Povežite se s nama

Kultura

Njezine radove zasigurno ste već vidjeli, a sada je vrijeme da upoznate i autoricu Mirnu Savić

Mlada gorička umjetnica ima mnogobrojne talente, a kako bi iz svih njih nastala genijalna umjetnička djela, ona radi ‘dok ne padne u nesvijest’

Objavljeno

na

Iako rođena u Zagrebu spletom okolnosti doselila je u Veliku Goricu koja ju je osvojila na prvu. Ona je Mirna Savić i magistra je kiparstva. I ne, nije to ona Mirna na koju mnogi pomisle kad se izgovori ovo ime. Mlada je ovo umjetnica koja je već od malih nogu odredila svoj životni poziv.

– Još u vrtiću sam radila s plastelinom, roditelji su prepoznali tu umjetničku crtu, pa su me upisali u likovne radionice gdje sam se zadržala i kroz osnovnu školu – prisjeća se Savić.

Ali nije Mirna samo umjetnička duša, otkrila nam je kako joj je sport bio jako važan, trenirala je judo 19 godina. I nije joj nije bilo nimalo lako, škola, trening, radionica i tako u krug. Dok su njeni vršnjaci imali viška slobodnog vremena za druženje i izlaske kod nje je to bila gotovo nemoguća misija.

– Kad sam krenula na fakultet morala sam odabrati, umjetnost ili sport. I evo, vidi se što sam odabrala.

Judo je trenirala u Zagrebu, jedno vrijeme i u goričkom Pinkyu, bila je državna prvakinja i hrvatska reprezentativka, a na jednim pripremama je slomila nogu, i iako je nastavila trenirati nije to dugo potrajalo. Kako kaže, uvijek su se dečki zafrkavali da se njoj ne smiju zamjeriti jer bi ih mogla istući.

Što se sporta tiče danas ima osjećaj kao da je to bilo u nekom prošlom životu, sad ga više ni ne prati. To joj je dalo disiciplinu i borbeni duh, da ne odustaje, kad boli i peče, radi i dalje. Kako ističe, sport joj je puno dao, i puno joj je uzeo.

Rado se prisjeća svog srednjoškolskog obrazovanja i kaže da joj je to bolje iskustvo od same Akademije bez obzira što se na njoj pronašla, ali količina znanja, atmosfera i profesori u školi Primjenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu su nešto o čemu govori s posebnim sjajem u očima.

– Rado se sjećam svog “ludog” razreda, na kiparstvu nas je bilo deset, bili smo baš super ekipa, odlično smo poznavali jedni druge, znali kako dišemo, bilo je baš veselo.

Tata joj je bio velika podrška, kad bi mu rekla da joj treba gline za rad, on bi joj drugi dan dovezao ako treba kamion gline, materijala joj nikad nije nedostajalo. Kutak za kreativni nered bila je njena soba, srećom, smještena u potkrovlju, pa u nju nitko nije išao.

– Mogu reći da mi je umjetnost obiteljska crta. Mama ima odličan osjećaj za estetiku, samo ona svoj talent nikad nije razvijala, dok je tata građevinar koji je napravio vrhunske stvari. Dan danas se sjećam kako je iz ničega izgradio kuću u Istri, a sam je osmislio i napravio kuću u Zagrebu.

Da bi upisala Akademiju trebala je proći prijemni koji je trajao četiri dana. Nije bilo jednostavno, bio joj je to težak životni period, ali uspjela je.

– Akademija mi je donijela iskustva s novim materijalima, puno prijatelja i kolega s kojima i danas radim, dečka sam tamo upoznala. Otvorila mi je oči kako stvari uistinu funkcioniraju – priča Mirna.

Može li se od umjetnosti živjeti?

– Ja dobro živim. Kad sam diplomirala, gledala sam, imam diplomu, a ne znam što bih s njom. Prvo sam konobarila u Dobrom danu, ali to mi se uopće nije svidjelo, nisam ja za to, uvijek su me zezali da se ne znam ni nasmijati, a ja sam potpuno drugačija. U jednom trenutku rekla sam dosta, idem glavom kroz zid. Malo sam istraživala, svi su mi pričali o obrtu, pa sam odlučila probati. Prijavila sam se na Zavod za zapošljavanje, dobila sam poticaje za samozapošljavanje. U cijeloj priči bila bih sretna da imam nekog tko će mi voditi knjige, baviti se marketingom. Ja sam tip osobe za radionu, prašnjava, uprljana i kreativna – kaže Savić.

Godinu dana je kako je krenula u avanturu obrtništva, iza nje je već velik broj projekata, a jedan koji su mnogi sigurno primjetili je skulptura Moguta koji se nalazio ispred Doma kulture Galženica. Postavljen je na dan premijere predstave “Uzbuna u plastičnom carstvu” kojoj je Mirna ujedno bila i scenograf. No, to nije jedina predstava za koju je radila scenografiju, jer je i “Sarina nit”, predstava Scene Gorica, također što se toga tiče njeno djelo.

– Bilo je fora ući u kazalište, biti dio te ekipe, vidjeti kako to funkcionira. Mi smo na akademiji imali izborni predmet scenografija, ali više mi je pomogao moj kiparski smjer jer mi ne samo da smislimo scenografiju, nacratmo je na papiru, nego mi sve možemo izvesti u kojem god materijalu treba.

Moguta, koji je bio ideja još jedne naše umjetnice Ane Katulić, radila je danima do kasno u noć.

– S ljudima iz Grada sjeli smo za stol i donijeli odluku kako bi on trebao izgledati. Kako je Mogut bio čuvar šume, bilo je važno da izgleda kao starac, i da ima koš koji se može vaditi (iako to na kraju nitko nije praznio). Kad sam ga počela raditi uopće nisam imala ideju kako će ispasti, znala sam kako će konstrukcija izgledati, ali nije to lijepi samo smeće na smeće. No, tu su tek krenuli problemi, nisam imala materijala za izradu! Nisam mogla nabaviti smeće, koje sam na kraju ipak uspjela dobiti s reciklažnog dvorišta – priznaje umjetnica.

 

Društvene mreže i osobna poznanstva puno su joj pomogla da ima posla preko glave, jako puno radi po preporukama. Kako kaže od svakog posla je došao barem još jedan.

Ova mlada umjetnica nema što ne radi, tu su slike na platnu, portreti u olovci, bilo kakva tehnika oslikavanja, crtanja, bilo na zidu, platnu, papiru. Radi skulpture u kamenu, glini, što zamisli to napravi. Svoja umjetnička djela uglavnom stvara u jednoj klesarskoj radioni u Dragonošcu. Kupila je lončarsko kolo, i stalno nešto stvara, a uz to je kupila kameru kojom snima proces rada jer ljudi vole vidjeti što se događa od početka do kraja da nastane neka skulptura.

Od svih materijala najviše voli glinu, kako kaže ima faze sušenja, one su joj zanimljive, uvijek se može reciklirati i ponovno iskoristiti.

U radioni je po cijele dane, u šali kaže, dok ne padne u nesvijest.

– Radim dosta za svoj gušt, lončarsko kolo mi je saveznik, radim tegle, usavršavam se. Uz to radim na stripu, jer volim crtati. Nekad sam radila i nakit, ukrašavala kutije. Meni nikad nije dosadno i stvarno ne razumijem ljude koji se žale da im je dosadno, oni sigurno bježe od nekog konkretnog rada – smatra Mirna.

Ako ste mislili da je Mirninim talentima tu kraj, u teškoj ste zabludi. Voli i pjevati, te ide na sate pjevanja kod Ane Lovrenčić kojom je oduševljena, i od koje je puno naučila.

– Uvijek sam samu sebe suzbijala, sve je stajalo u grlu. Sad to više nije tako. Pomoglo mi je to i prilikom razgovora, ne samo kod pjevanja. Već sam imala jedan nastup, bila sam Anin počasni gost. Bilo mi je neugodno, prala me trema na najjače – priznaje ova svestrana umjetnica.

Iza sebe ima i izložbu u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, surađivala je s našim poznatim trenerom Tomislavom Odžićem za čiju je slikovnicu “Lukasova plesna pustolovina” napravila ilustracije…

A kakvi su planovi za budućnost…

– Želim zaraditi dovoljno novaca da si mogu kupiti kuću u Turopolju. Ne želim da su mi kuća i radiona blizu, jer ću onda stalno raditi, ljudi nemaju distance, i onda tu nema odmora. Puno sam produktivnija kad moram otići na posao, a kad sam doma, komotnija sam i uvijek mislim da imam vremena. Želim puno zelenila, da je šuma blizu…priroda me hrani – kaže.

I za kraj nemoguće je izbjeći pitanje uspoređuju li ju s imenjakinjom Mirnom Savić?

– Sjele smo mi na kavu, imamo dosta sličnosti. Ljudi mi pišu u inbox, pitaju me za Massima, može li on negdje doći, za intervjue…Mirna je ugodno društvo, duhovita je, ali nije lako probijati se kad imaš tako poznatog oca. Baš mi je drago da smo se upoznale, a usporedbe, ne znaju ljudi, pa pišu i jednoj i drugoj, pa koja odgovori – zaključuje Savić.

Kultura

SVJETSKA NAGRADA Zdenka Mlinar nagrađena za izvrsnost u europskoj književnosti

Nagradu joj je donijela priča “Hasan izbrisani”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dodijeljene su nagrade Svjetske književne akademije za Europski šampionat književnosti/poezije u platformi za Crnu Goru, a koju vodi predsjednica Nermina Adžović Mustagrudić, ujedno i potpredsjednica rumunjske Svjetske književne akademije. 

Inače, osnivač i predsjednik Akademije je rumunjski književnik i nakladnik Trandafir Simpetru a ovom prigodom objavljena je i antologija izabranih radova, od kojih su od prijavljenih 972 rada svoje mjesto u antologiji našli radovi 63 autora.  

Svečanost je održana u subotu u Podgorici, a Velikogoričanka Zdenka Mlinar nagrađena je u kategoriji izvrsnosti u europskoj književnosti i dobitnica je pehara, zlatne medalje i diplome.

Uz našu sugrađanku, Hrvatsku su predstavljali i multimedijalni umjetnici Ljiljana Llilli Koci i Zdravko Odorčić.


– Kao i uvijek, i sada mi je bila čast sudjelovati na Međunarodnom festivalu pisane riječi te promociji višejezične antologije “Europsko prvenstvo u poeziji/Campionatul Europen de Poezie” u kojoj su zastupljeni autori iz svih zemalja regije i više europskih država. Ovaj put, nagradu mi je donijela priča “Hasan izbrisani” koja govori o vremenu s kraja prošlog i početka 21. stoljeća te problemima malog čovjeka s administracijom, odnosno dobivanjem državljanstva i prava na život dostojan čovjeka – objasnila je nakon svečanosti naša sugrađanka Zdenka Mlinar, kojoj čestitamo na novoj, prestižnoj nagradi.  

Nastavite čitati

Kultura

Nova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice

6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina.

Objavljeno

na

Muzej Turopolja poziva na pogled u velikogoričku prošlost. 

U četvrtak 11. prosinca u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja bit će otvorena dokumentarna izložba “Medicina u Turopolju”.  

Izložba je dokumentarnog karaktera koja tekstovima i fotografijama kroz 6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina: Asanacija u Mraclinu, Apoteka i rodilište, Javna bolnica, Crveni križ, Ratna bolnica te Dom zdravlja i Veterinarska stanica. 

Autor izložbe je viši kustos povjesničar Josip Popovčić, a otvorenje je u 18 sati.

Nastavite čitati

Kultura

STILLE NACHT Gradski zbor Franjo pl. Lučić oduševio austrijsku publiku

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine.

Objavljeno

na

Gradski zbor Franjo pl. Lučić proteklog je vikenda gostovao u Austriji, u gradiću Neuberg an der Murz, gdje je održao koncert adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine. 

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe, a posebno ih je dirnulo iznenađenje na samom kraju – izvedba pjesme „Tiha noć“ na njemačkom jeziku, koja je potaknula okupljene da se pridruže zboru u zajedničkom pjevanju. 

-Doista je bio užitak pjevati u jednom osobitom ambijentu povijesne zgrade nevjerojatne akustike, pred vrlo discipliniranom publikom. Mi smo uživali pjevajući, a osjetili smo i da je publika uživala u našoj izvedbi. Osobito su bili iznenađeni izvedbom Tihe noći na njemačkom jeziku i pjevali su zajedno s nama – rekla je voditeljica zbora prof. Irena Markulin. 

