VIDEO ‘Nikad ne znaš kad će doći dan za velike stvari. Kad dođe, ja želim biti spreman…’
Matej Mišković (36), trener rukometaša Gorice, gostovao je u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” i dotaknuo se svojih igračkih dana, trenerskih početaka, zvijezda u usponu, ali i filozofije, psihologije…
Postojao je načelni plan da Matej Mišković (36) preuzme rukometaše Gorice nakon što završi prošla sezona, no splet okolnosti malo je požurio stvari, pa je dečko iz Brckovljana u Turopolje stigao već u ožujku. Do kraja sezone stigao je osvojiti prvo mjesto u Ligi za ostanak, da bi tijekom ljeta i kroz pripreme izgradio momčad koja ni ne razmišlja o Ligi za ostanak. Goričani su u prvih šest kola upisali pet pobjeda, bodove su gubili samo u Našicama i u domaćem remiju s Moslavinom, ali ukupno gledajući izgledaju – impresivno! Kao momčad sa snažnim pečatom svoga trenera.
– Kad sam došao, jasno smo postavili ciljeve. Netko je možda mislio da su ti ciljevi previsoki u ovoj fazi, ali ja ne funkcioniram tako. Pokušavam prenijeti i na momčad stav da moramo imati visoke ciljeve, da moramo biti sposobni ostvarivati ih, da će nas to gurati iz treninga u trening, iz utakmice u utakmicu… Drago mi je da je što su se neke stvari poklopile, dečki odlično rade, vjeruju u to što radimo, a to se vidi i na rezultatima – kaže Mišković gostujući u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”.
Od Gorice je u vrlo kratkom roku stvorio mašinu koja melje protivnike, koja je dominanta u većini svojih prezentacija.
– Kad sam preuzeo Goricu, dočekali su me igrači koji dokazano imaju kvalitetu, jer to su dečki koji su pod trenerom Nikolićem godinama bili sudionici Lige za prvaka. Prošle sezone stvari su otišle u krivom smjeru, ali znao sam da je moguće probuditi tu kvalitetu koju imaju. Doduše, ostali smo bez trojice važnih igrača ovog ljeta, tri nositelja igre, nije ih bilo lako zamijeniti, ali planski sam želio dovesti igrače koje poznajem, koje znam i karakterno, među kojima su i neki s kojima sam dugo radio. I nije mi izneđanje to što su se jako dobro i jako brzo uklopili i Lisac, i Neralić, i Komljenović, i Grubišić. Uz sve one koji su ranije bili tu, stvorili smo i kemiju koja je neophodna za uspjeh – rekao je Mišković i nastavio:
– Imam svoj stil i sustav, pokušavam to prenijeti na njih, oni su to osjetili, vjeruju mi, a to je jako dobar spoj. Evo, otkad sam došao, u ovih osam mjeseci, izgubili smo samo tri utakmice, jednu u Metkoviću i dvije protiv Nexea.
Ciljevi su jasno proklamirani, Gorice ove sezoni želi ući u Ligu za prvaka, u njoj se “potući” za četvrto mjesto, odnosno novi izlazak na europsku scenu, a u Kupu je cilj doći do Final Foura. Zasad sve skupa izgleda kao da ide u dobrom smjeru. Za sve više od toga trebat će pobjeđivati i one koje se dosad nije pobjeđivalo.
– Mi u svakom sportu imamo perjanice, koje se čak i javno previše respektira, ali ja sam sportaš. I ne želim etiketu čovjeka koji ide na Nexe, Zagreb ili nekoga trećeg samo odraditi utakmicu, jer se tu kao ne može ništa. Glup mi je takav pristup i razmišljanje. Da se razumijemo, to su ekipe koje pršte kvalitetom, od uvjeta, igrača, financijske moći s kojom se ne možeš mjeriti… Ali jednu stvar uvijek govorim svojim igračima: svatko od vas želi doći do te razine, do takvih klubova, a najbolji način da dođeš do te razine jest da ih pobijediš! Moraš prije svega poštovati sebe, ne možeš si dozvoliti da odustaneš i prije nego što utakmica krene – opisuje svoju filozofiju Mišković.
– Mogu se složiti da ćemo mi takve protivnike dobiti u jednoj od deset utakmica, da će se samo jedanput sve posložiti, ali možda je ta jedna utakmica baš sutra! Ajmo biti spremni iskoristiti šansu ako je to stvarno taj dan, a ne kasnije žaliti za propuštenim. Moramo uvijek biti spremni na velike dosege. Svatko od nas mora sanjati da će biti u vrhunskom rukometu, a ako je tako, nema smisla živjeti od malih stvari i čekati da vrh dođe po tebe. Vrhovi se osvajaju, oni se ne čekaju… – dodao je trener Gorice.
Puno je toga, kaže, naučio od oca Jure, i o životu i o sportu. Tata je, naime, nogometni trener, a u njegovoj sportskoj biografiji postoji jedan spektakularan trenutak. Jedan od onih o kojima danas sin Matej priča. Bilo je to u rujnu 1998., moćna NK Croatia došla je u Dugo Selo i – dobila po nosu! Senzacionalnu i nezaboravnu pobjedu Dugoselaca trenerski je potpisao upravo Jure Mišković.
– To je bio baš poseban trenutak, za tatu pogotovo, jer on je veliki hajdukovac… Za razliku od mene, koji sam na svakoj utakmici Dinama, kad god mogu. Nikad se ništa veće nije dogodilo u dugoselskom sportu, ne znam je li se u Dugom Selu ikad prestalo pričati o toj utakmici, ali to je i dokaz da stoji sve ono što pričam. Dugo Selo će takvu Croatiju dobiti jedan u tisuću utakmica, ali tog 8. rujna 1998. bio je taj dan. A tata je bio spreman – prisnažuje ponosni sin.
Tata je imao veliku i važnu ulogu i kad se Matej trebao usmjeriti u drugom pravcu nakon teške ozljede sa samo 20 godina. Rukometna karijera, koju je gradio kroz Medveščak i Dugo Selo, naprasno je prekinuta, “na led” je otišlo i studiranje na KIF-u, pojavila se apatija, depresija…
– Tata je rekao da je dosta sažalijevanja, uzeo me pod ruku i odveo u Rukometni klub Polet iz Brckovljana, gotovo me natjerao da krenem kao trener. Uzeo sam djecu u mini rukometu, počeli smo se tu nešto igrati rukometa, a na kraju sezone postali smo prvaci države! Trenirali smo i vani, na hladnoći, u jaknama i rukavicama, dvorana nije imala ni rukometne gabarite, ali baš smo jako zagrizli. I ja, i ti klinci. Nakon te godine prebacili smo ih u Dugo Selo, spojili s još nekim dobrim igračima i kasnije još četiri puta bili prvaci države – nabraja Mišković, koji je od prvih dana imao i aktualnog golmana Hrvatske Dominika Kuzmanovića.
– Od prvog dana se vidjelo koliko jako želi uspjeh i zato je uspio. Bio je neobičan zato što je doslovno od prvog dana želio biti samo i jedino golman. Nisi ga mogao potjerati iz dvorane, i nakon treninga bi ostao, molio ostale dečke da mu pucaju… I sanjao je već od tih prvih dana da će biti ovo što je danas postao. I meni i njemu Kiel je oduvijek bio “rukometni Real Madrid”, poseban klub, puno smo pričali o tome, a onda se dogodi ona utakmica u Kielovoj Lanxess Areni, u kojoj skupi 25 obrana u dresu Hrvatske – sa smješkom ovu svoju priču zaključuje Mišković, uz dodatak za kraj:
– On je primjer da je sve moguće!
Poruka je jasna. Sve je moguće. I u karijeri Dominika Kuzmanovića i u sezoni koja traje…
Natjecatelji Taekwondo kluba Velika Gorica nastupili su na tri turnira krajem veljače i početkom ožujka, na juniorskom prvenstvu Hrvatske i međunarodnom turniru u Kninu te na međunarodnom natjecanju u Ljubljani, gdje su osvojili jednu zlatnu i tri brončane medalje te ostvarili nekoliko zapaženih plasmana.
Na juniorskom prvenstvu Hrvatske u Kninu brončanu medalju osvojila je Petra Prlić u kategoriji do 46 kilograma. Lana Horvat (-55 kg) i Lejla Lea Kajfeš (-59 kg) natjecanje su završile na petom mjestu, dok je Meri Muža (-52 kg) ovaj put ostala bez plasmana.
Istoga dana u Kninu je održan i međunarodni turnir Knin Open na kojem su nastupili mlađi članovi velikogoričkog kluba. Najuspješniji je bio Matej Turković koji je u kadetskoj kategoriji do 45 kilograma osvojio zlatnu medalju nakon tri pobjede. Do brončanih odličja stigli su Lota Borić u kategoriji mlađih kadetkinja do 30 kilograma te Borna Kralj u kategoriji mlađih kadeta do 30 kilograma.
Seniorke kluba proteklog su vikenda nastupile i na međunarodnom turniru G1 Slovenia Open u Ljubljani. Najbolji rezultat ostvarila je Lana Gavrilov koja je u kategoriji do 49 kilograma zauzela deveto mjesto. Katarina Bačurin (-53 kg) i Dora Habijančić (-62 kg) nastupile su u svojim kategorijama, ali su ovoga puta ostale bez plasmana na snažnom međunarodnom natjecanju.
Otišlo tridesetak koševa po utakmici: Rimac i Kalajžić napustili Goricu
Košarkaši Gorice u posljednjih će šest kola regularnog dijela prvenstva biti slabiji za Filipa Kalajžića i Niku Rimca, koji su otišli u Sloveniju, odnosno natrag u Dubravu
Ove su zime, tijekom one kratke pauze u sezoni, košarkaši Gorice dobili dva značajna, čak i zvučna pojačanja. Filipa Kalajžića, naime, znamo kao perspektivnog juniora Cibone, kao igrača nekoliko naših premijerligaških klubova, i samim time bilo je jasno da će biti veliko pojačanje. Da je veliko pojačanje vrlo brzo po dolasku pokazao je i Niko Rimac, mladi bek Dubrave, dečko čije ime je u tom trenutku bilo zvučno zbog poznatog oca, Slavena Rimca.
I jedan i drugi lijepo su se uklopili u sustav trenera Damira Miljkovića, no cijelo je vrijeme tinjala mogućnost da ovi angažmani budu i naprasno prekinuti. Upravo to se i dogodilo samo dva mjeseca nakon što su došli. Prva objava iz kluba dotaknula se centra Kalajžića.
“Uoči utakmice protiv Đakova rastali smo se s Filipom Kalajžićem, koji svoj daljnji igrački put nastavlja u slovenskom KK GGD Šenčur, koji se natječe u Prvoj ligi. Kale, hvala ti na svemu i sretno u daljnjoj karijeri”, poruka je iz KK Gorice koju je slijedila još jedna slična, ovoga puta s bekom Rimcem u glavnoj ulozi.
“Utakmica protiv Đakova bila je posljednja koju je u dresu našeg kluba odradio Niko Rimac. Na oproštaju je ubacio 21 poen i uvelike pomogao da upišemo dvanaestu ovosezonsku pobjedu.
Niko se sada vraća u Dubravu u Premijer ligu, a mi mu od srca zahvaljujemo na svemu što je pružio u našem dresu i želimo puno uspjeha u daljnjoj karijeri”.
Rimac je u prosjeku ubacivao nešto manje od 16 koševa po utakmici, Kalajžić je bio na 13,7 poena, čemu je dodavao i po gotovo osam skokova po susretu. U prijevodu, Gorica ostaje bez tridesetak poena, što će reći da se šanse da se dostigne Omiš smanjuju za jednu razinu. Šest kola je do kraja regularnog dijela sezone, a Omišani bježe Goričanima za dvije pobjede… U nedjelju naši košarkaši gostuju kod Marsonije u Slavonskom Brodu.
Mladi gorički tenisači zablistali: Marta u finalu, medalje u sve tri nijanse
Mladi tenisačice i tenisači iz velikogoričkoga kluba iTeam VG sudjelovali su na turniru u Sisku, s kojeg su se kući vratili s lijepim uspomenama, ali i jako dobrim rezultatima
Iz velikogoričkog teniskoga kluba iTeam VG ponovno se imaju čime pohvaliti! Vrijedno društvo koje na terenima pokraj srednje škole radi s tenisačima svih generacija posebno je fokusirano na rad s mladima, koji su i ovoga puta u glavnim ulogama.
“Fantastični malci iz našega kluba (ili možda više nisu baš malci?) na turniru u Sisku!”, javljaju iz kluba, uz nastavak:
“Proteklog vikenda se u Sisku u organizaciji ŠK Ivanić održao 1. HTS Županijski turnir za djevojčice i dječake uzrasta do 14 godina! Naš TK ITeam VG predstavljalo je devet igračica i igrača i odlično su se zabavili!
Naravno, kako se ipak radi o turniru, moramo spomenuti i njihove plasmane, iako nam nije primarno to, nego njihov razvoj u zdrave i odgovorne ljude. Pa krenimo redom!
Marta Kovačević – finalistica zlatne skupine
Dominik Omazić – 1. mjesto u srebrnoj skupini
Kiara Brestovec – polufinale srebrne skupine
Ivano Kos – polufinale srebrne skupine
Natali Medanović – 1. mjesto brončane skupine
Gabrijela Babić – polufinale brončane skupine
Lucija Ešegović – 1. mjesto žuta skupina skupina
David Pohorelyi – polufinale žute skupine
Stjepan Grdenić – dečko trenira dva tjedna i odmah je hrabro uletio u vatru, ovaj puta bez medalje, ali samo hrabro dalje, kraljuuuu!
Čestitke pobjednici turnira Samanti Viktoriji Kecerin i svim sudionicima, ali hvala i organizatoru!”
Nakon kraćeg zimskog predaha u akciju su se tako krenuli i naši tenisači, koji će od sljedećeg tjedna krenuti s treninzima na vanjskim terenima. Proljeće se definitivno vratilo u grad…
Također, iz kluba pozivaju sve zainteresirane da im se priključe, budući da je s dolaskom proljeća došla i sezona upisa novih članova. Sve važne informacije djeca i njihovi roditelji mogu pronaći ovdje…
Konačno doma, ali opet – Dinamo! Najteža prepreka na putu do finala…
Nogometaši Gorice doznali u protivnika u polufinalu Kupa Hrvatske, 7. ili 8. travnja za finale će se boriti s vjerojatnim budućim prvakom, no dobra je vijest da će prvi put polufinale igrati na svom stadionu
Kad je Gorica prošle srijede u Varaždinu uspjela nadjačati domaćina i plasirati se u svoje treće polufinale Hrvatskog nogometnoga kupa, nakon što je proslavljeno tih vrijednih 3-1, fokus se odmah prebacio na Slaven Belupo tri dana poslije, ali i na – ždrijeb! Prioriteti su posloženi baš tim redom, jer prvenstvo je ipak puno važnije, ali i u Kupu se otvara lijepa šansa…
Popis sudionika polufinala kompletiran je šest dana nakon što su plasman među četiri najbolja osigurali Rijeka preko Hajduka i Dinamo preko našega Kurilovca, ali i Gorica protiv Varaždina, pa smo tako tek ovog utorka navečer doznali da će u jednoj kuglici na ždrijebu stajati i “Slaven Belupo”. U takvom društvu upravo je klub iz Koprivnice sasvim sigurno Goričanima bio najpoželjniji ždrijeb, jer protiv Rijeke u posljednje vrijeme ide jako teško, a protiv Dinama je uvijek jako teško.
Računali smo usput, točnije potajno se nadali, da će ovoga puta ždrijeb imati malo milosti, jer dosad to baš i nije bio slučaj. Ovo je, naime, treći put da je “ponos grada” na korak od finala Kupa, a u prethodna dva slučaja ispadao je od Dinama na Maksimiru 2021. te Hajduka na Poljudu 2022. U prijevodu, najteži mogući ždrijeb. Zazivali smo stoga da božica Fortuna bude uz Goricu i ponudi šansu za finale, ali očito je čula samo dio tih vapaj…
Ždrijeb je, dakle, Gorici donio ogled s Dinamom, koji će biti odigran 7. ili 8. travnja. Opet Dinamo, u ovom trenutku bez ikakve dvojbe najteži protivnik u državi, ali onaj drugi dio ipak budi nešto ozbiljniju nadu. Domaćin će, naime, biti Gorica, igrat će se na našem Gradskom stadionu, a ta činjenica će za poneki postotak poveći šanse Goričana da ispišu povijest.
Drugi par čine Rijeka i Slaven Belupo, lanjski finalisti, koji će svoj okršaj odraditi na Rujevici, i jednom od navedenih termina, barem zasad. Prođe li Rijeka u Europi francuski Strasbourg, datumi će se mijenjati, prilagođavati…
Finale Hrvatskog nogometnoga kupa zakazano je za 13. svibnja, igrat će se na osječkoj Opus Areni, na najmodernijem stadionu u državi, a Goricu do tog spektakla dijeli jedan korak. Ogroman korak, ali samo jedan…
Nova sezona Turopoljske lige cestovnog trčanja počinje u utorak, 7. travnja, a trkači će se i ove godine okupljati na pješačkoj stazi između Velike Gorice i Starog Čiča, odnosno Vukovine. Ligu organizira Atletski klub Turopolje, a natjecanja će se održavati utorkom u poslijepodnevnim satima s početkom u 18 sati.
Sezona je podijeljena na proljetni i jesenski dio, a svaki od njih donosi po deset kola. Sudionici mogu birati između utrke na četiri ili osam kilometara, dok je za najmlađe predviđena staza od 500 metara.
Za ulazak u službeni završni poredak potrebno je nastupiti najmanje šest puta u pojedinom dijelu sezone. Organizatori preporučuju dolazak najmanje pola sata prije početka utrke kako bi se obavila registracija i zagrijavanje. Više informacija možete pronaći ovdje.