Povežite se s nama

Vijesti

Nisu znak loše higijene, ali su noćna mora svakog roditelja. Evo kako se riješiti uši u kosi

U tretmanu uši jako je bitno prekinuti njihov reproduktivni ciklus.

Objavljeno

na

Uši glave (Pediculus humanus capitis) su paraziti koji žive na ljudskom vlasištu. Bezbolnim ubodima sišu krv domaćina što izaziva iritaciju i svrbež. Ne pojavljuju se na drugim dijelovima tijela i ne napadaju životinje. Prenose se direktnim dodirom glave o glavu ili preko posteljine, češljeva, ukrasa za kosu, ručnika ili kapa.

Pojava uši nema veze s higijenom, a neka istraživanja čak ukazuju na njihov povećani afinitet prema čistoj kosi zbog olakšanog kretanja i lijeganja jajašaca.

Uši glave velike su poput sjemenke sezama (otprilike 2 milimetra). Imaju tri para nogu pomoću kojih se čvrsto drže za dlaku. Hrane se nekoliko puta dnevno bušeći kožu posebnim strukturama usne šupljine nalik na igle. Životni vijek im je 30 dana za vrijeme kojeg odrasla ženka može izlegnuti 300 jajašaca ili gnjida uz sam korijen kose.

Jajašca su ovalna i duga otprilike 0,8 milimetara, najčešće smještena u stražnjem dijelu vrata i iza ušiju. Tamo ih uz dlake fiksira proteinsko ljepilo koje iz svog reproduktivnog organa luči odrasla ženka. Iz gnjide se za otprilike tjedan dana izlegne spolno nezrela uš koju nazivamo larva ili nimfa. Obično se smjesti 1-2 milimetra od skalpa gdje pronalazi optimalnu temperaturu za svoj daljnji rast i razvoj. Nakon 8 do 10 dana nimfa postaje spolno zrela i spremna za razmnožavanje.

Uši glave nisu prijenosnici drugih infekcija. U rijetkim slučajevima intenzivan svrbež i češanje mogu dovesti do sekundarne infekcije, tj. razvoja impetiga ili drugih gnojnih upala kože. Povećanje limfnih čvorova i vrućica javljaju se iznimno rijetko.

Što učiniti kad primijetite ušljivost kod djeteta?

U slučaju da u kosi djeteta nađete gnjide ili uši, dijete ne šaljite u školu ili vrtić dok ne provedete postupak pranja kose medicinskim šamponom protiv ušiju, te uši i gnjide potpuno ne odstranite. Potrebno je odmah obavijestiti osoblje škole ili vrtića. Taj postupak je jedini ispravan s obzirom da je vaše dijete od nekoga dobilo uši i samo se zajedničkim i upornim trudom svih roditelja i djece uši mogu suzbiti. Kod pojave ušljivosti preporuča se pregledati kosu svim ukućanima jer se među bliskim osobama lako širi.

Metode uklanjanja ušiju

U tretmanu uši jako je bitno prekinuti njihov reproduktivni ciklus. Danas na tržištu postoji jako puno preparata. Tretman je potrebno ponoviti barem još jednom za desetak dana jer je nakon polaganja jajašaca potrebno 6 do 9 dana kako bi se izlegle nimfe. Nakon toga je s vlasišta potrebno odstraniti sve gnjide ispiranjem kose u toploj zakiseljenoj vodi, što olakšava njihovo uklanjanje.

Postoje i mehaničke metode uklanjanja uši, poput zagrijanog zraka ili električnog češlja. Uslijed struje vrućeg zraka uš gubi vlagu, dolazi do njenog isušivanja i ugibanja. Električni češalj koristi se malim električnim nabojem kako bi uništio uši koje dolaze u kontakt sa zupcima češlja. Nije potrebno šišanje kose, no ono olakšava rješavanje ušljivosti, jer je s kraće kose puno lakše ukloniti uši i gnjide.

U tretiranju uši mogu pomoći i preparati s eteričnim uljima. Eterična ulja koja su pokazala povoljno djelovanje u suzbijanju uši su čajevac, geranij burbon, lavandin super i eukaliptus radiata.

Prevencija

Potrebno je tretirati vlasišta svih članova obitelji i oprati svu posteljinu, ručnike, kape i odjeću koja se navlači preko glave na temperaturi iznad 60°C. Odjeću i predmete koje nije moguće tretirati vrućom vodom valja držati zatvorenima u plastičnoj vrećici tijekom 2 tjedna.

Nakon provedenog tretmana, vlasište treba pregledavati sljedeća 2 do 3 tjedna kako bi bili sigurni da su uklonjene sve uši i gnjide. Djecu treba upozoravati da ne razmjenjuju s drugima kape, šalove, četke i drugi pribor za njegu kose. Ako dijete ima dužu kosu, potrebno ju je zavezati prije odlaska u kolektiv.

Redoviti pregled vlasišta djece omogućava dijagnosticiranje ušljivosti u ranom stadiju, što olakšava liječenje i smanjuje mogućnost širenja zaraze.

Naslovna fotografija: Pexels/Anna Shvets

HOTNEWS

TZ Zagrebačke županije predvodi razvoj kontinentalne eno-gastronomije kroz From Soil to Signature

Za projekt je odobreno 300.000 eura što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.

Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.

Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa

Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.

Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju

Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.

– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.

Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma

U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.

– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.

Financijska potpora i institucionalni okvir

Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.

Primjer iz prakse: Velika Gorica

U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.

Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Nastavite čitati

Moja županija

Stručni žiri donio odluku! Ova sorta jagoda je najbolja u Zagrebačkoj županiji

Stručni žiri u Zaprešiću birao najbolje sorte, a proizvođačima su poručene jasne preferencije potrošača.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U dvorcu Lužnica u Zaprešiću u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je potrošačko ocjenjivanje sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i Zagreba. Nakon kušanja i bodovanja više sorti, najboljom je proglašena jagoda sorte Meggy.

Ocjenjivanje je provedeno uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Borisa Duralije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

“Ocjenjuju se svojstva, da vidimo koje su među ovim sortama najbolje jagode da možemo dati preporuke proizvođačima što preferiraju potrošači. Ove godine imamo 11 sorti koje su najzastupljenije u proizvodnji”, objasnio je Duralija.

Foto: Zagrebačka županija

U ime županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović koji je istaknuo kontinuiranu podršku poljoprivrednicima kroz sustav potpora, od podizanja novih nasada i ulaganja u plastenike do prerade i promocije proizvoda. Naglasio je i kako je ove godine za poljoprivredu osigurano nešto više od 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je oko 400 tisuća eura više nego lani.

“Ovo ocjenjivanje jagoda je samo jedno od aktivnosti u kojima županija pomaže svojim poljoprivrednim proizvođačima. Niz je mjera kako mi to radimo, a ovo je jedna od njih. Na ovaj način će biti vidljiviji, ali i ocijenjeni za svoju proizvodnju. Zovu nas ‘Zeleni prsten’ oko Zagreba i to želimo i ostati”, rekao je Tomljenović

Foto: Zagrebačka županija

Pročelnica županijskog odjela za poljoprivredu Gordana Županac osvrnula se na tržišne izazove s kojima se proizvođači suočavaju te istaknula kako su se mnogi okrenuli plasmanu izvan lokalnog područja, prema Istri, Primorju pa i Dalmaciji.

Tomljenović je dodao kako županija ima poseban fokus na ekološku poljoprivredu.

“Ono što nam je glavna namjera i želja je da bude što više ekološke poljoprivrede jer je ona interesantnija za šira tržišta te čuva naš okoliš. U okviru županije ćemo sve napraviti da idemo u tom smjeru i upravo zbog toga imamo veća sredstva za poljoprivrednike koji se bave ekološkom proizvodnjom. Osim potpora, ulažemo i u njihov prostor, dakle dodatno sufinanciramo ruralne prostore kako bi ljudi tamo imali isti standard kao i na ostalim područjima županije”.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Najave

Školarci i ovo ljeto imaju gdje pobjeći od dosade – stižu besplatne radionice za sve uzraste

Od kreativnih i STEM radionica do Game Cluba i mindfulnessa, Centar za djecu, mlade i obitelj i ove godine organizira raznolik program tijekom ljetnih praznika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ljetni praznici se bliže, a i ove godine će se održavati besplatne radionice zu organizaciji Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica. Program traje od 23. lipnja do 28. srpnja 2026. godine, a obuhvaća kreativne, edukativne i zabavne sadržaje prilagođene različitim uzrastima.

Program je namijenjen različitim uzrastima, od predškolaca do srednjoškolaca, pa će svatko moći pronaći nešto za sebe. U ponudi su likovne i dramske radionice, igraonice, kreativno pisanje, mindfulness, STEM sadržaji, matematičke radionice i Game Club, ali i nešto opušteniji formati poput “Paint & Juicea”.

Najmlađi će moći sudjelovati u igraonicama i radionicama poput “Hokus pokusa” i “STEManja”, dok su za starije osnovnoškolce i srednjoškolce pripremljeni programi kreativnog pisanja, mindfulnessa i društvenih igara. Organiziran je i program podrške roditeljstvu.

Sve radionice su besplatne, a prijave se primaju radnim danom od 8 do 15 sati na brojeve 01/6231-734 i 091/6231-734 te putem e-maila [email protected].

Foto: Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica/FB

Nastavite čitati

Najave

AI ulazi u učionice! Velikogorička škola otvara raspravu o granici između pomoći i varanja

Za stol sjedaju stručnjaci, učitelji, roditelji i učenici kako bi otvorili pitanja etike, znanja i budućnosti nastave.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB POU VG

Osnovna škola Eugena Kvaternika organizira panel raspravu “Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme”, koja će se održati u petak, 29. svibnja, u 14 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Na panelu će sudjelovati stručnjaci iz područja obrazovanja, psihologije i tehnologije, prof. dr. sc. Saša Mladenović, dr. sc. Lana Ceraj, dr. sc. Ivna Ivanković i učiteljica informatike Vjera Barbir Alavanja, dok će dio rasprave donijeti i perspektivu učenika koji odrastaju uz umjetnu inteligenciju. Projekt su, uz podršku ravnateljice Monike Brleković, pokrenule učiteljice Nataša Čurić i Dalia Kager, a kroz istraživanje prikupljaju se iskustva i stavovi svih uključenih u obrazovni proces.

Razgovor će moderirati školski psiholog Josip Banić, a među temama će biti pitanje može li umjetna inteligencija unaprijediti obrazovanje, gdje je granica između pomoći i prečaca te kako danas izgleda pojam znanja u vremenu kada odgovore generira nekoliko klikova.

Projekt se provodi u suradnji s Centrom za djecu, mlade i obitelj i Udrugom Turteh, uz podršku Grada Velike Gorice, a prijavu su moguće ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno