke. – doznajemo iz pouzdanog izvora.

No, najbolje da započnemo izvještaj sa Video atmosferom:

I dalje vlada Fašnička Republika na ulicama grada, tako da su mnoge goričke obitelji subotnji sunčan dan iskoristile za šetnju pod maskama, ali i za baciti oko na pozornicu na Tuđmancu. Voditeljski par u prepunom fašničkom šatoru prozivao je – školarce! Ovoga puta, ne za ocjenu u imeniku, već za aplauz i ocjenu žirija, koji je imao što i vidjeti.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Na drugi dan Dječjeg izdanja 116. Turopoljskog fašnika predstavili su se Ronioci, Španjolke, čarobna šuma, oblaci s duginim bojama, likovi iz bajki…s originalnim krinkama, šivanim kostimima i rekvizitima, no najbolji kostimirani nastup imala je skupina “Moguti” iz OŠ Ščitarjevo, koji su sa sobom donijeli i cijelu šumu!

Foto:Sanjin Vrbanus/Cityportal

Iza pobjednika na rang listi stali su školarci iz Pokupskog te s bajkom o Petru Panu osvojili drugo mjesto, dok su svi ostali bili treći. Dodijeljene su nagrade i najboljim solo maskama kao i parovima.

Više u foto galeriji:

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnici u šoku – kurikularna reforma ukida tražena zanimanja

Obrtnička komora Zagreb upozorava: Interes učenika za pojedina strukovna zanimanja nikad nije bio veći, a kurikulum ih ukida.

Objavljeno

na

Objavio/la

Kurikularna reforma strukovnog obrazovanja izazvala je nezadovoljstvo kod hrvatskih obrtnika.
Pred otvaranjem 10. Zagrebačkog obrtničkog sajma, krajem siječnja, strahovito je odjeknula informacija kako od sljedeće školske godine više neće biti upisa za pojedina zanimanja.

Dio tih zanimanja je deficitaran na tržištu rada i vlada veliki interes među mladima za upis tih programa.

Nismo li naučili da su deficitarna zanimanja okosnica funkciranja svakodnevice?

Uzmimo na primjer zanimanje bravar ili tokar. Riječ je o industrijskim i proizvodnim zanimanjima. Prošle godine popunjena su sva upisna mjesta za bravara, a to zanimanje se nalazi i u preporuci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upis i stipendiranje u školskoj godini 2025./2026. na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od iduće godine neće se upisivati niti fotografi, iako su prošle školske godine popunjena sva upisna mjesta. Za jedno mjesto natjecalo se čak pet učenika.

Foto: Cityportal

– To je paradoks. Izgleda da državne institucije nisu koordinirane po ovom pitanju. Preporuke HZZ-a za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije jasno kažu za koje obrazovne programe treba povećati broj mjesta za upis, kao i broj stipendiranih učenika. S druge strane Ministarstvo obrazovanja donosi odluku da ta ista zanimanja ukidaju. Zanimljivo je za istaknuti kako zanimanja autoelektričar, pediker i plinoinstalater prošle godine nisu bila na popisu deficitarnih zanimanja. Ove godine su se našla, a mi ih ukidamo – upozorila je Antonija Tretinjak, potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Foto: HOK Zagreb/Antonija Tretinjak

Oprezno sa praćenjem zahtjeva tržišta

Do ukidanja pojedinih programa obrazovanja došlo je i spajanjem srodnih zanimanja. Tako su automehaničari i autoelektričari spojeni u jedinstveno zanimanje automehatroničar ili autolakireri i autolimari u zanimanje serviser karoserije motornih vozila.

– Mi se slažemo ta treba pratiti zahtjeve tržišta i napredak tehnologije koji nose potrebu za novim zanimanjima, kao i spajanjem postojećih, ali tu treba biti oprezan. Uzmimo na primjer zanimanje plinoinstalater. Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija upisale su prošle godine više od planiranog broja učenika, zbog velikog interesa. Svi znamo koliko je to odgovoran posao i nepojmljivo je tu struku pripajati monterima strojarskih instalacija. Bojimo se da u određenim zanimanjima djeca neće dobiti potrebno specifično znanje i specijalizaciju – istaknula je Tretinjak.

Foto: Cityportal

Naukovanje isključivo u licenciranim radionicama

Još jedan problem vezan uz obrazovanje za strukovna zanimanja, upozoravaju iz Obrtničke komore Zagreb, jest odnedavna dozvola da se naukovanje učenika obavlja i u nelicenciranim radionicama. Tu dolazimo do drugog problema, da se kvaliteta tog dijela obrazovanja stavlja pod veliki upitnik.

– Hrvatska obrtnička komora inzistira na tome da naukovanje u programima u kojima se djeca školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja moraju provoditi licencirani majstori. Kao prvo poslodavac mora imati majstorsku diplomu iz dotičnog zanimanja, što jamči kvalitetu i prijenos znanja. Osim toga, tu je niz drugih stvari koje licencirani obrtnik mora zadovoljiti da bi mogao provoditi naukovanje. Po novom modelu roditelji neće imati nikakav sustav na koji se mogu osloniti, a kao roditelju sigurno vam nije svejedno da li vam dijete provodi vrijeme kod nekoga tko je provjeren ili ga šaljete negdje gdje nema nadzora – upozorila je potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Foto: Cityportal

Obrtnike se nije pitalo?

Doznajemo i kako kroz e-Savjetovanja predstavnici Hrvatske obrtničke komore nisu bili involvirani u proces kurikularne reforme strukovnog obrazovanja, a ono što je i predloženo od HOK-a, nije u potpunosti usvojeno.

Možda ovih problema ne bi bilo da su u kreiranju nacrta sudjelovali sami obrtnici i da su se u toj fazi poslušali njihovi prijedlozi – zaključuju u Hrvaskoj obrtničkoj komori Zagreb.

Ostaje nam nadati se da će obrazovanje za zanimanja koja su nam prijeko potrebna u svakodnevnom životu, ipak dobiti svoje mjesto u kurikulumu, jer ćemo u suprotnom jedino moći zapjevati stihove poznate pjesme: …gdje je nestao čovjek?

Nastavite čitati

HOTNEWS

S gotovo 290 tisuća eura Županija sufinancira boravak djece u vrtićima

Maksimalan iznos potpore po djetetu je do 1.000 eura.

Objavljeno

na

Kako bi omogućila bolju kvalitetu predškolskog odgoja i obrazovanja na ruralnom području Zagrebačka županija iz godine u godinu pomaže svojim općinama u financiranju boravka djece u predškolskim ustanovama.

Za tu je namjenu ove godine osigurala iznos od 283.800 eura.

Pravo prijave na županijski natječaj imaju jedinice lokalne samouprave s područja Zagrebačke županije svrstane od I. do IV. skupine razvijenosti.

  • Intenzitet potpore:

– do 100% po polazniku programa predškolskog odgoja i  obrazovanja jedinici lokalne samouprave I. i II. skupine razvijenosti

– do 80% po polazniku programa predškolskog odgoja i obrazovanja jedinici lokalne samouprave III. skupine razvijenosti

– do 60% po polazniku programa predškolskog odgoja i obrazovanja jedinici lokalne samouprave IV. skupine razvijenosti

Javni natječaj za dodjelu sredstava otvoren je do 13. ožujka.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Općina Orle: Imamo zeleno svjetlo za prijavu na stambeno zbrinjavanje

Broj zainteresiranih je zaista zadovoljavajući, kreće priprema za prijavu

Objavljeno

na

Objavio/la

Završila je anketa Općine Orle o interesu za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i obitelji. Kako doznajemo u Općini, broj zainteresiranih zaista veseli, budući da je interes u anketi izrazilo 58 mladih, odnosno obitelji.

Inače, anketa je odredila količinu potrebe za stanovima i omogućila Općini Orle da pristupi programu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje pomaže u izgradnji i obnovi stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima Republike Hrvatske.

– Riječ je o programu namijenjenom našim mladim zaposlenim stanovnicima do 45 godina, kao i mladim obiteljima koje će dobiti i posebne uvjete, poput povoljne cijene najma stana. Namjera nam je da zadržimo mlade ljude, omogućimo im razlog za ostanak ali i da potaknemo doseljavanje na područje općine – istaknuo je načelnik Ervin Vujica.

Foto: Igor Đuran

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.