Hrvatska gospodarska komora – Komora Zagreb, u suradnji sa Zagrebačkom županijom i Razvojnom agencijom VE-GO-RA, organizira besplatnu radionicu za poduzetnike u sklopu projekta Gospodarski kompas.

Radionica će se održati 5. lipnja u 11 sati u VG Poduzetničkom inkubatoru Podložnica 6, Velika Gorica.

Ova radionica donosi konkretne alate i najnovije informacije koje vam mogu pomoći u razvoju i modernizaciji poslovanja. Kroz dinamične i informativne prezentacije imat ćete priliku saznati:

• Kako koristiti digitalne alate HGK-a za efikasnije poslovanje (e-Ured, Digitalna komora)
• Koje su aktualni financijski instrumenti HBOR-a za rast i modernizaciju poslovanja
• Kako do zajmova i jamstava putem HAMAG-BICRO-a
• Kako doći do besplatnog individualnog savjetovanja

Kome je radionica namijenjena?

Dobro došli su svi lokalni poduzetnici koji žele konkretne informacije, podršku i kontakte za daljnji rast, a rok za prijavu je 2. lipnja do 16 sati.

Prijavite se putem linka za prijavu OVDJE.

Edukacija donosi detalje o promjenama u projektu Fiskalizacija 2.0

VE-GO-RA poziva sve zainteresirane na edukaciju „Digitalna komora, razmjena e-Računa i projekt Fiskalizacija 2.0 – digitalizacija poslovnih procesa i elektronička arhiva“, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Komora Zagreb. HGK – Centar za digitalni razvoj i Financijske agencije. Digitalna transformacija poslovanja postaje obveza, a ne samo prednost. Pridružite nam se i saznajte kako se na vrijeme pripremiti.

Edukacija u trajanju od 3 sata bit će 11. lipnja na istome mjestu, a rok za prijavu: je 6. lipnja do 16 sati.

Program besplatne edukacije:

• Prvi dio: Platforma Digitalna komora – alati za moderno poslovanje

Predstavljanje usluga i alata dostupnih kroz Digitalnu komoru, s naglaskom na digitalnu podršku u financiranju, natječajima, upravljanju dokumentima i drugim e-uslugama za poduzetnike.

• Drugi dio: Razmjena e-Računa, projekt Fiskalizacija 2.0 i elektronička arhiva

Predstavnici Financijske agencije pružit će pregled svih ključnih promjena koje donosi projekt Fiskalizacija 2.0 – uključujući obvezno uvođenje e-Računa za B2B transakcije od 1. siječnja 2026., pravila digitalne arhive, korištenje digitalnih certifikata te ulogu bezgotovinskog plaćanja i naprednog digitalnog knjigovodstva u novom sustavu fiskalizacije.

Edukacija donosi konkretne informacije i preporuke koje vam mogu pomoći da se pravodobno uskladite s nadolazećim obvezama i olakšate digitalnu prilagodbu poslovanja. Predviđeno je vrijeme za pitanja i neformalno druženje.

Prijavite se putem linka OVDJE.

Od ponedjeljka 26. svibnja građani ponovno imaju priliku uložiti u trezorske zapise Republike Hrvatske, objavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. prenosi Mirovina.hr. U ovom krugu ciljano je prikupiti ukupno 750 milijuna eura, a ulagati se može u trezorske zapise ročnosti 364 dana, uz godišnji prinos od 2,60 %. Rok za upis u prvom krugu je do 2. lipnja u 11 sati.

Trezorske zapise moguće je upisati u 170 poslovnica Fine, putem digitalne platforme e-riznica te putem nove mobilne aplikacije Ministarstva financija m-riznica, koja omogućuje upis putem pametnih telefona. Datum izdanja zapisa je 5. lipnja 2025., a dospijeće 4. lipnja 2026. godine.

Minimalni iznos ulaganja iznosi 1.000 eura po građaninu, no zapisi se kupuju uz popust, pa je stvarni iznos uplate 974,73 eura. Po dospijeću građani će dobiti punih 1.000 eura, što znači da će na jednom zapisu ostvariti zaradu od 25,27 eura.

„To je dobar prinos i nešto što još uvijek građanima može biti isplativo, s obzirom na postupno smanjenje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke”, izjavio je ministar Primorac te izrazio očekivanje da će interes građana i institucionalnih ulagatelja biti velik.

U drugom krugu upisa, koji počinje 3. lipnja, pravo na ulaganje imat će institucionalni ulagači. Kod ovog izdanja predviđena je i mogućnost reinvestiranja za imatelje trezorskih zapisa upisanih u lipnju 2024. godine. Ministar je naglasio kako je reinvestiranje nužno odraditi tijekom trajanja prvog kruga, bez čekanja isplate sredstava iz prethodnog ulaganja.

Ovo je 14. izdanje državnih vrijednosnih papira dostupnih građanima, a 11. izdanje trezorskih zapisa. Do sada je više od 288 tisuća građana upisalo vrijednosne papire ukupne vrijednosti veće od 8,1 milijardu eura, a otvoreno je više od 52 tisuće novih računa u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. Građani tako trenutačno drže više od 7,4 % javnog duga.

Novi krug izdanja trezorskih zapisa predstavlja nastavak trenda uključivanja građana u financiranje države, uz atraktivan prinos i sve dostupnije digitalne alate.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb, Zagrebačke županije i Razvojne agencije VE-GO-RA, u četvrtak 5. lipnja s početkom u 11 sati održat će se besplatna radionica za poduzetnike u sklopu projekta Gospodarski kompas. Radionica će se održati u VG Poduzetničkom centru, na adresi Podložnica 6 u Velikoj Gorici i namijenjena je lokalnim poduzetnicima koji žele steći konkretne informacije i alate za unapređenje poslovanja.

Kroz niz prezentacija sudionici će moći saznati kako koristiti digitalne alate Hrvatske gospodarske komore, uključujući e-Ured i Digitalnu komoru, za efikasnije vođenje poslovnih procesa.

Poseban naglasak bit će stavljen na financijske instrumente dostupne putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), koji uključuju mogućnosti za rast i modernizaciju poslovanja. Također će se govoriti o zajmovima i jamstvima koje poduzetnici mogu ostvariti kroz HAMAG-BICRO, te kako doći do besplatnog individualnog savjetovanja.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, no broj mjesta je ograničen te je potrebna prethodna prijava. Prijave su otvorene do ponedjeljka, 2. lipnja 2025. do 16 sati, putem platforme Digitalna komora ili putem poveznice za prijavu.

Zagrebačka županija nalazi se među pet najrazvijenijih hrvatskih županija prema skupnom indeksu razvoja poduzetništva i tržišta rada, pokazuje analiza temeljena na službenim podacima resornih institucija za razdoblje od 2021. do kraja 2024. godine, a prenosi je portal Župan.hr.

Skupni indeks razvoja temelji se na prosječnom broju obrta i poduzeća u odnosu na broj stanovnika te broju nezaposlenih na tisuću stanovnika tijekom četiri godine. Zagrebačka županija ostvarila je indeks od 104,8, čime se svrstala odmah iza Istarske, Zadarske i Primorsko-goranske županije. U županiji je prosječan broj obrta na 1.000 stanovnika iznosio 23, broj poduzeća 3, dok je broj nezaposlenih bio 16, što je među najnižima u Hrvatskoj.

U istom razdoblju u Zagrebačkoj županiji zabilježen je stabilan rast broja obrta i poduzeća, a istovremeno i pad nezaposlenosti. Na razini cijele Hrvatske krajem 2024. godine bilo je ukupno 122.877 obrta, što je za 11.035 više nego godinu ranije, dok je u odnosu na 2021. broj obrta porastao za 26.498, odnosno 27,5 %. Prema podacima iz veljače 2025., taj broj i dalje raste te je registrirano 123.485 obrta, koji zapošljavaju 228.000 osoba.

Na razini države u 2024. godini otvoreno je 14.574 novih poduzeća, što je za nekoliko stotina više nego prethodnih godina, a smanjuje se i broj brisanih tvrtki. U usporedbi s 2023. godinom kada je razlika između aktivnih i registriranih iznosila oko 70.000, u 2024. godini ta je razlika pala na 30.000.

Usporedbom podataka po županijama, broj otvorenih tvrtki u razdoblju od 2021. do 2024. godine rastao je u svim dijelovima zemlje, a Zagrebačka županija nalazi se među onima s postotnim rastom broja obrta iznad 30 %. Najveći relativni rast broja poduzeća zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Zadarskoj, Brodsko-posavskoj, Varaždinskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zagrebačka županija, uz Krapinsko-zagorsku, Istarsku i Varaždinsku, spada među županije s najnižom stopom registrirane nezaposlenosti krajem 2024. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti u Zagrebačkoj županiji iznosila je 2,8 %, dok je prosječan broj nezaposlenih na 1.000 stanovnika kroz četiri godine bio 16.