Predsjednica zbora i organizatorica putovanja Lidia Capković Martinek, također je istaknula važnost ovakvih gostovanja. 

-Uvijek se i sami iznenadimo kako strana publika reagira na prekrasne adventske i božićne pjesme hrvatske baštine. Upravo zbog toga je osobito zadovoljstvo organizirati ovakva putovanja – rekla je Capković Martinek. 

Inače, nastup u Austriji još je jednom potvrdio kvalitetu i umjetničku snagu Gradskog zbora Franjo pl. Lučić, koji svojim izvedbama njeguje hrvatsku glazbenu tradiciju, promovira Veliku Goricu i Republiku Hrvatsku izvan njenih granica. 

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Prekrasna Božićna bajka Plesnog kluba Barbara otplesana zajedno s prijateljskim udrugama

Objavljeno

na

Objavio/la

Plesni klub Barbara i ove godine je svečarski obilježio svoj 12. rođendan, a gosti  Barbarica bili su Dječji zbor Cvrkutavci (Velika Gorica), Plesna udruga StarDance (Sisak) i Dječji Folklorni ansambl Srčeki Folklornog ansambla Zagreb-Markovac (Zagreb).

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Rasplesani i raspjevani program održan je danas (nedjelja, 07. prosinca 2025., početak u 11 sati) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica. Na plesnom podiju u dvadesetak točaka sudjelovalo je blizu dvije stotine plesača i pjevača, koji su nas uveli u Božićno vrijeme.

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Barbarice su sa svojim gostima ovom priredbom darivali svome Gradu  i sugrađanima blagdanski koncert povodom Dana Grada Velike Gorice (13. prosinca).

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na završetku programa predsjednica PK Barbara Štefica Krilčić i Vlado Palac, predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) uručili su zahvalnice i prigodne darove prijateljskim klubovima koji su sudjelovali u današnjoj bajci.

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Iza toga uslijedilo je prijateljsko druženje djece, roditelja, gostiju i kušanje rođendanske torte. Prigodni domjenak bio je prvoklasan, kao i uvijek na feštama koje pripreme Barbarice i njihova predsjednica.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Obilježen Dan zastave Republike Albanije

Objavljeno

na

Objavio/la

Vijeće albanske nacionalne manjine Zagrebačke županije, Zajednica Albanaca Zagrebačke županije i Memetali Zenuni, predstavnik Albanske nacionalne manjine Grada Velike Gorice, svečano su obilježili Dan zastave – Dan neovisnosti Republike Albanije u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta (POU) u četvrtak, 04. prosinca 2025. godine. To je podsjećanje na dan 1912. godine kada je proglašena neovisnost Republike Albanije te je ovo bila 113. obljetnica samostalne albanske države.

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ovogodišnja manifestacija bila je obogaćena predstavljanjem izdavačkog djela Hrvatsko-albanski pravni rječnik u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Nakon promocije uzvanici, politički čelnici i brojni posjetitelji spustili su se iz vijećnice u dvoranu u kojoj je održan kulturno-umjetnički program.

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Posjetiteljima u prepunoj vijećnici obratili su se brojni govornici, kako na albanskom tako i na hrvatskom jeziku, s naglaskom na izuzetno dobru suradnju dviju država i primjereno međusobno uvažavanje.

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kratkim govorima posjetitelje su pozdravili, između ostalih, veleposlanik Kosova Martin Berisha, veleposlanica Albanije Donika Hoxha, predsjednik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice Darko Bekić, gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian.

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U kulturno umjetničkom programu sudjelovali su: Besiana Memedi i Shkodran Tollaj, KUD Shkendija (voditeljica Gentiana Leshdedaj), KUD Mičevec i Pjevački zbor Turopoljska zvona (voditeljica Snježana Špehar).

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glavni organizator i domaćin tradicionalne manifestacije bio je Memetali Zenuni Memy, koji je, kao i uvijek, bio svojevrsni moderator svečanosti i prevoditelj.

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završetka programa svi su se okupili u Pizzeriji Memy i uživali u bogatom domjenku.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno