HOTNEWS

Nisu mu davali šanse, ali preživio je i počeo se boriti za druge

„Pokapali su me s 18, ali neće me se tako lako riješiti. Želim pomoći onima koji će tek doći, a u odnosima s ljudima pokušavam širiti optimizam. Jer optimizam ljudi koji imaju priču je drugačiji od optimizma ostalih ljudi.“

Objavljeno

prije 9 godina

20. ožujka 2017.

Objavio/la

Vanja Stanojević

Bez 20 tableta na dan Leo Moguš vjerojatno ne bi preživio ni dan. Prvu operaciju imao je sa samo tri dana, a onda su uslijedili posjeti doktorima, boravci u bolnici i borba za život. Unatoč svemu, Leo je danas iznimno veseo 20-godišnjak, odličan student Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta koji radi na znanstvenim projektima, aktivan je u lokalnoj zajednici i svojoj župi. Borac kakav je, odlučio je pobuniti se protiv sustava u kojem stvari ne funkcioniraju.

“Na to me potaknula moja životna priča. Bilo je razdoblja kada sam više bio u bolnici nego doma. Svojim znanjem i iskustvom želim pomoći ljudima koji će tek doći. Želim da se ljudi ne susreću s problemima s kojima sam se ja susretao svih ovih godina. Probiti taj led, progovoriti i probati promijeniti što više toga”, započeo je svoju priču ovaj zarazno optimistični mladić.

Leo je rođen s cističnom fibrozom, genetskom bolešću zbog koje su sve unutarnje tekućine u tijelu gušće. Upravo u tome leži opasnost, tekućine u plućima tako postaju idealna podloga za bakterije koje mogu začepiti dišne puteve i uzrokovati propadanje pluća. No, ljudi s cističnom fibrozom imaju probleme i s jetrom, gušteračom te crijevima. Zbog svega toga, Leo svakodnevno mora uzimati enzime, lijekove za održavanje jetre, protiv žgaravice, antibiotike i dodatne vitamine. Svako jutro mora odraditi fizikalne vježbe i inhalaciju.

“Od rođenja su mi doktori prognozirali da neću dugo živjeti. Prvo su rekli do 4. godine, onda do 12., pa do 18. Sad imam 20 i još uvijek sam tu. Neće me se tako lako riješiti. Kod nas ‘cističara’ je srednja dob 18 godina, ali sad nas ima puno koji smo prešli tu granicu. Svi se borimo sa stigmom da nećemo dugo živjeti, pogotovo u Hrvatskoj. Kažu da u Americi i Engleskoj žive 60 godina, ali ja sam u Hrvatskoj i mene su pokapali već s 18“, kaže Leo.

Upravo u toj dobi za ljude s cističnom fibrozom počinju problemi. Naime, u Hrvatskoj se cistična i dalje vodi kao dječja bolest, pa se oboljeli po navršetku punoljetnosti više nemaju gdje liječiti. Specijalisti na odjelima za odrasle ne postoje, a pedijatri ih ne mogu primiti.

“Ono što sustav ne zna i ne želi čuti je da ti nemaš doktora za odrasle koji bi te liječio. Često kažu da nema kritične mase odraslih, ali gdje će doći ta kritična masa ako u knjizi pišeš da ću umrijeti s 18. Nailaziš na zid, a doktori ti kažu da si im ‘negativna statistika‘ jer te ne mogu izliječiti i očekuju da ćeš uskoro umrijeti. Otvoreno su mi to objasnili”, kaže Leo koji se od malena morao naučiti nositi sa zdravstvenim problemima, zbog čega je, kaže, brže odrastao, ali sada na fakultetu brže usvaja gradivo.

“Pedijatrijska skrb za ‘cističare’ u Hrvatskoj je odlična, od stručnjaka do spremnosti za učenje i doškolovanje. No, doktorima nije lako jer ne mogu dobiti terapiju za nas. Jednostavno nema novaca. Antibiotik košta 15.000 kuna za mjesec dana i on ne može sa svojim budžetom pokriti više ‘cističara’ odjednom”, ispričao je Leo.

A svake godine zbog terapije antibioticima Leo mora dva tjedna provesti u bolnici.

“Doktore je fasciniralo što svaki put kad bi došli u vizitu, nisu me mogli ni vidjeti od knjiga. Pratio sam iz bolnice nastavu, ekipa iz srednje škole mi je slikala, ja sam prepisivao i pratio. Nisam si dopustio da budem u zaostatku“, ispričao je Leo.

Najveću ulogu u prihvaćanju života s cističnom fibrozom odigrala je njegova obitelj.

“Majka je od početka hrabro krenula u borbu. Učila je i čitala u knjižnici te pokorila svijet. Dovela me do 20 godina i da nje i tate nije bilo, ne znam kako bi bilo”, ispričao je Leo koji kaže kako se i dalje ne namjerava prepustiti:”Ako se prepustiš znaš koliko ti je duga budućnost, a ako ne, ne znaš i onda guraš iz dana u dan.”

“Svaki čovjek se boji smrti. To budu trenuci i ja im ne dozvolim da se pretvore u išta više. Drži me to što radim. Razmišljam po čemu će me pamtit. Struka mi omogućava to da pomognem drugima“, kaže Leo koji se želi baviti istraživanjem i proizvodnjom lijekova te dodaje kako se radi o iznimno odgovornom zanimanju: “Ljudi su tu i čekaju tebe, bespomoćni su. I nećeš pomoći samo jednoj osobi, već milijunima. Sve me to drži kad je teško i kad sam cijeli dan u labosu ili na predavanjima.”

Leova borba se nastavlja. A dok ne stekne dovoljno znanja o proizvodnji lijekova, namjera mu je zainteresirati više doktora za cističnu fibrozu kako bi ona prestala u školovanju medicinskog osoblja biti ‘fusnota’. Želja mu je ‘otvoriti oči‘ sustavu i omogućiti ljudima s cističnom fibrozom kvalitetno liječenje u mjestu gdje se nalaze. Jer njih oko 150, koliko ih ima u Hrvatskoj, mora putovati u Zagreb na terapije.

Povezane teme:Cistična fibroza Leo Moguš

CityLIGHTS

Djeca i mladi u fokusu: Velika Gorica ulaže milijune u zelenu infrastrukturu

Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije.

Objavljeno

prije 3 dana

21. ožujka 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Mario Žilec

Velika Gorica nastavlja s intenzivnim ulaganjima u održivi urbani razvoj, a najnoviji projekt pod nazivom „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ dodatno učvršćuje taj smjer. Ukupna vrijednost svih aktualnih zelenih inicijativa u gradu, uključujući i projekt Pauk u VG, doseže oko 6,5 milijuna eura.

Novi projekt osmišljen je kao odgovor na potrebe suvremenih generacija koje sve više traže zdravije, sigurnije i klimatski otpornije životno okruženje. Riječ je o inkluzivnom konceptu koji obuhvaća sve društvene skupine, s ciljem podizanja kvalitete života za sve građane.

U središtu projekta nalazi se ideja povezivanja ključnih javnih prostora kroz sustav zelene infrastrukture. Plan uključuje umrežavanje sedam urbanih lokacija i tri koridora u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, čime bi se stvorio koherentan i održiv gradski prostor.

Projektna rješenja razvijena su u skladu s načelima Novog europskog Bauhausa te pristupom rješenja temeljenih na prirodi (Nature-Based Solutions), što bi trebalo osigurati dugoročnu održivost, otpornost i funkcionalnost prostora.

Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027..

Gradonačelnik Krešimir Ačkar naglasio je značaj projekta za razvoj grada:

„Ovaj projekt predstavlja važan korak u razvoju Velike Gorice kao grada koji sustavno ulaže u kvalitetu života svojih građana. Kroz ‘Dječju zelenu mrežu’ stvaramo povezane, sigurne i zelene prostore namijenjene prvenstveno djeci i mladima, ali i svim našim sugrađanima. Posebno nas veseli što su prepoznati i na europskoj razini te sufinancirani sredstvima Europske unije. Nastavljamo graditi Goricu kao moderan, održiv i uključiv grad budućnosti.“

Ovim ulaganjima Velika Gorica dodatno potvrđuje svoju orijentaciju prema razvoju zelene infrastrukture i stvaranju otpornog urbanog prostora s naglaskom na dugoročno poboljšanje životnih uvjeta svojih stanovnika.

Nastavite čitati

Crna kronika

VIDEO Pokušaj provale u Velikoj Buni! Provalnik razvaljivao vrata dok je žena bila u kući, sve je zabilježila kamerom

“Čula sam kao da vrata lupaju”.

Objavljeno

prije 4 dana

20. ožujka 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

U Velikoj Buni danas je zabilježen pokušaj provale u obiteljsku kuću. Nepoznati muškarac pokušao je nasilno ući kroz vrata terase, no pobjegao je nakon što ga je vlasnica primijetila i posegnula za mobitelom.

“Ja danas nisam trebala biti doma nego na poslu, ali sam zbog nekih okolnosti slučajno ostalo doma. Kad je muž otišao, oni su počeli tu lupat, a ja sam bila gore na katu. Čula sam kao da vrata lupaju i nakon kratke pauze, počelo je opet. Kad sam se spuštala s kata, pogledam prema terasi, a ono čovjek nogom pokušava provaliti vrata”, ispričala nam je Vlatka Zgurić Dobrenić, u čiju je kuću provalnik pokušao ući.

Kada mu se približila, muškarac je počeo vikati kako ga netko progoni i želi napasti. U trenutku kada je pokušala snimiti situaciju mobitelom, udaljio se s mjesta događaja.

Vlatka je potom pokušala predvidjeti njegov smjer kretanja kroz kuću, a kako navodi, muškarac je pobjegao vozilom, plavim Golfom s koprivničkim registracijama.

O događaju je odmah obaviještena policija koja je obavila očevid.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Djeca iz vrtića i škola posjetila Vodocrpilište i učila o važnosti vode

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Objavljeno

prije 4 dana

20. ožujka 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Cityportal.hr

Povodom Svjetskog dana voda, a u sklopu edukativnih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vode, danas su djelatnici VG Vodoopskrbe ugostili djecu iz vrtića Žirek. Mališani su imali priliku iz prve ruke saznati kako voda dolazi od crpilišta do njihovih domova te zašto je važno odgovorno se odnositi prema ovom dragocjenom resursu.

Kroz zanimljivo i prilagođeno predstavljanje, djeci je objašnjen cijeli proces – od zahvaćanja vode iz podzemnih izvora pa sve do slavina u kućanstvima. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje vode i njezinu svakodnevnu važnost.

„Moram reći da mi je stvarno veliko zadovoljstvo što ih možemo uputiti na koji način voda dolazi od našeg crpilišta iz zemlje do njihovih slavina u kućama i da ih uputimo na važnost očuvanja vode“, istaknuo je direktor VG Vodoopskrbe d.o.o. Ivan Rak.

Osim edukativnog dijela, za najmlađe je organizirano i prigodno druženje. Djeci je podijeljena svježa pitka voda iz sustava, poslužena na način koji dodatno naglašava njezinu prirodnu kvalitetu, kao i slatki zalogaji – bomboni iz košare te svježe kiflice, što je dodatno razveselilo male posjetitelje.

Direktor Rak osvrnuo se i na kvalitetu vode u ovom području, naglasivši njezine prednosti.

„Prema analizama koje su rađene u Republici Hrvatskoj, mi smo sigurno u top području u Republici Hrvatskoj po kvaliteti vode. Jest da je naša voda relativno tvrda za ove pojmove, ali to ne znači da je nezdrava za piće. Naprotiv, tvrđa voda je puno zdravija za piće“.

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Plesni klub Barbara ide na Regionalno prvenstvo s rekordnim brojem mažoretkinja

Objavljeno

prije 5 dana

19. ožujka 2026.

Objavio/la

David Jolić

Prva službena natjecanja u kalendarskoj godini u okviru Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) započinju regionalnim prvenstvima, a tako je i ove godine. Regionalno prvenstvo Regije Jug održano je u Primoštenu (07.03.2026.), a regionalno prvenstvo Regije Sjeverozapad održano je u Tuhelju (14.03.2026.). Treće regionalno prvenstvo Regije Sjeveroistok bit će održano u Graberju Ivanićkom, u subotu, 21. ožujka 2026. godine.