Osim Zagrebačke, najviši skupni indeks razvoja poduzetništva i tržišta rada zabilježen je u Istarskoj (121,1), Zadarskoj (110,8), Primorsko-goranskoj (110,6) i Varaždinskoj (102,5) županiji.

U posljednje četiri godine hrvatski gradovi izdvojili su ukupno 125,9 milijuna eura za potpore poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, gotovo dvostruko više nego na početku mandata 2021. godine, piše Gradonačelnik.hr. Riječ je o izravnim subvencijama za razvoj gospodarstva, čiji je rast u iznosima i opsegu posebno izražen u gradovima poput Novske, Kaštela i Solina, dok se među najvećim skokovima po izdvajanjima našla i Velika Gorica.

Prema podacima iz izvještaja, gradovi su 2021. godine za potpore izdvojili 25,1 milijun eura, godinu kasnije nešto manje, 24,4 milijuna, da bi 2023. iznos porastao na 30,6 milijuna, a u 2024. dosegao čak 45,6 milijuna eura.

Gradovi su ulagali u niz mjera. Od potpora za samozapošljavanje, pokretanje posla i izradu poslovnih planova, do subvencioniranja kamata na kredite, kupnje opreme, edukacija i digitalizacije. Osim financijskih potpora, poduzetnicima se pomaže i kroz oslobađanje od komunalnih doprinosa, povoljan najam prostora u inkubatorima i ulaganja u gospodarske zone.

Iako većina gradova za potpore izdvaja oko 1 % proračuna, tek ih je devet uložilo više od 3 %. Najviše je izdvajao Grad Kaštela, prosječno 6 % proračuna, slijedi Novska s 5,1 %, a iznad 3 % su još Solin, Čabar, Pula, Prelog, Samobor, Ivanec i Đakovo.

Gledano po izdvajanjima po stanovniku, prvi je Grad Novska s 218,34 eura, zatim Pula (182,92 €), Kaštela (177,68 €), Poreč (170,87 €) i Samobor (170,48 €). Više od 100 eura po stanovniku izdvajali su i Solin, Petrinja, Prelog, Šibenik, Čabar, Opatija i Grubišno Polje.

Kombinirajući izdvajanja po glavi stanovnika i udjel u proračunu, izrađen je kompozitni indeks koji donosi ljestvicu deset gradova s najjačom potporom gospodarstvu. Prva je Novska s ukupno 2,4 milijuna eura u četiri godine, druga Kaštela s čak 6,7 milijuna, a treći Solin s 3,8 milijuna eura. Slijede Pula, Čabar, Samobor, Prelog, Poreč, Šibenik i Petrinja.

Posebno značajan podatak za Veliku Goricu je njezino mjesto među deset gradova koji su u četiri godine najviše povećali iznose za potpore gospodarstvu, točnije za 741,45 %. Grad Ivanec bilježi najveći skok, čak osmerostruko povećanje izdvajanja. Slijede Buje (+2.376,36 %) i Virovitica (+1.042,69 %), dok su u top 10 još Kaštela, Velika Gorica, Županja, Split, Pazin, Novska i Zaprešić.

Foto: Gradonačelnik.hr

Analiza proračunskih izdvajanja hrvatskih gradova u posljednjem četverogodišnjem razdoblju jasno pokazuje sve snažniju orijentaciju lokalne samouprave prema aktivnom oblikovanju gospodarskog okruženja. Gotovo dvostruko povećanje ukupnih sredstava za potpore poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima od 2021. do 2024. godine rezultat je svjesne politike ulaganja u održivi razvoj, otvaranje novih radnih mjesta i diversifikaciju lokalnih ekonomija.

Velika Gorica, uvrštena među deset gradova s najdinamičnijim rastom potpora, time potvrđuje strateški pomak prema snažnijoj institucionalnoj podršci poduzetničkom sektoru. Takvi potezi sve su važniji u kontekstu globalnih izazova i nužnosti prilagodbe lokalnih zajednica modernim ekonomskim trendovima.