Moja županija
‘Ništa ne ide preko noći, uspješni smo jer već dva desetljeća idemo u pravom smjeru’
Stjepan Kožić, dugovječni župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu analizira godinu iza nas i otkriva želje i planove za 2022. godinu
Na čelu ste županije koja bilježi konstantan gospodarski rast, FINA je prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2020. godini županiju svrstala na drugo mjesto u državi, a i u periodu pandemije uspjela je održati rast zaposlenosti i neto plaća. Što je ključno za ovakve dobre rezultate?
Dobri rezultati ne dolaze preko noći već su rezultat strategije i sinergije s investitorima poduzetnicima. S obzirom da županiju vodim više od 20 godina, dobro se sjećam razdoblja kada je Zagrebačke županija bila predgrađe Zagreba, a mnogi na strategiju razvoja poduzetničkih zona nisu gledali s odobravanjem. Danas, 20-tak godina poslije, pokazalo se da je to bio pravi put. Na vrijeme smo spoznali svoje komparativne prednosti kao što je blizina metropole, činjenica da je zračna luka na našem području, cestovna infrastruktura. Trebale su godine i godine ulaganja županije, gradova i općina i države. Danas je ta brojka premašila iznos od 50 milijuna kuna samo županijskog novca, ali svaka se kuna isplatila i multiplicirala. U Zagrebačkoj županiji investicije su kontinuitet, a s tim dolaze gospodarski rezultati, rast zaposlenosti i liderska pozicija naše županije na mnogim rang listama. Uistinu smo ponosni jer nas tvrtke prepoznaju, dolaze na naše područje, a mi se trudimo biti zajedno s gradovima i općinama učinkovita i proaktivna uprava.
Breme pandemije palo je na naš zdravstveni sustav. Na koji je način Županija pomogla zdravstvenim ustanovama?
Iskoristit ću i ovu priliku i zahvaliti se svim djelatnicima u zdravstvu koji svaki dan nose teret pandemije na svojim leđima i brinu o svojim sugrađanima. Najmanje što smo mogli napraviti jest pokriti dugove koji su nastali u našim zdravstvenim ustanovama radi koronavirusa. Za tu je namjenu Županija osigurala rebalansom proračuna 12 milijuna kuna. Zaštitne opreme troši se više nego ikad, organizirali smo više puta masovna cijepljenja, covid ambulante, punktove za cijepljenje. Sve to iziskuje sredstva. Mi uvijek možemo računati na zdravstvene djelatnike, a i oni mogu na svog osnivača, Zagrebačku županiju.
Župan Stjepan Kožić čest je gost u Velikoj Gorici, najvećem gradu Županije kojoj je na čelu… Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Činjenica je da Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj nema Opću bolnicu, da li taj nedostatak utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite?
Mnogo je toga po čemu smo specifični, pa tako i da smo jedina županija bez opće bolnice, ali i da jedini nemamo središte u svojoj županiji već u Zagrebu. Tome je razlog specifični položaj prstena oko Zagreba. Kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti, s jedne strane je dobro da imamo na raspolaganju i u blizini bolnice Zagreba koje nude najbolju uslugu u RH. S druge strane, problem je što nam je teško zadržati liječnike, posebice specijaliste, na našem području. Kako bi tome doskočili sufinanciramo specijalizacije i pokušavamo atraktivnim paketima koje uključuju korištenje automobila, sufinanciranje kamate na stambeni krediti i sl. privući specijaliste u svim našim gradovima. Znatna sredstva ulažemo u obnovu i opremanje naših domova zdravlja, sufinanciramo mrežu hitne medicine, rad ambulanta u ruralnim područjima, a krećemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju poliklinika u Samoboru i Velikoj Gorici. Želimo bolju i dostupniju zdravstvenu uslugu, trenutno izdvajamo veći dio proračuna upravo za tu namjenu, ali da bi ona bila onakva kako naši stanovnici zaslužuju, treba će još novca i vremena. Ja sam optimist i siguran sam da ćemo gradnjom ove dvije poliklinike i završetkom školovanja 25 specijalizanata osjetiti znatniju promjenu.
Osim udara na zdravstvo, period iza nas posljedično je imao utjecaj i na gospodarstvo. Što ste učinili kako bi poduzetnicima olakšali funkcioniranje i opstanak? Jesu li poduzetničke zone ostvarile planirane rezultate?
Vlada RH kroz potpore za očuvanje radnih mjesta odigrala je ključnu ulogu, a mi smo kao regionalna samouprava također dali svoj doprinos rekordnim iznosom bespovratnih potpora poduzetnicima u dvije pandemijske godine u iznosu od 24 milijuna kuna. Ono što me posebice veseli što u našim poslovnim zonama trenutno se odvija pravi investicijski boom. Svakako najzvučniji brend je Rimac Automobili koji najbrži električni automobil proizvodi upravo u Zagrebačkoj županiji, a trenutno grade 200 milijuna eura vrijedan kampus. U Klinča Selima Spar gradi 750 milijuna kuna vrijedan logistički centar, Lidlov u Križu se procjenjuje na 600 milijuna kuna, a onaj u Jaski na 230 milijuna kuna, Lagermax u Zaprešiću realizira 160 milijuna kuna vrijednu investiciju itd. Naravno, svi s nestrpljenjem čekamo kada će se u Jakovlju početi proizvoditi dijelovi za Airbus, Boeing, Bombardier i Rolls-Royce za što će trebati oko 450 novozaposlenih.
Kožić je župan već duže od dva desetljeća, pobijedio je na šest izbora uzastopno… Foto: Emica ElvedjiPIXSELL
Izazovno vrijeme dodatno su otežali potresi. Tijekom dva potresa stradale su i obiteljske kuće ali i javna dobra. U kojoj je fazi obnova?
Šteta od potresa na našem području procjenjuje se na više od milijardu kuna. S obzirom da je za područje županije proglašena katastrofa, obnovu će u cijelosti financirati država. Mi smo kao županija promptno reagirali kako bismo osposobili škole za rad. Oformili smo odsjek koji će se baviti isključivo sanacijom od potresa i na dnevnoj bazi surađujemo s resornim ministarstvom i Fondom. Donijeli smo i 40 milijuna kuna vrijedan program mjera za obnovu oštećenih objekata javne namjene i početkom iduće godine naši gradovi i općine mogu očekivati raspisivanje natječaja.
Nedavno je donesen županijski Proračun za iduću godinu. Na što će se utrošiti njegov najveći dio i što će se od ove godine financirati po prvi puta?
Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu iznosi nešto više od pola milijarde kuna i veći je za 4,26 posto u odnosu na Rebalans. Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 148 milijuna kn, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 53,6 milijuna kn. Dovršavaju se radovi na izgradnji osnovne škole u Luki, sportskih dvorana u Bedenici, Klinča Selima i Graberju Ivanićkom, školi i dvorani u Pušći, u tijeku su radovi na dogradnji radionica i praktikuma SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, a s 15 milijuna kuna sufinancirat će se izgradnja nove škole u Strmcu.
Čekaju nas nove energetske obnove, poduzetnici i poljoprivrednici i dalje mogu računati na izdašne bespovratne potpore, djeca na stipendije, roditelji na potpore za bebe. Ono što predstavlja veliku novost jest sufinanciranje javnog linijskog prijevoza na autobusnim linijama unutar Zagrebačke županije. Početkom prosinca potpisao sam sa šest prijevoznika gotovo 90 milijuna kuna vrijedne dvogodišnje ugovore. Na 60 definiranih linija u 6 zona naši će prijevoznici godišnje prelaziti gotovo 3,4 milijuna kilometara.
Građani mogu računati na veći broj linija i polazaka, bolju povezanost ruralnih područja, bolju usklađenost s ostalim oblicima prijevoza, prvenstveno s međužupanijskim linijama i vlakom te ujednačeniju cijena kartu u svakoj od šest definiranih zona. Ono što me veseli je da se upravo radi ovakve organizacije prijevoza nakon pet godina autobusom se može i na Žumberak. Koristim priliku da se zahvalim Vladi RH koja će osigurati 75 posto sredstava za ovu namjenu.
Jedan od dvojice Kožićevih zamjenika je Velikogoričanin Ervin Kolarec… Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Strukovna zanimanja uskoro očekuju veliku promjenu nakon gradnje Centra kompetentnosti u tri županijska grada. Što će on omogućiti i u kojoj je fazi?
Proračun za 2022. godinu u sebi sadrži i planiranih 21,2 milijuna kn za Centar za kompetentnost. Radi se o 110 milijuna kuna vrijednom europskom projektu Regionalni centar kompetentnosti s 3 lokacije, a upravo je Srednja strukovna školi Velika Gorica nositeljica cjelokupnog projekta. Tu su još i škole u Dugom Selu i Samoboru. Iz dva europska fonda osigurat će se 80 milijuna kuna, dok će se za preostalih 30 milijuna kuna pobrinuti Zagrebačka županija. Uspostavom regionalnog centra kompetentnosti učenici će po završetku srednje škole biti sposobni odgovoriti suvremenim zahtjevima na tržištu rada. ‘Učiti radeći’ najbolje su riječi koje opisuju što to centri kompetencija donose, a kad se tome doda da će učenici raditi odnosno učiti na najsuvremenijim strojevima, uvjeren sam da će se uvelike i promijeniti stav prema strukovnim zanimanjima kao poželjnima i vrijednima. Pitali ste me za investicije, a ovaj centar je kvalitetan odgovor na radnu snagu u mnogim o tih investicija.
Energetskom obnovom uz pomoć EU sredstava i naše škole i zdravstvene ustanove dobile su i estetsku i energetsku dodanu vrijednost. Što je po tom pitanju u planu za iduću godinu?
Tako je, a jedna od većih investicija upravo je i zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici vrijedna 31 milijuna kuna. U protekle četiri godine Zagrebačka županija je provela sedam projekata energetske obnove javnih zgrada ukupne vrijednosni oko 71 milijun kuna za što je gotovo 50% sredstava povučeno iz fondova EU. Obnovili smo 3 zgrade domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću te srednje škole u Velikoj Gorici i Vrbovcu, Područnu školu Rakov potok i Osnovna škola Stjepana Basaričeka. Naravno, tu nećemo stati. Već je spremna projektna dokumentacija za provedbu devet novih projekata i to tri doma zdravlja (Ivanić-Grad, Velika Gorica i Samobor) i šest škola (Osnovna škola Đure Deželića, Srednja škola Dragutin Stražimir, Osnovna škola Dragutin Domjanić, Osnovna škola Jakovlje, Osnovna škola Posavski bregi i Područna škola Petrovina).
Župan Kožić u neformalnom druženju… Foto: Filip Kos/PIXSELL
Suradnja s gradovima i općinama omogućila je napredak u ruralnim dijelovima županije. Ako bi danas usporedili standard u našim selima i gradovima, da li je razlika osjetno manja nego li recimo prije pet ili deset godina. Koje bi zajedničke projekte istaknuli?
Kada sam 2001. godine preuzeo funkciju župana odlučio sam glavni fokus staviti na tri stvari. Zadržavanje stanovnika u Županiji, gradnju poduzetničkih zona radi gospodarskog razvoja i pitka voda za sve stanovnike. Za sva tri cilja bila je potrebna suradnja svih razina od općine do države. Gospodarske zone sam već pojasnio, a što se tiče zadržavanje stanovnika stava smo bili da je za to ključ gradnja škola. Volim spomenuti Gradec, malu općinu koja ima 30 milijuna kuna vrijednu školu i dvoranu. Danas mogu reći s velikim ponosom da sam stavio potpis na gradnju, rekonstrukciju više od 50-tak objekata u školstvu. Možda se neki čude cilju pitka voda svima jer je teško za povjerovati da u 21. stoljeću, svega 45 minuta vožnje od hrvatske metropole postoje mjesta, točnije 10 općina i 4 grada čija brojna kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu, a među njima je i općina koja nema ni metra javnog vodovoda. Ovoj nepravdi bliži se kraj te se intenzivno provode radovi na 800 milijuna kuna vrijednom europskom projektu.
Mehanizam oporavka i otpornosti Europske unije omogućit će nam realizaciju mnogih projekata. Zašto je važno iskoristiti ovaj trenutak i aplicirati?
Sredstava iz Europske unije što kroz nacionalni plan oporavka, što kroz financijsku omotnicu jedinstvena su prilika za Hrvatsku, a na svakome od nas je da damo maksimalne napore u pripremi i realizaciji projekata. Ono na što smo posebno ponosni jest činjenica da je milijardu i pol kuna iz nacionalnog plana oporavka odobreno upravo za investiciju u Zagrebačkoj županiji i to Mati Rimcu za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Mi kao županija itekako smo spremni i pripremili smo čitav niz projekata. Vodeća smo županija po mnogočemu, vjerujem da ćemo biti i po povlačenju sredstava koje nam stoje na raspolaganju.
Moja županija
APITERAPIJA „Leteći farmaceuti“ liječe nas tisućama godina
Važnost pčelinjih proizvoda vidljiva je i u činjenici da blagostanje često opisujemo kao mjesto gdje „teče med i mlijeko“.
Riječ apiterapija dolazi od latinske riječi apis što znači pčela i therapia što znači terapija ili liječenje. Pčelinji proizvodi čitavu su povijest balansirali između hrane i lijeka, tradicionalne i konvencionalne medicine.
Med, propolis, matična mliječ, pelud, pčelinji vosak i pčelinji otrov već se tisućama godina koriste u prevenciji ili kao terapija kod određenih zdravstvenih poteškoća, a pčele rado nazivamo „letećim farmaceutima“.
Med je nutritivno vrijedna hrana, bogata enzimima, vitaminima i mineralima osobito kalijem, kalcijem, željezom, natrijem, magnezijem ; kiselinama poput octene, oksalne, maslačne, limunske, jabučne. Zbog sadržaja fenolne kiseline, flavonoida te terpenskih spojeva posjeduje antioksidativna i protuupalna svojstva.
Odgađanje razvoja karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, sprječavanje razmnožavanja i rasta raznih vrsta mikroorganizama kao što su npr. Streptococcus pyogenes, Streptococcus typhi, Staphylococcus aureus ili različite Streptococcus i E.coli vrste i sojevi, čini med vrlo vrijednom namirnicom.
Zbog svog sastava i imunomodulatornog djelovanja, možemo ga uvrstiti i u prebiotik koji doprinosi zdravlju crijeva i jača imunološki sustav. Tradicionalno med primjenjujemo kod ublažavanja kašlja i simptoma virusnih infekcija dišnog sustava.
Zanimljivo je spomenuti da se pojedine vrste meda već stoljećima koriste kao dijetoterapija kod određenih bolesti. Pa se tako npr. med lipe koristi za ublažavanje simptoma nesanice; med stolisnika, kadulje i lavande za bronhitis i kašalj; za gripu i prehladu med lipe i majčine dušice; kod crijevnih smetnji med kestena i lavande; med vrijeska kod bubrežnih kamenaca i cistitisa; kod opstipacije med bagrema…
No valja imati na umu da med ponekad može biti kontaminiran patogenim mikroorganizmima, posebno Clostridium botulinum i njegovim sporama te je u tom slučaju njegova konzumacija opasna za dojenčad, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunitetom. Med koji se koristi u terapijske svrhe najčešće se sterilizira gama zračenjem.
Med može izazvati alergijsku reakciju, a zbog visokog sadržaja šećera, ne preporuča se dijabetičarima.
Propolis je smolasta tvar odavnina poznata kao zaštita košnica i pčelinjih zajednica od infekcija, a ovisno o kemijskom sastavu boja mu varira od zeleno-smeđe do zelene boje. Zbog svojih biološko aktivnih komponenti koje ublažavaju simptome virusnih infekcija te skraćuju njihovo trajanje (znanstveno je dokazano da obična prehlada traje i do 2.5 puta kraće uz primjenu propolisa) povećana je njegova konzumacija u sezoni virusnih infekcija respiratornog sustava. Uz antivirusno, dokazano je i njegovo antibakterijsko djelovanje koje je jače izraženo na Gram-pozitivne bakterije (streptokoki, stafilokoki). U usporedbi sa antibioticima taj je učinak slabiji, ali u sinergiji sa antibioticima ubrzano je vrijeme izlječenja. Primjenjujemo ga u tekućem obliku, najčešće kao alkoholni ekstrakt, a postoje i tablete, kapsule ili prah liofiliziranog oblika propolisa. Na tržištu su prisutne i masti/kreme na bazi propolisa.
Matična mliječ je kombinacija meda, peludi i sekreta žlijezda slinovnica drugih pčela hranilica. U košnici to je hrana mladim pčelama u razvoju. Kada se pojavi potreba za maticom, mlada pčela koja je izabrana za tu ulogu hrani se isključivo matičnom mliječi tijekom prva četiri dana svog razvoja dok se ostale pčele hrane još sa medom i peludi. Za proizvodnji 500g matične mliječi u funkcionalnoj košnici potrebno je 5 do 6 mjeseci, dok u istom tom razdoblju ta košnica proizvede i do 27 kg meda. Sastav matične mliječi još uvijek nije u potpunosti poznat. Osnova sastava je voda, bjelančevine, šećeri, masti i mineralne soli. Ima antimikrobno, protuupalno i antioksidativno djelovanje. Peptid rojalizin i nezasićena masna kiselina trans-10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) najodgovorniji su za njeno snažno antibakterijsko djelovanje. Dokazano je da matična mliječ potiče formiranje limfocita T odgovornih za imunosni odgovor protiv virusa i tumorskih stanica.
Pelud ili cvjetni prah glavni je izvor bjelančevina pčelama. U apiterapiji cvjetni prah se još spominje u Bibliji, starim egipatskim zapisima, a u kineskoj se medicini smatra energetskim tonikom. Najčešće ga se koristi za liječenje bolesti dišnog sustava, alergija, bolesti prostate, zatim poboljšanje probave, podizanje razine energije, smanjenje simptoma stresa. Pri korištenju cvjetnog praha potrebna je pravilna konzumacija. Budući da su zrnca peludi ovijena celuloznom opnom potrebno ih je prije konzumacije natopiti kako bi opna nabubrila i prsnula. Preporuka je pelud preko noći namočiti u mlakoj vodi ili je kombinirati sa medom u omjeru 1:3 (pelud:med) te ostaviti da odstoji 10 dana uz dodatak par kapi limunovog soka.
Pčelinji vosak pčele radilice proizvode za izgradnju saća koje u košnicama služe za pohranu meda i uzgoj legla. Ljudi pčelinji vosak najčešće koriste za izradu svijeća, a svoju ulogu ima i pri proizvodnji melema, krema i obloga.
Pčelinji otrov proizvod je pčela radilica koji im služi za obranu i zaštitu pčelinje zajednice. Apitoksin je gusta, gorkasto kiselkasta, bezbojna tekućina. Zanimljivo je da je pčelinji otrov oko 30% aktivniji od zmijskog otrova, ali ugrizom zmije u tijelo ulazi veća količina otrova nego ubodom pčele. Usporedbe radi ugriz poskoka jednak je ubodu cca 350 pčela. U pučkoj medicini primjenjuje se već duži niz godina, dok novija istraživanja pokazuju da ima utjecaj na ublažavanje boli. U liječenju danas najčešće se primjenjuju razni apitoksinski preparati u obliku masti i krema.
Apiterapija postoji već tisućama godina, a važnost ovih proizvoda vidljiva je i u činjenici da blagostanje često opisujemo kao mjesto gdje „teče med i mlijeko“.
Sva pitanja vezana uz ove vrijedne proizvode koji doprinose unaprjeđenju vašeg zdravlja svakako postavite djelatnicima Ljekarni Zagrebačke županije.
Moja županija
ŽUC Zagrebačke županije uoči početka školske godine pojačava mjere sigurnosti u prometu
“Sigurnost djece i pješaka naš je prioritet”.
Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije pojačala je aktivnosti na povećanju sigurnosti djece u prometu, uoči početka nove školske godine. Poseban naglasak stavljen je na prometnice u blizini škola, vrtića i autobusnih stanica, a mjere se provode u suradnji s policijom i lokalnom samoupravom. Cilj je smanjiti brzinu vozila i povećati sigurnost pješaka, osobito djece.
Posebnu pažnju ŽUC je posvetio pješačkim prijelazima. Na čak 39 lokacija postavljeni su konzolni stupovi s LED rasvjetom, čime se osigurava bolja vidljivost pješaka, posebno tijekom večernjih sati i u uvjetima smanjene vidljivosti. Takva tehnička rješenja posljednjih godina postaju standard kada je riječ o povećanju razine sigurnosti na prometnicama.
Izvršeni su i radovi na poboljšanju vidljivosti pješačkih prijelaza. Uklonjeno je raslinje koje je smanjivalo preglednost, postavljena je nova vertikalna signalizacija te je obnovljena horizontalna signalizacija, uključujući i pješačke prijelaze. Na kritičnim točkama postavljeni su uzdignuti prijelazi.
Osim toga, uz navedene mjere, Županijska uprava za ceste već je ranije provela nekoliko značajnih projekata usmjerenih na povećanje sigurnosti pješaka. Između ostalog, postavljene su tzv. “svjetleće zavjese” na frekventnim lokacijama, kao i novi uspornici prometa kako bi se dodatno smanjile brzine vozila u blizini škola.
“Sigurnost djece i pješaka naš je prioritet. Aktivno provodimo razne mjere kako bismo smanjili rizike u prometu, osobito na mjestima gdje se djeca najčešće kreću – u blizini škola, vrtića i autobusnih stanica. Apeliramo na sve vozače da budu posebno oprezni u prometu i poštuju prometne znakove, jer svi imamo odgovornost za sigurnost najmlađih sudionika u prometu”, istaknuo je Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije.
Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije najavila je kako će s ovakvim i sličnim aktivnostima nastaviti i tijekom cijele školske godine. Fokus ostaje na unaprjeđenju prometne infrastrukture te zaštiti svih sudionika u prometu, a posebno najugroženijih, djece i pješaka.
Moja županija
Grad Vrbovec otvorio obnovljenu kulu Petra Zrinskog! Županija uložila 245 tisuća eura
Otvorenje je označilo i jubilarni, stoti završeni projekt obnove javnih zgrada na području županije.
Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu ponovno je otvorena za javnost nakon završetka obnove oštećenja nastalih u potresu. Obnovu vrijednu 245 tisuća eura, od čega je 210 tisuća osigurala Zagrebačka županija, predstavili su zamjenik župana Ervin Kolarec i gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj.
Kolarec je naglasio da je kula Petra Zrinskog stoti završeni projekt obnove javnih zgrada u Zagrebačkoj županiji nakon potresa.
Foto: Zagrebačka županija
“Grad Vrbovec je sa Zagrebačkom županijom potpisao ugovore u vrijednosti 5,8 milijuna eura za sedam projekata obnove. Do sada je na razini županije ugovoreno 126 projekata vrijednih 51,3 milijuna eura”, rekao je Kolarec, zahvalivši Vladi RH na osiguranim decentraliziranim sredstvima.
Gradonačelnik Denis Kralj istaknuo je kako je obnova kule bila temeljita. “Skinuta je kompletna žbuka, temelji su nanovo izbetonirani i mislim da će biti očuvana u ovom obliku za vremena pred nama. To je samo jedna u nizu zgrada koju obnavljamo u centru grada. Zahvaljujući sredstvima koje je Vlada preko Zagrebačke županije osigurala za Fond potresa za sve nas”.
Foto: Zagrebačka županija
Dodao je kako mu je drago što se otvorenje poklopilo s manifestacijom “Kaj su jeli naši stari”, te je istaknuo radove na drugim projektima. ” Uz kulu Petra Zrinskog mi smo otvorili i zgradu Likovne galerije ovdje u centru, a dvorac Patačić je u obnovi i otvaranje će biti kroz godinu dana i obnavljamo zgradu glazbene škole”, zaključio je Kralj.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
Novi most preko Odre u Veleševcu! Početak radova na jesen
U listopadu kreće izgradnja mosta dugog gotovo 50 metara, a potpisivanje ugovora s izvođačem očekuje se u rujnu.
Moja županija
PRONACUL – europski projekt iz Zagrebačke županije u završnici izbora
Vrijednost projekta iznosila je 1,77 milijuna eura, od čega je više od 1,5 milijuna eura financirano bespovratnim sredstvima.
-
Kulturaprije 3 danaFOTO Ekipa ‘Obitelj’ pobjednik na manifestaciji ‘Stare seoske igre Kobilić 2025’
-
Moja županijaprije 1 danNovi most preko Odre u Veleševcu! Početak radova na jesen
-
Sportprije 4 danaHladan tuš na Zvrniku, Polet promašivao, Kloštar ih nemilosrdno kaznio
-
Kulturaprije 3 danaFOTO Proslavljen blagdan Bartolova i 30. obljetnica Općine Orle