Moja županija
‘Ništa ne ide preko noći, uspješni smo jer već dva desetljeća idemo u pravom smjeru’
Stjepan Kožić, dugovječni župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu analizira godinu iza nas i otkriva želje i planove za 2022. godinu
Na čelu ste županije koja bilježi konstantan gospodarski rast, FINA je prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2020. godini županiju svrstala na drugo mjesto u državi, a i u periodu pandemije uspjela je održati rast zaposlenosti i neto plaća. Što je ključno za ovakve dobre rezultate?
Dobri rezultati ne dolaze preko noći već su rezultat strategije i sinergije s investitorima poduzetnicima. S obzirom da županiju vodim više od 20 godina, dobro se sjećam razdoblja kada je Zagrebačke županija bila predgrađe Zagreba, a mnogi na strategiju razvoja poduzetničkih zona nisu gledali s odobravanjem. Danas, 20-tak godina poslije, pokazalo se da je to bio pravi put. Na vrijeme smo spoznali svoje komparativne prednosti kao što je blizina metropole, činjenica da je zračna luka na našem području, cestovna infrastruktura. Trebale su godine i godine ulaganja županije, gradova i općina i države. Danas je ta brojka premašila iznos od 50 milijuna kuna samo županijskog novca, ali svaka se kuna isplatila i multiplicirala. U Zagrebačkoj županiji investicije su kontinuitet, a s tim dolaze gospodarski rezultati, rast zaposlenosti i liderska pozicija naše županije na mnogim rang listama. Uistinu smo ponosni jer nas tvrtke prepoznaju, dolaze na naše područje, a mi se trudimo biti zajedno s gradovima i općinama učinkovita i proaktivna uprava.
Breme pandemije palo je na naš zdravstveni sustav. Na koji je način Županija pomogla zdravstvenim ustanovama?
Iskoristit ću i ovu priliku i zahvaliti se svim djelatnicima u zdravstvu koji svaki dan nose teret pandemije na svojim leđima i brinu o svojim sugrađanima. Najmanje što smo mogli napraviti jest pokriti dugove koji su nastali u našim zdravstvenim ustanovama radi koronavirusa. Za tu je namjenu Županija osigurala rebalansom proračuna 12 milijuna kuna. Zaštitne opreme troši se više nego ikad, organizirali smo više puta masovna cijepljenja, covid ambulante, punktove za cijepljenje. Sve to iziskuje sredstva. Mi uvijek možemo računati na zdravstvene djelatnike, a i oni mogu na svog osnivača, Zagrebačku županiju.
Župan Stjepan Kožić čest je gost u Velikoj Gorici, najvećem gradu Županije kojoj je na čelu… Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Činjenica je da Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj nema Opću bolnicu, da li taj nedostatak utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite?
Mnogo je toga po čemu smo specifični, pa tako i da smo jedina županija bez opće bolnice, ali i da jedini nemamo središte u svojoj županiji već u Zagrebu. Tome je razlog specifični položaj prstena oko Zagreba. Kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti, s jedne strane je dobro da imamo na raspolaganju i u blizini bolnice Zagreba koje nude najbolju uslugu u RH. S druge strane, problem je što nam je teško zadržati liječnike, posebice specijaliste, na našem području. Kako bi tome doskočili sufinanciramo specijalizacije i pokušavamo atraktivnim paketima koje uključuju korištenje automobila, sufinanciranje kamate na stambeni krediti i sl. privući specijaliste u svim našim gradovima. Znatna sredstva ulažemo u obnovu i opremanje naših domova zdravlja, sufinanciramo mrežu hitne medicine, rad ambulanta u ruralnim područjima, a krećemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju poliklinika u Samoboru i Velikoj Gorici. Želimo bolju i dostupniju zdravstvenu uslugu, trenutno izdvajamo veći dio proračuna upravo za tu namjenu, ali da bi ona bila onakva kako naši stanovnici zaslužuju, treba će još novca i vremena. Ja sam optimist i siguran sam da ćemo gradnjom ove dvije poliklinike i završetkom školovanja 25 specijalizanata osjetiti znatniju promjenu.
Osim udara na zdravstvo, period iza nas posljedično je imao utjecaj i na gospodarstvo. Što ste učinili kako bi poduzetnicima olakšali funkcioniranje i opstanak? Jesu li poduzetničke zone ostvarile planirane rezultate?
Vlada RH kroz potpore za očuvanje radnih mjesta odigrala je ključnu ulogu, a mi smo kao regionalna samouprava također dali svoj doprinos rekordnim iznosom bespovratnih potpora poduzetnicima u dvije pandemijske godine u iznosu od 24 milijuna kuna. Ono što me posebice veseli što u našim poslovnim zonama trenutno se odvija pravi investicijski boom. Svakako najzvučniji brend je Rimac Automobili koji najbrži električni automobil proizvodi upravo u Zagrebačkoj županiji, a trenutno grade 200 milijuna eura vrijedan kampus. U Klinča Selima Spar gradi 750 milijuna kuna vrijedan logistički centar, Lidlov u Križu se procjenjuje na 600 milijuna kuna, a onaj u Jaski na 230 milijuna kuna, Lagermax u Zaprešiću realizira 160 milijuna kuna vrijednu investiciju itd. Naravno, svi s nestrpljenjem čekamo kada će se u Jakovlju početi proizvoditi dijelovi za Airbus, Boeing, Bombardier i Rolls-Royce za što će trebati oko 450 novozaposlenih.
Kožić je župan već duže od dva desetljeća, pobijedio je na šest izbora uzastopno… Foto: Emica ElvedjiPIXSELL
Izazovno vrijeme dodatno su otežali potresi. Tijekom dva potresa stradale su i obiteljske kuće ali i javna dobra. U kojoj je fazi obnova?
Šteta od potresa na našem području procjenjuje se na više od milijardu kuna. S obzirom da je za područje županije proglašena katastrofa, obnovu će u cijelosti financirati država. Mi smo kao županija promptno reagirali kako bismo osposobili škole za rad. Oformili smo odsjek koji će se baviti isključivo sanacijom od potresa i na dnevnoj bazi surađujemo s resornim ministarstvom i Fondom. Donijeli smo i 40 milijuna kuna vrijedan program mjera za obnovu oštećenih objekata javne namjene i početkom iduće godine naši gradovi i općine mogu očekivati raspisivanje natječaja.
Nedavno je donesen županijski Proračun za iduću godinu. Na što će se utrošiti njegov najveći dio i što će se od ove godine financirati po prvi puta?
Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu iznosi nešto više od pola milijarde kuna i veći je za 4,26 posto u odnosu na Rebalans. Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 148 milijuna kn, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 53,6 milijuna kn. Dovršavaju se radovi na izgradnji osnovne škole u Luki, sportskih dvorana u Bedenici, Klinča Selima i Graberju Ivanićkom, školi i dvorani u Pušći, u tijeku su radovi na dogradnji radionica i praktikuma SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, a s 15 milijuna kuna sufinancirat će se izgradnja nove škole u Strmcu.
Čekaju nas nove energetske obnove, poduzetnici i poljoprivrednici i dalje mogu računati na izdašne bespovratne potpore, djeca na stipendije, roditelji na potpore za bebe. Ono što predstavlja veliku novost jest sufinanciranje javnog linijskog prijevoza na autobusnim linijama unutar Zagrebačke županije. Početkom prosinca potpisao sam sa šest prijevoznika gotovo 90 milijuna kuna vrijedne dvogodišnje ugovore. Na 60 definiranih linija u 6 zona naši će prijevoznici godišnje prelaziti gotovo 3,4 milijuna kilometara.
Građani mogu računati na veći broj linija i polazaka, bolju povezanost ruralnih područja, bolju usklađenost s ostalim oblicima prijevoza, prvenstveno s međužupanijskim linijama i vlakom te ujednačeniju cijena kartu u svakoj od šest definiranih zona. Ono što me veseli je da se upravo radi ovakve organizacije prijevoza nakon pet godina autobusom se može i na Žumberak. Koristim priliku da se zahvalim Vladi RH koja će osigurati 75 posto sredstava za ovu namjenu.
Jedan od dvojice Kožićevih zamjenika je Velikogoričanin Ervin Kolarec… Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Strukovna zanimanja uskoro očekuju veliku promjenu nakon gradnje Centra kompetentnosti u tri županijska grada. Što će on omogućiti i u kojoj je fazi?
Proračun za 2022. godinu u sebi sadrži i planiranih 21,2 milijuna kn za Centar za kompetentnost. Radi se o 110 milijuna kuna vrijednom europskom projektu Regionalni centar kompetentnosti s 3 lokacije, a upravo je Srednja strukovna školi Velika Gorica nositeljica cjelokupnog projekta. Tu su još i škole u Dugom Selu i Samoboru. Iz dva europska fonda osigurat će se 80 milijuna kuna, dok će se za preostalih 30 milijuna kuna pobrinuti Zagrebačka županija. Uspostavom regionalnog centra kompetentnosti učenici će po završetku srednje škole biti sposobni odgovoriti suvremenim zahtjevima na tržištu rada. ‘Učiti radeći’ najbolje su riječi koje opisuju što to centri kompetencija donose, a kad se tome doda da će učenici raditi odnosno učiti na najsuvremenijim strojevima, uvjeren sam da će se uvelike i promijeniti stav prema strukovnim zanimanjima kao poželjnima i vrijednima. Pitali ste me za investicije, a ovaj centar je kvalitetan odgovor na radnu snagu u mnogim o tih investicija.
Energetskom obnovom uz pomoć EU sredstava i naše škole i zdravstvene ustanove dobile su i estetsku i energetsku dodanu vrijednost. Što je po tom pitanju u planu za iduću godinu?
Tako je, a jedna od većih investicija upravo je i zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici vrijedna 31 milijuna kuna. U protekle četiri godine Zagrebačka županija je provela sedam projekata energetske obnove javnih zgrada ukupne vrijednosni oko 71 milijun kuna za što je gotovo 50% sredstava povučeno iz fondova EU. Obnovili smo 3 zgrade domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću te srednje škole u Velikoj Gorici i Vrbovcu, Područnu školu Rakov potok i Osnovna škola Stjepana Basaričeka. Naravno, tu nećemo stati. Već je spremna projektna dokumentacija za provedbu devet novih projekata i to tri doma zdravlja (Ivanić-Grad, Velika Gorica i Samobor) i šest škola (Osnovna škola Đure Deželića, Srednja škola Dragutin Stražimir, Osnovna škola Dragutin Domjanić, Osnovna škola Jakovlje, Osnovna škola Posavski bregi i Područna škola Petrovina).
Župan Kožić u neformalnom druženju… Foto: Filip Kos/PIXSELL
Suradnja s gradovima i općinama omogućila je napredak u ruralnim dijelovima županije. Ako bi danas usporedili standard u našim selima i gradovima, da li je razlika osjetno manja nego li recimo prije pet ili deset godina. Koje bi zajedničke projekte istaknuli?
Kada sam 2001. godine preuzeo funkciju župana odlučio sam glavni fokus staviti na tri stvari. Zadržavanje stanovnika u Županiji, gradnju poduzetničkih zona radi gospodarskog razvoja i pitka voda za sve stanovnike. Za sva tri cilja bila je potrebna suradnja svih razina od općine do države. Gospodarske zone sam već pojasnio, a što se tiče zadržavanje stanovnika stava smo bili da je za to ključ gradnja škola. Volim spomenuti Gradec, malu općinu koja ima 30 milijuna kuna vrijednu školu i dvoranu. Danas mogu reći s velikim ponosom da sam stavio potpis na gradnju, rekonstrukciju više od 50-tak objekata u školstvu. Možda se neki čude cilju pitka voda svima jer je teško za povjerovati da u 21. stoljeću, svega 45 minuta vožnje od hrvatske metropole postoje mjesta, točnije 10 općina i 4 grada čija brojna kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu, a među njima je i općina koja nema ni metra javnog vodovoda. Ovoj nepravdi bliži se kraj te se intenzivno provode radovi na 800 milijuna kuna vrijednom europskom projektu.
Mehanizam oporavka i otpornosti Europske unije omogućit će nam realizaciju mnogih projekata. Zašto je važno iskoristiti ovaj trenutak i aplicirati?
Sredstava iz Europske unije što kroz nacionalni plan oporavka, što kroz financijsku omotnicu jedinstvena su prilika za Hrvatsku, a na svakome od nas je da damo maksimalne napore u pripremi i realizaciji projekata. Ono na što smo posebno ponosni jest činjenica da je milijardu i pol kuna iz nacionalnog plana oporavka odobreno upravo za investiciju u Zagrebačkoj županiji i to Mati Rimcu za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Mi kao županija itekako smo spremni i pripremili smo čitav niz projekata. Vodeća smo županija po mnogočemu, vjerujem da ćemo biti i po povlačenju sredstava koje nam stoje na raspolaganju.
Uz pomoć velikogoričkih gimnazijalaca, Liga protiv raka Zagrebačke županije pripremila je čak 350 paketa za odjele pedijatrije i onkologije u Zagrebu. Mali pacijenti dobili su slatkiše, kalendare i edukativnu slikovnicu o važnosti odvojenog recikliranja i sakupljanja elektroničkog otpada koji je opasan za zdravlje.
– Jako sam emotivna jer osobno sudjelujem u dostavi paketa po zagrebačkim bolnicama na čijim se onkološkim i pedijatrijskim odjelima liječe mnoga djeca. Porazgovarala sam i s malim pacijentima i njihovim roditeljima. Iznenadila sam se, jer nažalost nije praksa da se barem u ovo blagdansko vrijeme netko na taj način sjeti onih koji nisu sa svojim obiteljma, već u bolničkim krevetima. U biti roditelji su ti kojima ovakva gesta puno znači, i ovo je pravi trenutak da smo se odlučili za ovakvu akciju – rekla je predsjednica Lige, prof. dr. sc. Sanja Kalambura.
Foto: Liga protiv raka Zagrebačke županije
U distribuciji je sudjelovalo Veleučilište Velika Gorica čija je Kalambura prodekanica za znanost, oko tiska materijala je pomogla tvrtka Sectra media koja se bavi zbrinjavanjem elektroničkog otpada, Koestlin je donirao slatki dio poklona, a Gimnazija Velika Gorica je okupila gimnazijalce za pomoć u pakiranju.
– Dio sredstava smo izdvojili od prodaje mimoza, recimo za ukrasne vrećice, vrpce i čestitke, tako da svaki poklon nosi posebnu poruku, da netko misli na njih u tim teškim zdravstvenim trenucima. A pomoć i ideje su uvijek dobrodošle, stoga se možete uključiti i vi u naš rad – naglasila je predsjednica Lige.
Foto: Liga protiv raka Zagrebačke županije
– Možete nas uvijek pronaći u Veleučilištu Velika Gorica gdje radim, a prva aktivnost u novoj godini bit će 25. siječnja kada ćemo obilježiti Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, tradicionalnim Danom mimoza koji organizira Hrvatska liga protiv raka, Liga protiv raka Zagrebačke županije, Veleučilište Velika Gorica i Gimnazija Velika Gorica. Osim toga, pozvala bih sve koji na bilo koji način mogu pridonijeti obrazovanju mladih da nam se svakako jave – pozvala je Kalambura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
Za kraj godine – daruj krv!
Prvi korak u darivanju krvi je odluka pojedinca da nekome spasi život.
U tijeku su posljednje akcije dobrovoljnog darivanja krvi u ovoj godini u organizaciji Društva Crvenog križa Zagrebačke županije. 20. prosinca od 11 do 17:00 sati te 23. prosinca od 12 do 17:50 sati darivanju krvi možete pristupiti u sjedištu Gradskog Društva Crvenog križa Velika Gorica, u Cvjetnom naselju 16. Osim toga akcije u prosincu organizira jaskansko, ivanićgradsko, zaprešićko i dugoselsko Društvo Crvenog križa.
A prvi korak u darivanju krvi je odluka pojedinca da nekome spasi život, podsjeća pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Zagrebačke županije Ksenija Čuljak.
– Darivatelji svojim primjerom pokazuju i podsjećaju da osnovne ljudske vrijednosti nisu zaboravljene i da žive, bilo da daruju krv jednom ili sto puta u životu, dali su nekome neprocjenjiv dar – mogućnost za život ili ozdravljenje – naglasila je Čuljak.
Napomenimo da prema objavi Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu trenutačno nedostaje zaliha krvi B- krvne grupe! Stanje sa zalihama krvi brzo se mijenja, ovisno o situaciji i potražnji bolnica za dozama krvi, što znači da transfuzijski centri koji u ovom trenutku imaju zaliha, u vrlo kratkom roku mogu se naći u situaciji da zalihe krvi dođu do niskih granica.
Foto: FB Crveni križ Velika Gorica
Hrvatski Crveni križ godinama osigurava oko 80 posto iskazane potrebe zdravstva za dozama krvi, i to zahvaljujući darivateljima krvi. Lani je u Republici Hrvatskoj prikupljeno više od 195 tisuća doza, od čega je više od 155 tisuća ili čak 79 posto, prikupljeno na akcijama darivanja krvi koja organiziraju društava Crvenog križa.
U prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je porast broja prikupljenih doza krvi u odnosu na prethodnu godinu, s povećanjem od 2.883 doza. Također, porastao je i broj darivatelja koji su prvi put darovali krv i to za 10 posto, a taj trend bilježi i Zagrebačka županija.
Naime, planirani broj doza krvi Društava Crvenog križa na području Zagrebačke županije u ovoj godini je 11 tisuća doza, a do kraja rujna prikupljeno ih je preko 9. 500. Posebno veseli podatak da se akcijama darivanja tijekom ove godine priključilo više od 450 novih dobrovoljnih darivatelja.
–Darivatelji krvi svojom humanošću, primjer su zajednici u kojoj žive, čime promiču važnost nesebičnog davanja. Kada uzmemo u obzir da donor krvi u tom trenutku ne zna kome spašava život, pomaže tijekom teških operacija, ili drugih zdravstvenih razloga prima njegovu krv, time je taj čin plemenitiji i veći. Stoga je malo reći – hvala! – poručila je ravnateljica Društva Crvenog križa Zagrebačke županije Drinka Sopta.
Foto: Crveni križ Velika Gorica
Podsjećamo da krv može dati svaka zdrava osoba od 18 do 65 godina, s tim da muškarci mogu pristupiti darivanju četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca, a žene tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca. Zbog toga zdravstvenog pravila muške osobe imaju u pravilu veći broj darivanja tijekom života.
–Prosinac je mjesec darivanja, učinite dobro djelo – darujte krv! Usrećite osobe kojima je krv neophodna i oplemenite sebe darujući najvrijednije što možete – dio sebe – poručuju iz Hrvatskog Crvenog križa.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
Zagrebačka županija obilježila Međunarodni dan ljudskih prava
Na području županije žive pripadnici 22 nacionalne manjine
U zajedničkoj organizaciji Koordinacije za ljudska prava, Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije u zaprešićkoj Vršilnici Novih dvora održano je obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava.
U Zagrebačkoj županiji žive pripadnici 22 nacionalne manjine, od kojih 10, svojom brojnošću, imaju pravo na predstavnike, odnosno vijeća. U ime Zagrebačke županije uzvanike je pozdravila Brankica Benc, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Zagrebačke županije.
– Nacionalne manjine su bogatstvo Zagrebačke županije. Njihovi običaji i događanja koja organiziraju, upotpunjuju društveni život, dok je suživot s pripadnicima manjina dokaz da različitost nije prepreka, već prilika za zajedništvo i zajedničko stvaranje – istaknula je Benc.
Predsjednik Koordinacije za ljudska prava Zagrebačke županije Miljenko Pavlaković poručio je kako se provode razne aktivnosti kroz godinu te da je suradnja na zavidnoj razini.
Foto: Zagrebačka županija
– I na prostoru Zagrebačke županije, kao i cijele Republike Hrvatske, možemo reći da je međusobna suradnja i tolerancija na jednoj visokoj razini. Nadam se da će tako u budućnosti ostati, jer pripadnici nacionalnih manjina, bez obzira na podrijetlo, svoje običaje i kulturu, smatraju Hrvatsku svojom domovinom. Ovdje rade, zasnivaju obitelj, pridonose zajednici u kojoj žive i bez obzira na različitosti, čine ovaj prostor bogatijim mjestom – poručio je Pavlaković.
Nakon knjige o nacionalnim manjinama koja je objavljena prije dvije godine, ove je godine snimljen i dokumentarni film „Nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji“ autora Ediba Ahmetaševića, koji je financiran sredstvima Županije, a imao je pretpremijeru u rujnu ove godine u Velikoj Gorici na obilježavanju Dana Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije, te je prikazan i ovom prigodom.
Film prikazuje aktivnosti manjina, način na koji su dolazile na ovaj prostor, njihovu kulturu i običaje, te pronalaženje „zajedničkog jezika.
– To su dva vrijedna zapisa koja trajno ostaju u nasljeđe ovim prostorima. Tribine i manifestacije, dođu i prođu, i iako su i one izuzetno važne, knjiga i film će se moći čitati ili gledati opet i opet. Sa Zagrebačkom županijom imamo jako dobru suradnju, što je vidljivo i u financijskim izdvajanjima tijekom godine, koja su u porastu, ali i za stvaranje ovog filma o nacionalnim manjinama – rekao je predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije Salih Huremović.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Kultura
Škola stara gotovo 150 godina postala Kulturni centar
Kulturno-turistički centar Bistra, vrijedan 1,6 milijuna eura, prostor je susreta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
U Poljanici Bistranskoj u obnovljenoj staroj školi, sagrađenoj 1878. godine, otvoren je Kulturno-turistički centar Bistra vrijedan 1,6 milijuna eura. Obnova i prenamjena objekta sufinancirana je kroz ITU mehanizam iz Europskog fonda za regionalni razvoj čiji je nositelj bila Općina Bistra, a partneri udruga Ekomuzej Bistra i Turistička zajednica Zagrebačke županije.
– To je zgrada koja je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, a nakon obnove Centar ima tri velike prostorije sa slanim postavom te dodatne dvije u kojima je replika učionice iz doba kada je škola sagrađena, sa starim klupama i predmetima iz toga doba, no u kojoj smo ugradili tablete i platno za projekciju, kako bi u budućnosti mogli prezentirati multimedijske sadržaje. Dodatno, u potkrovlju zgrade smo uredili polivalentni prostor za radionice koji će služiti i organiziranju koncerata, predstava i drugih kulturnih sadržaja – najavila je ravnateljica Centra, Dolores Domitrović Miličić.
Foto: Zagrebačka županija
U izložbenom postavu, dodaje, predstavljeni su interpretativni tekstovi, preslike fotografija i dokumenata, umjetnički crteži, te predmeti pribavljeni iz zavičajne zbirke OŠ Bistra.
– To su različiti predmeti za život i običaje, rad i zemlju, vezani uz prošlost stanovnika Bistre, kao i okruženje u kojem se Bistra nalazi, poput Zagrebačke gore, te predmeti iz Zavičajne zbirke – istaknula je Domitrović Miličić.
Otvorenju Kulturno-turističkog centra Bistra u ime Zagrebačke županije prisustvovala je pročelnica za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Jadranka Dujić Frlan, koja je istaknula kako je ovo je prostor susreta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ovoga kraja.
Foto: Zagrebačka županija
– Ovdje će se moći nastaviti održavati sadržajnost kulturnog života ovoga kraja, koji ima bogatu kulturnu tradiciju. Izuzetno je važno što je ova zgrada dobila novi život, novu namjenu, uz podsjetnik na povijest i baštinu stanovnika koji su ju stvarali – naglasila je pročelnica.
Otvorenje Centra za sve posjetitelje je 15. prosinca u 14 sati.
–Do kraja godine smo odlučili da neće biti naplate ulaza u Kulturno-turistički centar, jer želimo dati priliku što većem broju posjetitelja da upozna povijest naše Bistre, a otvoren je za posjetitelje ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 15 sati, utorkom i četvrtkom od 9 do 19 sati, te subotom od 9 do 13 sati – pozvala je ravnateljica.
Foto: Zagrebačka županija
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
Pročelniku Fašaiću priznanje Obrtničke komore
Priznanje mu je uručeno na svečanoj sjednici Skupštine Obrtničke komore Zagreb
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i fondove EU Zagrebačke županije Damir Fašaić, dobitnik je posebnog priznanja Obrtničke komore Zagreb za doprinos u razvoju obrtništva.
Priznanje mu je uručeno na svečanoj sjednici Skupštine Obrtničke komore Zagreb, tijekom koje su dodijeljene nagrade i priznanja istaknutim obrtnicima, osobama i institucijama koji su svojim djelovanjem pomogli unaprijedili obrtništvo u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.
– Zaista bilježimo veliki napredak obrtnika i trgovačkih društava na području Zagrebačke županije, značajno su povećana ulaganja u dugotrajnu imovinu, porast u zapošljavanju i neto plaćama, tako da smo po mnogim parametrima vodeća županija u Hrvatskoj – izjavio je nedavno pročelnik.
Foto: Dražen Kopač
Zahvalivši na priznanju, Fašaić je rekao da je niz projekata gradova i općina realizirano uz pomoć Županije, preko odjela u kojem je pročelnik, te bez uspješnih obrtnika i poduzetnika nema ni uspješne države.
– Svojim geografskim položajem poput prstena oko glavnoga grada Zagrebačka županija ima izuzetno velik gospodarski potencijal, što je prednost za velike investicije kojima je naš odjel za sva pitanja i pomoć, uvijek na usluzi. Pomogli smo u izgradnji logističkih centara kao i izgradnji sportske i turističke infrastrukture, vatrogasne domove i kulturne centre – dodao je Fašaić.
Spomenimo i kako se od iduće godine povećavaju bespovratna sredstva za poduzetnike i obrtnike, a riječ je o iznosu od 3 milijuna eura. Osim toga, Županija podiže i kvalitetu strukovnoga obrazovanja kako bi obrtnici mogli zaposliti kvalitetni radni kadar, naglasio je pročelnik, a tome pridonosi Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju koji djeluje na tri lokacije: Velikoj Gorici, Dugom Selu i Samoboru.
– To je, ističe pročelnik, odskočna daska za naše učenike u realni svijet rada u koji će, po završetku školovanja, ući obrazovaniji i kvalitetniji. Svoje znanje stječu na najmodernijoj opremi i strojevima, u suradnji su s tvrtkama i očekujemo procvat strukovnih zanimanja.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
-
HOTNEWSprije 5 danaSuze na svečanosti: Kova ostavio oproštajno pismo svome gradu…
-
Sportprije 2 danaFOTO Kurilovec pobjednik 4. Super MNL Velike Gorice 2024
-
Sportprije 3 danaModrićeva bijela desetka šampion večeri, odmah do njega – iznenađenje!
-
Vijestiprije 5 danaFOTO Dan Grada Velike Gorice i blagdan Sv.Lucije
