Ove godine u uvelike izmijenjenim uvjetima nacionalna manifestacija Noći knjige održava se kao jedinstvena akcija kojoj je cilj pogled javnosti usmjerili na knjigu, koja se u ovim izazovnim i neizvjesnošću ispunjenim vremenima pokazuje kao utočište, utjeha, razbibriga, pa i imperativ.
Noć knjige virtualno će se održati u četvrtak, 23. travnja diljem cijele Hrvatske.
– Vrijeme koje je pred nama idealno je za druženje s knjigom i čitanje, a kako bi nas na to podsjetio, iz svijeta fikcije na plakat ovogodišnje Noći knjige stigao je knjiški patuljak, dežurno njurgalo, veseljak, komentator apsurda i podsjetnik na to zašto je upravo danas važno čitati. Premda imun na ljudske bolesti, na licu nosi masku, upozoravajući nas da kao knjiški junak dijeli sudbinu čovjeka. Kao patuljak koji, kako primjećujemo, jako voli čitati, dobio je i prigodno ime – Čituljak! – objasnili su iz Gradske knjižnice Velika Gorica i pozvali građane da se pridruže njima i Čituljku u virtualnim knjiškim sadržajima u Noći knjige.
U ovoj Noći knjige na Yuotube kanalu Gradske knjižnice Velika Gorica tako možete pogledati snimku predstavljanja knjige velikogoričke književnice Nade Mihoković-Kumrić “I onda se ponovno zaljubila”, ekološko-ljubavno-obiteljskog romana. Na snimci susreta iz travnja 2018. godine pogledajte uvodni nastup FA Turopolje ispred knjižnice te uživajte uz tradicionalne jurjevske napjeve. U uvodnoj riječi ravnateljice Katje Matković Mikulčić saznajte ponešto o značenju i važnosti manifestacije Noći knjige. Nakon toga slijedi zanimljivo i posve drugačije predstavljanje knjige koje su osmislili učenici tadašnjeg 8.d razreda Osnovne škole Eugena Kvaternika: Nika Čalić, Ivan Fujs, Ema Jančetić, Ema Jandroković, Leon Rus i Ivan Zavorka uz mentorstvo učiteljice Melite Delić i knjižničarke Davorke Facko Vnučec.
Snimka predstavljanja bit će dostupna za gledanje na Youtube kanalu Gradske knjižnice Velika Gorica do 10. svibnja.
Književni kviz – S knjigom nisi izoliran!
Provjerite svoje znanje iz područja književnosti i zabavite se uz kviz raznorodnih pitanja iz svijeta književnosti – domaća i svjetska književnost, svijet dječje književnosti, filmske adaptacije književnih djela, filmska glazba, klasici i suvremeni autori – sve je to našlo mjesta i u kvizu knjiškog znanja Gradske knjižnice Velika Gorica.
– Ne brinite, ako vam otprve ne uspije odgovoriti točno na sva pitanja, uvijek možete pokušati ponovno i na taj način možda i saznati neke nove zanimljivosti koje do sada niste znali. Nakon što ga odigrate, kviz možete podijeliti i putem društvenih mreža i tako pozvati i svoje prijatelje da se poigraju s nama! – kažu iz knjižnice.
Velikogorički književnici pišu za djecu u doba korone
Dječji odjel Gradske knjižnice Velika Gorica odlučio je ispitati velikogoričke književnike što bi poručili djeci u ovom za njih posebno osjetljivom dobu i tako saznati koje poruke žele prenijeti djeci koja su se, baš kao i mi odrasli, sasvim nenadano našla i snašla u za sve nas neobičnoj životnoj situaciji. Željka Horvat-Vukelja, Božidar Prosenjak, Jasminka Tihi-Stepanić i Tihomir Horvat do sada su djeci prenoslili svoje priče putem svojih knjiga i u brojnim susretima uživo, a sada za njih imaju neke sasvim nove poruke.
Virtualna izložba: Dodir pozitive
Ako ste u potrazi za poticajnim riječima onda je virtualna izložba citata pravi odabir! Kombinirajući citate s prekrasnim vizualima iz Gradske knjižnice su pripremili kolaž nadahnjujućih i inspirativnih misli kojima se uvijek možete iznova vraćati.
Književna slušaonica – ovo te smije dotaknuti
– Dodir zvukom: ovo te smije dotaknuti! Knjiga se dijeli i zvukom. Pokrenuli smo Književnu slušaonicu kao jedan oblik druženja s knjigama. Uz slušanje audio snimki možete se potpuno opustiti u svom okružju i na neko vrijeme zaboraviti ovu surovu stvarnost. Čak ako vas slušanje i uspava, ne odupirite se, vratit ćete mu se odmorniji. Zamišljajte prizore iz priča! – objasnili su iz knjižnice.
Književnu slušaonicu započinje predstavljanje zbirke kratkih priča “Oni – humani bestijarij”, hrvatske autorice Nataše Skazlić.
Nataša Skazlić : Oni – humani bestijarij, priča prva: https://www.youtube.com/watch?v=1rj0-s4jiko
Nataša Skazlić : Oni – humani bestijarij, priča druga: https://www.youtube.com/watch?v=tuYr0Kzgbzw
Nataša Skazlić : Oni – humani bestijarij, priča treća: https://www.youtube.com/watch?v=5gpPZC1imWo
Nataša Skazlić : Oni – humani bestijarij, priča četvrta: https://www.youtube.com/watch?v=CWMZC8j1aHs
Nataša Skazlić : Oni – humani bestijarij, priča peta: https://www.youtube.com/watch?v=E3ptdrnApH0
FB Čitaonica – Rasprava “Knjige koje su nas promijenile – kako i zašto?”
Ako već niste, u Noći knjige možete se priključiti on-line čitateljskom klubu i sudjelovati u raspravi na temu “Knjige koje su nas promijenile – kako i zašto?”
U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.
O izložbi: Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića.
Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom?
O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije?
Folkloraši iz Svete Nedelje, Kupljenova, Dugog Sela, Gorice Svetojanske, Lukavca, Stupnika, Bratine, Križa i Buševca dolaze pokazati svu raskoš županijskog folklora na 25. Smotri koreografiranog folklora Zagrebačke županije.
29.lipnja s početkom u 17 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom, od Međimurja, Gorskog Kotara, Zagrebačkog Prigorja do Dubrovnika, Turopolja, Bilogore, Bratine i Moslavine.
Organizator smotre je Hrvatski sabor kulture uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec i uz pod pokroviteljstvo Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije.
Najbolji sa smotre predstavljat će našu županiju na 32. Susretima Hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu.
Zaštitnika Novog Čiča, Svetog Ivana Krstitelja, mještani slave kroz nekoliko dana, a centralno događanje, na prostoru Etno naselja Novo Čiče, bila je jučerašnja jubilarna, 20. Međunarodna smotra folklora.
U organizaciji KUD-a Novo Čiče i uz pomoć lokalnih ostalih udruga, sponzora, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije u ovo mjesto je pristiglo 300 folkloraša, iz Slovenije, Srbije, BiH i naše Hrvatske.
Manifestaciju je u ime grada Velike Gorice, otvorila direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović koja je naglasila da manifestacije poput ove šire glas o ljepotama i gostoljubivosti naše županije, kao i bogatoj tradiciji koju domaćini itekako njeguju.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Domaćini, KUD Čiče odlučio je festival otvoriti s pjesmama posavske tematike kako bi podsjetili na bogatstvo Posavine i ono što je ostavila generacijama u nasljeđe.
–S pjesmom i plesom zajedno promičemo folklornu baštinu, a s nama je Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Jelačić” iz Petrovaradina iz Srbije, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Vitez i “Zavidovići” iz BiH, zatim hrvatski folkloraši iz Zasadbrega i Galgova, Rakek iz Slovenije, Udruga bosanskih Posavljaka iz Zagreba. Za 90 sudionika smo organizirali smještaj u našim domaćinstvima i u hotelima, jer dolaze izdaleka, jedino nam je KUD Veleševec ove godine nažalost bio spriječen doći, no nadamo se da će dogodine biti na našoj pozornici – rekao je predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak i pokazao nam prostor oko festivalskog šatora gdje se krčkala kotlovina i gulaš, a šarani na rašljama već su bili spremni za degustaciju.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Pogledati i čuti kao naši susjedi njeguju običaje, pjesme i plesove, došao je pogledati velik broj posjetitelja, budući da nastupe folkloraša iz nekoliko država na jednom mjestu ne vidimo često.
Fotografije, poput naslikanih slika, govore tisuću riječi, pa zavirite u veliku foto-galeriju:
Večernja sveta misa na svetkovinu Tijelova u Velikoj Gorici (četvrtak, 19. lipnja 2025.) bila je s početkom u 18:30 sati ispred župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon mise slijedila je Tijelovska procesija gradskim ulicama prema župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca gdje je bio i svečani završetak.
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Blagdan Tijelova je blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.
Proslavljeni hrvatski bas-bariton Krešimir Stražanac i istaknuti velikogorički pijanist Krešimir Starčević dobitnici su prestižne godišnje Nagrade “Milka Trnina” – najvećeg strukovnog priznanja na području izvedbene glazbene umjetnosti (klasična glazba).
Prestižnu nagradu od 1958. godine dodjeljuje krovna udruga akademskih glazbenika u Hrvatskoj – Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, i to za izvanredni doprinos glazbenoj kulturi grada Zagreba i cijele Hrvatske.
Foto: Miro Cvjetko
Stražanac i Starčević nagradu su dobili za klavir u projektu dvostrukog nosača zvuka s popijevkama Blagoja Berse pod nazivom “Blagoje Bersa: Lieder/Songs”, u izdanju ugledne njemačke etikete Hänssler Classic.
Nagradu je, na svečanoj dodjeli u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u ime Krešimira Stražanca preuzela njegova sestra Jelena.