Povežite se s nama

Moja županija

‘Ništa ne ide preko noći, uspješni smo jer već dva desetljeća idemo u pravom smjeru’

Stjepan Kožić, dugovječni župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu analizira godinu iza nas i otkriva želje i planove za 2022. godinu

Objavljeno

na

Na čelu ste županije koja bilježi konstantan gospodarski rast, FINA je prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2020. godini županiju svrstala na drugo mjesto u državi, a i u periodu pandemije uspjela je održati rast zaposlenosti i neto plaća. Što je ključno za ovakve dobre rezultate?

Dobri rezultati ne dolaze preko noći već su rezultat strategije i sinergije s investitorima poduzetnicima. S obzirom da županiju vodim više od 20 godina, dobro se sjećam razdoblja kada je Zagrebačke županija bila predgrađe Zagreba, a mnogi na strategiju razvoja poduzetničkih zona nisu gledali s odobravanjem. Danas, 20-tak godina poslije, pokazalo se da je to bio pravi put. Na vrijeme smo spoznali svoje komparativne prednosti kao što je blizina metropole, činjenica da je zračna luka na našem području, cestovna infrastruktura. Trebale su godine i godine ulaganja županije, gradova i općina i države. Danas je ta brojka premašila iznos od 50 milijuna kuna samo županijskog novca, ali svaka se kuna isplatila i multiplicirala. U Zagrebačkoj županiji investicije su kontinuitet, a s tim dolaze gospodarski rezultati, rast zaposlenosti i liderska pozicija naše županije na mnogim rang listama. Uistinu smo ponosni jer nas tvrtke prepoznaju, dolaze na naše područje, a mi se trudimo biti zajedno s gradovima i općinama učinkovita i proaktivna uprava.

Breme pandemije palo je na naš zdravstveni sustav. Na koji je način Županija pomogla zdravstvenim ustanovama?

Iskoristit ću i ovu priliku i zahvaliti se svim djelatnicima u zdravstvu koji svaki dan nose teret pandemije na svojim leđima i brinu o svojim sugrađanima. Najmanje što smo mogli napraviti jest pokriti dugove koji su nastali u našim zdravstvenim ustanovama radi koronavirusa. Za tu je namjenu Županija osigurala rebalansom proračuna 12 milijuna kuna. Zaštitne opreme troši se više nego ikad, organizirali smo više puta masovna cijepljenja, covid ambulante, punktove za cijepljenje. Sve to iziskuje sredstva. Mi uvijek možemo računati na zdravstvene djelatnike, a i oni mogu na svog osnivača, Zagrebačku županiju.

Župan Stjepan Kožić čest je gost u Velikoj Gorici, najvećem gradu Županije kojoj je na čelu… Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Činjenica je da Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj nema Opću bolnicu, da li taj nedostatak utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite?

Mnogo je toga po čemu smo specifični, pa tako i da smo jedina županija bez opće bolnice, ali i da jedini nemamo središte u svojoj županiji već u Zagrebu. Tome je razlog specifični položaj prstena oko Zagreba. Kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti, s jedne strane je dobro da imamo na raspolaganju i u blizini bolnice Zagreba koje nude najbolju uslugu u RH. S druge strane, problem je što nam je teško zadržati liječnike, posebice specijaliste, na našem području. Kako bi tome doskočili sufinanciramo specijalizacije i pokušavamo atraktivnim paketima koje uključuju korištenje automobila, sufinanciranje kamate na stambeni krediti i sl. privući specijaliste u svim našim gradovima. Znatna sredstva ulažemo u obnovu i opremanje naših domova zdravlja, sufinanciramo mrežu hitne medicine, rad ambulanta u ruralnim područjima, a krećemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju poliklinika u Samoboru i Velikoj Gorici. Želimo bolju i dostupniju zdravstvenu uslugu, trenutno izdvajamo veći dio proračuna upravo za tu namjenu, ali da bi ona bila onakva kako naši stanovnici zaslužuju, treba će još novca i vremena. Ja sam optimist i siguran sam da ćemo gradnjom ove dvije poliklinike i završetkom školovanja 25 specijalizanata osjetiti znatniju promjenu.

Osim udara na zdravstvo, period iza nas posljedično je imao utjecaj i na gospodarstvo. Što ste učinili kako bi poduzetnicima olakšali funkcioniranje i opstanak? Jesu li poduzetničke zone ostvarile planirane rezultate?

Vlada RH kroz potpore za očuvanje radnih mjesta odigrala je ključnu ulogu, a mi smo kao regionalna samouprava također dali svoj doprinos rekordnim iznosom bespovratnih potpora poduzetnicima u dvije pandemijske godine u iznosu od 24 milijuna kuna. Ono što me posebice veseli što u našim poslovnim zonama trenutno se odvija pravi investicijski boom. Svakako najzvučniji brend je Rimac Automobili koji najbrži električni automobil proizvodi upravo u Zagrebačkoj županiji, a trenutno grade 200 milijuna eura vrijedan kampus. U Klinča Selima Spar gradi 750 milijuna kuna vrijedan logistički centar, Lidlov u Križu se procjenjuje na 600 milijuna kuna, a onaj u Jaski na 230 milijuna kuna, Lagermax u Zaprešiću realizira 160 milijuna kuna vrijednu investiciju itd. Naravno, svi s nestrpljenjem čekamo kada će se u Jakovlju početi proizvoditi dijelovi za Airbus, Boeing, Bombardier i Rolls-Royce za što će trebati oko 450 novozaposlenih.

Kožić je župan već duže od dva desetljeća, pobijedio je na šest izbora uzastopno… Foto: Emica ElvedjiPIXSELL

Izazovno vrijeme dodatno su otežali potresi. Tijekom dva potresa stradale su i obiteljske kuće ali i javna dobra. U kojoj je fazi obnova?

Šteta od potresa na našem području procjenjuje se na više od milijardu kuna. S obzirom da je za područje županije proglašena katastrofa, obnovu će u cijelosti financirati država. Mi smo kao županija promptno reagirali kako bismo osposobili škole za rad. Oformili smo odsjek koji će se baviti isključivo sanacijom od potresa i na dnevnoj bazi surađujemo s resornim ministarstvom i Fondom. Donijeli smo i 40 milijuna kuna vrijedan program mjera za obnovu oštećenih objekata javne namjene i početkom iduće godine naši gradovi i općine mogu očekivati raspisivanje natječaja.

Nedavno je donesen županijski Proračun za iduću godinu. Na što će se utrošiti njegov najveći dio i što će se od ove godine financirati po prvi puta?

Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu iznosi nešto više od pola milijarde kuna i veći je za 4,26 posto u odnosu na Rebalans. Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 148 milijuna kn, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 53,6 milijuna kn. Dovršavaju se radovi na izgradnji osnovne škole u Luki, sportskih dvorana u Bedenici, Klinča Selima i Graberju Ivanićkom, školi i dvorani u Pušći, u tijeku su radovi na dogradnji radionica i praktikuma SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, a s 15 milijuna kuna sufinancirat će se izgradnja nove škole u Strmcu.

Čekaju nas nove energetske obnove, poduzetnici i poljoprivrednici i dalje mogu računati na izdašne bespovratne potpore, djeca na stipendije, roditelji na potpore za bebe. Ono što predstavlja veliku novost jest sufinanciranje javnog linijskog prijevoza na autobusnim linijama unutar Zagrebačke županije. Početkom prosinca potpisao sam sa šest prijevoznika gotovo 90 milijuna kuna vrijedne dvogodišnje ugovore. Na 60 definiranih linija u 6 zona naši će prijevoznici godišnje prelaziti gotovo 3,4 milijuna kilometara.

Građani mogu računati na veći broj linija i polazaka, bolju povezanost ruralnih područja, bolju usklađenost s ostalim oblicima prijevoza, prvenstveno s međužupanijskim linijama i vlakom te ujednačeniju cijena kartu u svakoj od šest definiranih zona. Ono što me veseli je da se upravo radi ovakve organizacije prijevoza nakon pet godina autobusom se može i na Žumberak. Koristim priliku da se zahvalim Vladi RH koja će osigurati 75 posto sredstava za ovu namjenu.

Jedan od dvojice Kožićevih zamjenika je Velikogoričanin Ervin Kolarec… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Strukovna zanimanja uskoro očekuju veliku promjenu nakon gradnje Centra kompetentnosti u tri županijska grada. Što će on omogućiti i u kojoj je fazi?

Proračun za 2022. godinu u sebi sadrži i planiranih 21,2 milijuna kn za Centar za kompetentnost. Radi se o 110 milijuna kuna vrijednom europskom projektu Regionalni centar kompetentnosti s 3 lokacije, a upravo je Srednja strukovna školi Velika Gorica nositeljica cjelokupnog projekta. Tu su još i škole u Dugom Selu i Samoboru. Iz dva europska fonda osigurat će se 80 milijuna kuna, dok će se za preostalih 30 milijuna kuna pobrinuti Zagrebačka županija. Uspostavom regionalnog centra kompetentnosti učenici će po završetku srednje škole biti sposobni odgovoriti suvremenim zahtjevima na tržištu rada. ‘Učiti radeći’ najbolje su riječi koje opisuju što to centri kompetencija donose, a kad se tome doda da će učenici raditi odnosno učiti na najsuvremenijim strojevima, uvjeren sam da će se uvelike i promijeniti stav prema strukovnim zanimanjima kao poželjnima i vrijednima. Pitali ste me za investicije, a ovaj centar je kvalitetan odgovor na radnu snagu u mnogim o tih investicija.

Energetskom obnovom uz pomoć EU sredstava i naše škole i zdravstvene ustanove dobile su i estetsku i energetsku dodanu vrijednost. Što je po tom pitanju u planu za iduću godinu?

Tako je, a jedna od većih investicija upravo je i zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici vrijedna 31 milijuna kuna. U protekle četiri godine Zagrebačka županija je provela sedam projekata energetske obnove javnih zgrada ukupne vrijednosni oko 71 milijun kuna za što je gotovo 50% sredstava povučeno iz fondova EU. Obnovili smo 3 zgrade domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću te srednje škole u Velikoj Gorici i Vrbovcu, Područnu školu Rakov potok i Osnovna škola Stjepana Basaričeka. Naravno, tu nećemo stati. Već je spremna projektna dokumentacija za provedbu devet novih projekata i to tri doma zdravlja (Ivanić-Grad, Velika Gorica i Samobor) i šest škola (Osnovna škola Đure Deželića, Srednja škola Dragutin Stražimir, Osnovna škola Dragutin Domjanić, Osnovna škola Jakovlje, Osnovna škola Posavski bregi i Područna škola Petrovina).

Župan Kožić u neformalnom druženju… Foto: Filip Kos/PIXSELL

Suradnja s gradovima i općinama omogućila je napredak u ruralnim dijelovima županije. Ako bi danas usporedili standard u našim selima i gradovima, da li je razlika osjetno manja nego li recimo prije pet ili deset godina. Koje bi zajedničke projekte istaknuli?

Kada sam 2001. godine preuzeo funkciju župana odlučio sam glavni fokus staviti na tri stvari. Zadržavanje stanovnika u Županiji, gradnju poduzetničkih zona radi gospodarskog razvoja i pitka voda za sve stanovnike. Za sva tri cilja bila je potrebna suradnja svih razina od općine do države. Gospodarske zone sam već pojasnio, a što se tiče zadržavanje stanovnika stava smo bili da je za to ključ gradnja škola. Volim spomenuti Gradec, malu općinu koja ima 30 milijuna kuna vrijednu školu i dvoranu. Danas mogu reći s velikim ponosom da sam stavio potpis na gradnju, rekonstrukciju više od 50-tak objekata u školstvu. Možda se neki čude cilju pitka voda svima jer je teško za povjerovati da u 21. stoljeću, svega 45 minuta vožnje od hrvatske metropole postoje mjesta, točnije 10 općina i 4 grada čija brojna kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu, a među njima je i općina koja nema ni metra javnog vodovoda. Ovoj nepravdi bliži se kraj te se intenzivno provode radovi na 800 milijuna kuna vrijednom europskom projektu.

Mehanizam oporavka i otpornosti Europske unije omogućit će nam realizaciju mnogih projekata. Zašto je važno iskoristiti ovaj trenutak i aplicirati?

Sredstava iz Europske unije što kroz nacionalni plan oporavka, što kroz financijsku omotnicu jedinstvena su prilika za Hrvatsku, a na svakome od nas je da damo maksimalne napore u pripremi i realizaciji projekata. Ono na što smo posebno ponosni jest činjenica da je milijardu i pol kuna iz nacionalnog plana oporavka odobreno upravo za investiciju u Zagrebačkoj županiji i to Mati Rimcu za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Mi kao županija itekako smo spremni i pripremili smo čitav niz projekata. Vodeća smo županija po mnogočemu, vjerujem da ćemo biti i po povlačenju sredstava koje nam stoje na raspolaganju.

Moja županija

FOTO Zagrebačka županija “šampion“ prema energetskoj obnovi zdravstvenih objekata

Pri kraju provedba natječaja za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

U tijeku je energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića i ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Sredstva za obnovu osigurana su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i proračuna Zagrebačke županije. Oba objekta obišao je danas zamjenik župana Damir Tomljenović.

– Energetskom obnovom, važno je to istaknuti, dobivamo novu kvalitetu zgrada i veliku uštedu energenata. Ono što ćemo uštedjeti na energiji moći ćemo uložiti u druge potrebe – rekao je zamjenik župana, dodavši da se u Ivanić-Gradu, uz školu Đure Deželića i dom zdravlja, energetski obnavlja i upravna zgrada Zagrebačke županije. Energetskom obnovom, dodao je, bitno se smanjuje i onečišćenje zraka, odnosno emisija štetnih stakleničkih plinova.

Gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš rekao je da će se kroz ulaganja u energetsku obnovu triju zgrada značajno povećati kvaliteta života svih građana Ivanić-Grada.

– Suradnja Grada i Županije godinama ide u dobrom smjeru. Zajedno ‘guramo’ projekte bitne za naše stanovnike – rekao je Leš.

Zadovoljstvo energetskom obnovom izrazili su i ravnatelj OŠ Đure Deželića i ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije Večeslav Bergman.

– Nakon što je već ranije sanirano krovište, škola se sada energetski obnavlja, a slijedi i njezina dogradnja, za što je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno dobiveno preko 9 milijuna eura. I Grad i Županija daju veliku podršku školstvu, što se i vidi – potvrdio je Bergman ocijenivši Zagrebačku županiju “šampionom prema energetskoj obnovi zdravstvenih objekata”.

– Dosad su obnovljene četiri ispostave, u tijeku je obnova u Samoboru i Ivanić-Gradu, a pri kraju je provedba natječaja za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici. Sve to omogućit će puno bolje uvjete rada i pružanja zdravstvene zaštite – rekao je Bergman.

OŠ Đure Deželića

Energetska obnova OŠ Đure Deželića obuhvaća, uz ostalo, zamjenu vanjske stolarije i rekonstrukciju vanjskih zidova zgrade. Na zidove se postavlja ETICS sustav toplinske izolacije na bazi mineralne vune, a škola dobiva i novu aluminijsku stolariju. U unutrašnjosti zgrade bit će instaliran multi-split klima sustav, a postojeća rasvjetna tijela zamijenit će energetski učinkovitija. Ugradit će se dizalica topline zrak/voda, dok će na krov zgrade biti postavljeni fotonaponski moduli sunčane elektrane snage 25 kW.

Kombinacijom građevinskih, elektroinstalaterskih i strojarskih radova  očekuje se osjetno smanjenje potrošnje energije za grijanje, na godišnjoj razini za preko 78%.

Dodatnim radovima predviđena je rekonstrukcija pješačke rampe ispred ulaza u zgradu, hortikulturno uređenje površine oko zgrade škole, a bit će postavljena i punionica za električne automobile.

Ukupna vrijednost energetska obnove iznosi 2,41 milijun eura. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno je dobiveno 901.134 eura, dok Zagrebačka županija, osnivač škole, iz vlastita proračuna ulaže 1,51 milijun eura.

Osim smanjenja potrošnje energije, korištenjem obnovljivih izvora, energetska obnova OŠ Đure Deželića doprinijet će i povećanju razine udobnosti i kvalitete korištenja školskog prostora.

Dom zdravlja

Istovremeno s energetskom obnovom odvija se i sanacija zgrade doma zdravlja u Ivanić-Gradu. Zgrada dobiva novu ovojnicu i novi, energetski učinkovitiji pokrov. U sklopu obnove ugradit će se nova, odnosno zamijeniti postojeća oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode. Unutarnja rasvjeta mijenja se novom. Na krov zgrade postavit će se fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, snage 20 kW. Uvest će se i sustav daljinskog očitanja potrošnje energije i vode.

Kombinacijom mjera energetske učinkovitosti, projektirana godišnja ušteda energije za grijanje iznosi 81,5%, a projektirana godišnja ušteda primarne energije 75,5%.

Nakon završene obnove zgrada će iz energetskog razreda ‘E’ prijeći u razred ‘B’. Ukupna vrijednost obnove je 1,8 milijuna eura, od čega 1,3 milijuna eura (71,74%) otpada na bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok Zagrebačka županija ulaže 515.200 eura (28,26%). Završetak svih radova očekuje se u travnju 2026. godine.

Sanacija zgrade, uz ostalo, obuhvaća izvedbu elemenata pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Ugradit će se i modularni sustav za parkiranje i čuvanje bicikala te će se hortikulturno urediti postojeće zelene površine.

(Foto: Dražen Kopač)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

ŽUPANIJA Kolarec i dalje na čelu Stožera civilne zaštite

Vatrogascima i Društvu Crvenog križa darovana oprema u vrijednosti većoj od 61 tisuću eura.

Objavljeno

na

Konstituiran je novi saziv Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije.

Odlukom župana Stjepana Kožića, načelnik Stožera i u ovom mandatu će biti njegov zamjenik Ervin Kolarec, dok funkciju zamjenika načelnika Stožera nastavlja obnašati Županijski vatrogasni zapovjednik Dario Kezerić. Stožer uz načelnika i zamjenika ima još 15 članova.

Načelnik Kolarec poželio je puno uspjeha u radu svim članovima Stožera i operativnim snagama, koji zajednički provode mjere i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama te razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na području Zagrebačke županije.

–Mi smo tu radi naših građana i činit ćemo sve kako bismo osigurali njihovu sigurnost i pravovremenu zaštitu u svim situacijama – istaknuo je Kolarec.

Na sjednici je donesen prijedlog Poslovnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije i Nacrt prijedloga Procjene rizika od velikih nesreća za područje županije, a riječ je o ključnom dokumentu za donošenje planskih dokumenata na području civilne zaštite.

Ujedno, na sjednici je donesena Odluka o darovanju opreme sustava radio veze Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županije ukupne vrijednosti gotovo 53,5 tisuće eura te županijskom Društvu Crvenog križa gotovo 8,5 tisuća eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

FOTO Svečana proslava 30 godina Općine Kravarsko

Objavljeno

na

Objavio/la

Trideset godina postojanja Općine Kravarsko svečano je obilježeno danas (nedjelja, 14.09.2025.) polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulima za Republiku Hrvatsku, procesijom od pastoralnog centra ”Stjepan Povoljnjak” do crkve, svetom misom u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa i blagoslovom orgulja, smotrom vatrogasne postrojbe DVD Kravarsko, svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Kravarsko i prigodnim domjenkom u Domu kulture Kravarsko.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na početku svečane sjednice u Domu kulture pozdrav domovini himnom Lijepa naša izveo je Pjevački mješoviti zbor Udruge umirovljenika Općine Kravarsko ”Breški slavuji” te minutom šutnje odana je počast svima poginulima za Hrvatsku i prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svečanu sjednicu otvorila je predsjednica Općinskog vijeća Općine Kravarsko Dragica Ceković, a nakon nje govorio je Vlado Kolarec, Općinski načelnik Općine Kravarsko. Uvodno je kazao: – Danas obilježavao veliki jubilej – trideset godina postojanja naše Općine Kravarsko. Trideset godina zajedničkog puta, ustrajnosti, rada i ljubavi prema svome kraju. Ovo je trenutak da se s ponosom osvrnemo na sve što je iza nas, da zahvalimo svima koji su svojim radom, znanjem i trudom utkali sebe u razvoj našeg mjesta, ali i da s nadom pogledamo prema budućnosti.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon načelnika za govornicu je došao Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, i istaknuo činjenicu o uzornoj suradnji Općine Kravarsko sa Zagrebačkom županijom.

– Zagrebačka županija u svim velikim projektima daje snažnu podršku ovoj općini, kao što smo, nakon potresa, zajedničkim snagama sagradili novu crkvu. Podizanjem kvalitete života, mladima osiguravamo mjesto za osnivanje svojih obitelji – rekao je Kolarec.

Sve prisutne pozdravio je Dražen Bačurin, izaslanik gradonačelnika Velike Gorice. Zadnji govornik bio je Mato Čičak, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednik županijske skupštine Zagrebačke županije i načelnik Općine Rugvica.

– Fasciniran sam jedinstvom i zajedništvom mještana nakon potresa i veselim se novim projektima na području općine, poput dogradnje škole koja će dobiti nove učionice za potrebe jednosmjenske nastave.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uslijedio je ceremonijal dodjele javnih priznanja Općinskog vijeća Općine Kravarsko. 1. Zahvalnica Obitelji Lovrić, čiji su članovi s nekoliko generacija aktivni članovi DVD-a Kravarsko; 2. Nagrada Općine Kravarsko za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem ili višegodišnjem razdoblju: *Stjepan Kolarec – idejni je začetnik i jedan od osnivača Amaterskog kazališta Kravarsko; *Julijana Kolarec – uspješna je studentica prve godine diplomskog studija Fakulteta elektrotehnije i računarstva, smjera računarstvo. Prijediplomski trogodišnji studij završila je 2023./2024. godine među 10% najboljih studenata fakulteta; *Nikola Tonković, učitelj sa iskustvom u prosvjeti punih 38 godina, funkciju ravnatelja Osnovne škole Slavka Kolara Kravarsko obnaša oko 25 godina. Kao ravnatelj bio je jedan od ključnih nositelja projekta izgradnje nove matične škole u Kravarskom, kasnije i sportske dvorane, čime su se stekli kvalitetniji uvjeti obrazovanja na području općine. 3. Nagrada Općine Kravarsko za doprinos ugledu i promociji Općine Kravarsko u zemlji i svijetu:* Osnovna škola Slavka Kolara Kravarsko – muška odbojkaška ekipa učenika 5. i 6. razreda. Muška odbojkaška ekipa sastavljena od učenika 5. i 6. razreda tijekom proteklog razdoblja ostvarila je iznimne sportske rezultate. Nakon pobjede na gradskom, županijskom i poludržavnom natjecanju, na državnoj završnici održanoj u lipnju ove godine u Vinkovcima, osvojili su 2.mjesto i tako postali državni viceprvaci.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U ime dobitnika priznanja govorio je Nikola Tonković. Moderatorica programa bila je Ana Katulić.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon zaključenja svečane sjednice uslijedio je prigodni domjenak i ugodno druženje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Moja županija

Projekt PRONACUL u utrci za najbolji europski projekt 2025. – odlučuju glasovi građana

Međunarodna inicijativa koja povezuje šest zemalja i stavlja baštinu u središte održivog turizma ušla je u finale izbora za najbolje EU projekte.

Objavljeno

na

Objavio/la

Projekt PRONACUL, u kojem je Turistička zajednica Zagrebačke županije bila partner, nominiran je za najbolji europski projekt 2025. godine, o čemu smo pisali ranije. Riječ je o međunarodnoj inicijativi koja okuplja partnere iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Grčke, Srbije i Bosne i Hercegovine, a cilj joj je da prirodna i kulturna baština postane temelj održivog turizma u Jadransko-jonskoj regiji. O pobjedniku odlučuju glasovi građana od 12. do 19. rujna.

Podsjećamo, kroz projekt je razvijena zajednička metodologija upravljanja baštinom, u kojoj su sudjelovali različiti dionici – od institucija i lokalne samouprave do same zajednice. Poseban naglasak stavljen je na suradnju i razmjenu iskustava, a tome je pridonijela i Virtualna komora, digitalna platforma namijenjena razmjeni znanja, primjera dobre prakse i kreiranju novih turističkih proizvoda.

U 15 pilot područja testirani su različiti modeli upravljanja, čiji je rezultat prijedlog zajedničke Regionalne rute, osmišljene da poveže destinacije i turističke ponude na održiv način. Time je projekt doprinio jačanju kapaciteta institucija, lokalnih zajednica i poduzetnika, stvarajući temelje za dugoročno vrednovanje i očuvanje baštine.

PRONACUL je ušao u završni krug natjecanja za najbolje županijske EU projekte, a stručni žiri odabrao je kandidate u četiri kategorije. Sada je na građanima da svojim glasom odluče koji će projekt ponijeti titulu najboljeg. Glasovanje traje do 19. rujna, a svoj glas moguće je dati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

Nastavite čitati

Kultura

Županija osigurala novac za programe u kulturi – predložite ih do 3. listopada

Broj mogućih prijava razlikuje se po prijaviteljima.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija objavila je Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2026. godinu, a i ovoga puta sredstva su namijenjena za knjižničnu, nakladničku, audiovizualnu i muzejsku djelatnost, kulturno-umjetničko stvaralaštvo i kulturno-umjetnički amaterizam, zaštitu, očuvanje i održivo upravljanje kulturnom baštinom te transferzalna područja.

Pravo prijave imaju samostalni umjetnici, udruge, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi i medijima, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.

Dodajmo kako se broj mogućih prijava razlikuje pa tako pučka otvorena učilišta i centri za kulturu mogu podnijeti do pet prijava, knjižnice, muzeji i galerije do četiri, udruge do dvije, a ostali prijavitelji jednu prijavu.

Inače, u ovoj godini Zagrebačka županija podržala je 239 različitih programa u kulturi u ukupnom iznosu od 442 tisuće eura.

Tekst javnog poziva i upute za prijavitelje dostupni su na web stranici Zagrebačke županije, prijedlozi programa zaprimaju se do 3. listopada.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno