Povežite se s nama

Moja županija

‘Nema kluba kojem ne fali termina, zato stiže balon dvorana! A stiže i vrtićka olimpijada…’

Goran Kovačić, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Velike Gorice, najveće zajednice u županiji, u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” govori o novim projektima, planovima i kompletnoj slici VG sporta

Objavljeno

na

Najveći gradski sportski savez u županiji, onaj velikogorički, već dugi niz godina vodi jedan bivši košarkaš. Goran Kovačić nosio je dres Radnika u prvim godinama velikogoričke košarke, godinama je vodio klub, a kroz sve to profilirao se kao čovjek idealan za čelnu funkciju u velikogoričkom sportu.

– U kakvom je stanju velikogorički sport u ovom trenutku? Što se nas tiče, u jako dobrom! Možda nam seniorski rezultati u najpopularnijim momčadskim sportovima nisu na razini na kojoj su bili prije dvije ili tri godine, ali nije ni realno da budu. Mi i dalje imamo uspješne klubove, jer nogometaši su stabilni, rukometaši su se malo tražili, ali s novim trenerom su se i oni podigli, a i košarkaši su u vrhu Prve lige. Nije lako u kontinuitetu biti u vrhu u takvoj konkurenciji, treba biti realan, i zato kažem da imamo razloga biti zadovoljni. S druge strane, u pojedinačnim sportovima jako smo dobri, počevši od atletike, preko borilačkih sportova, pa se do badmintona – ističe Goran Kovačić te prebacuje fokus na onaj dio sportskog života grada koji je ipak za nijansu ili dvije važniji.

– Kad kažem da imamo razloga biti zadovoljni velikogoričkim sportom, u prvom redu mislim na činjenicu da mi imamo više od sedam tisuća registriranih sportaša u našim udrugama, odnosno klubovima. Od toga je njih 5300 mlađe od 18 godina, što je zapravo i ključ svega, razlog zašto mi radimo sve ovo što radimo. Toj djeci, jednako kao i vrhunskim sportašima, želimo omogućiti adekvatne uvjete za rad i napredak – ističe Kovačić.

U tom smislu posebno raduje najava gradnje, odnosno postavljanja nove dvorane. Velika Gorica nema dovoljno dvorana, klubovi se muče s terminima za treninge, a sve to izravno se oslikava i na rezultatima.

– Nema kluba iz kojeg nisu dolazili tu u Zajednicu i tražili više termina. Mi imamo 54 punopravne članice, koje dolaze iz 23 različita sporta, a ta se brojka stalno i povećava, a prostora za sve jednostavno nema, što je evidentan problem. I zato će nam jako puno značiti izgradnja “balon dvorane”, koja bi trebala biti završena do sredine sljedeće godine – najavio je Kovačić.

Goran Kovačić već dugi niz godina vodi velikogoričku Zajednicu sportskih udruga… Foto: Nikica Topić/cityportal.hr

Na terenu uz Gradsku sportsku dvorane, dakle, niknut će najmodernija verzija balona, ispod kojeg će se smjestiti tri poprečna igrališta za košarku, odnosno odbojku.

– Da, pod balonom će biti dvorana dugačka 70, a široka 35 metara. Visina će u najvišoj točki biti 11 metara, a u najnižoj pet. Na tu kvadraturu stane jedno rukometno igralište, ali i tri terena za košarku normalne veličine. Podloga će biti sportski pod najviše klase, certificiran od strane FIBA-e, IHF-a i svih drugih krovnih sportskih organizacija, tako da vjerujemo da će sportaši imati jako dobre uvjete za rad – zadovoljan je prvi čovjek velikogoričkog sporta.

Iako je u ovakvim situacijama uvijek nezahvalno govoriti o rokovima, balon bi treba u upotrebu krenuti na proljeće ili ljeto 2025. godine, a dvije godine poslije dobit ćemo još jednu veliku dvoranu.

– U projektu škole u Kurilovcu također je trodjela dvorana, gabarita sličnih kao pod balonom, tako da će i to puno značiti goričkim sportašima. Bit će tu i male tribine, moći će se igrati i natjecanja, no u prvom redu tu također pričamo o terminima za trening. Budući da je u planu jednosmjenska nastava, cijelo poslijepodne dvorana će biti na raspolaganju našim klubovima, odnosno sportašima – gleda unaprijed Kovačić.

U rubriku “pogled unaprijed” svakako spadaju i projekti koje velikogorička Zajednica provodi, a tiču se u prvom redu djece, već od vrtićke dobi.

– Imamo program “Odaberi sport”, manifestaciju na kojoj se početkom školske godine prezentiraju svi sportovi, pa djeca mogu lakše odabrati u koji će sport eventualno krenuti. Od ove godine prvi put imamo i stipendije za mlade sportaše, a uskoro ćemo krenuti i s Vrtićkom Olimpijadom – otkrio je Kovačić.

E, to bi moglo biti posebno zanimljivo, a dogodit će se vrlo brzo.

– Radi se o programu HOO-a, odražava se već dvadeseti put na razini cijele Hrvatske, a sudjelovati može svatko tko podnese zahtjev. Mi smo se od ove godine uključili, prošli na natječaju, po kojem će dio sredstava snositi HOO, a dio mi sami – započeo je ovaj dio priče Kovačić pa nastavio:

– U Dječjoj Olimpijadi sve je isto kao i u pravoj olimpijadi. U svakom vrtiću organizirat će svoja natjecanja, odabrati djecu koja će ih predstavljati, a to znači po 20 dječaka i djevojčica iz svakog od četiri velikogorička vrtića. Centralni događaj bit će 27. svibnja na glavnom terenu Gradskog stadiona, imat ćemo i mimohod, dizat ćemo olimpijsku zastavu, paliti olimpijsku baklju… Sve kao na olimpijskim igrama. Igrat će se mini nogomet, mini rukomet i atletika kroz trčanje, štafetu, bacanje loptica i skok u dalj. To bi moralo biti jako lijepo.

Moja županija

Zagrebačka županija podijelila više od 1,5 milijuna eura civilnoj zaštiti! “Vi ste ponos Zagrebačke županije jer je činite sigurnom”

Rekordan iznos za sigurnost građana, najveći dio dodijeljen vatrogascima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija obilježila je Dan civilne zaštite dodjelom ugovora vrijednih 1.518.300 eura operativnim snagama sustava civilne zaštite, što je gotovo pola milijuna eura više nego prošle godine. Sredstva su uručena u utorak, 3. ožujka, a namijenjena su financiranju rada, opremanja i razvoja ključnih službi koje sudjeluju u zaštiti i spašavanju građana.

Najveći dio sredstava, 1.458.300 eura, usmjeren je na sustav zaštite od požara putem Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije. Preostali iznos raspodijeljen je ostalim sastavnicama civilne zaštite. Društvu Crvenog križa Zagrebačke županije dodijeljeno je 20.000 eura za opremanje interventnih timova, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja ukupno 30.000 eura za stanice Samobor i Zagreb, dok je 10.000 eura osigurano Hrvatskoj udruzi za obuku potražnih pasa.

Zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Ervin Kolarec istaknuo je kako je riječ o rekordnom iznosu te nastavku višegodišnjeg povećanja ulaganja u sustav civilne zaštite.

“Sustav civilne zaštite temelj je sigurnosti, a njegovu snagu čine upravo ljudi. Vi ste ponos Zagrebačke županije jer ste bezbroj puta pokazali da, zahvaljujući vama, naša je županija sigurna županija. U ovoj 2026. godini, županija je osigurala rekordan proračun za snage civilne zaštite, 1,5 milijun eura, to je povećanje u odnosu na prošlu godinu 500 tisuća eura, ali isto tako želim istaknuti da smo i prošle godine povećali sredstva za 300 tisuća eura. Ovo samo pokazuje da kontinuirano ulažemo u snage civilne zaštite, a to samo pokazuje da vi svojim radom, trudom i djelovanjem, ovakvu podršku kakvu imate, apsolutno zaslužujete”, rekao je Kolarec. Dodao je i da je najveći iznos dodijeljen vatrogasnoj zajednici, jer kako je istaknuo, temelj sustava civilne zaštite čine dobrovoljna vatrogasna društva.

Voditelj Županijskog centra 112 Zagreb Antonio Stanić posebno je istaknuo dobru koordinaciju svih službi uključenih u sustav.

“Zahvalni smo što smo dobili pozamašna sredstva ove godine jer to i nama olakšava posao u konačnici. Čestitam svima dan civilne zaštite i dan civilne zaštite Republike Hrvatske”, rekao je.

Predstavnici službi naglasili su kako će sredstva imati konkretan učinak na njihov svakodnevni rad. Tako će vatrogasci svoja sredstva usmjeriti na poboljšanje svog kadra.

“Zahvaljujemo na donacijama i mi ćemo se truditi opravdati ta sredstva. Sigurno se možete osjećati bezbrižno jer ćemo ta sredstva sigurno upotrijebiti za školovanje vatrogasaca, unaprjeđenje sustava, poboljšanje uvjeta, požarne zaštite i odaziv svakoj nezgodi ili nesreći koja se dogodi. obećavam da ćemo ih iskoristiti korektno, kvalitetno i svrsishodno”, istaknuo je Slavko Povrlišek, predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije.

Foto: Zagrebačka županija

Slično će napraviti i Crveni križ koji novac planira iskoristi za unaprjeđenje svoje opreme.

“Zagrebačka županija neposredno, kroz Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, a i naših gradskih društava pomaže svim našim korisnicima i svim našim građanima u potrebi na čemu im zahvaljujemo. Ovih 20 tisuća eura koje smo dobili ove godine, mi namjeravamo opremiti naše županijske timove nabavom šatora i isušivača”, rekla je Drinka Sopta, ravnateljica Društva Crvenog Križa Zagrebačke županije.

Iz HGSS-a upozoravaju da, uz rast aktivnosti, raste i potreba za financiranjem, ali i za ljudstvom. Sve je veći izazov održati volonterski sustav, istaknuli su predstavnici stanica Zagreb i Samobor, naglasivši kako financijska podrška pomaže, ali da su ključni novi volonteri.

“Vidim u kakvim vremenima živimo i mi kao stanica se razvijamo, pokušavamo pratiti trendove. Naravno, s većim aktivnostima je veća potreba za financiranjem, zahvalni smo što nas županija u tome prati. Svim kolegama želim sretan Međunarodni dan civilne zaštite”, rekao je Nikola Tot, pročelnik HGSS stanice Samobor.

“Ono što je važno, osim sredstava, mi smo ovdje svi volonteri, mi bilježimo u zadnjih nekoliko godina, sve je teže održat volontersku djelatnost i zato mi je jako drago da županija prepoznaje i nas i DVD-ove, HUOPP i sve ostale koji zapravo ulažu u volonterstvo. Prije negdje 20-ak godina, kad sam se ja počeo, sredstva su biča problem, a ljudi je bilo više. Sad mogu reći da zbog ovih potpora imamo dovoljno, ali svi zajedno trebamo što više raditi na zajedništvu i stvaranju ljudskih potencijala”, dodao je Marin Lukas, pročelnik HGSS stanice Zagreb.

S Lukasom se složila i Petra Čović, dopredsjednica HUOPP-a. “Vjerujem da ćemo s povećanim sredstvima imati prilike privući i zadržati volontere koji se uključe u naš rad”.

Međunarodni dan civilne zaštite obilježava se 1. ožujka, a u Hrvatskoj se službeno slavi od 1992. godine, s ciljem jačanja svijesti o važnosti sustava koji reagira u nesrećama, elementarnim nepogodama i drugim izvanrednim događajima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija otvorila prvi natječaj za poduzetnike – evo tko može dobiti novac

Poduzetnici mogu dobiti do 2.000 eura za pokretanje i razvoj poslovanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Energetska-dz-ivanic_autor-fotografije-drazen-kopac

Zagrebačka županija otvorila je natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima početnicima, a prijave su moguće do 3. travnja. Za ovu mjeru osigurano je 400 tisuća eura, dok pojedini poduzetnik može dobiti najviše 2.000 eura potpore.

Potpora je namijenjena onima koji tek pokreću poslovanje, a novac se može iskoristiti za osnovne troškove potrebne za rad, od nabave opreme i alata do informatičke opreme, izrade web stranice ili uređenja poslovnog prostora. Županija sufinancira do 75 % prihvatljivih troškova, što znači da dio ulaganja poduzetnici i dalje financiraju sami, dok ostatak pokriva bespovratna potpora.

Ovo je prvi od ukupno tri planirana natječaja za gospodarstvo u ovoj godini. Zagrebačka županija za poduzetničke potpore u 2026. ukupno planira izdvojiti tri milijuna eura, a novi pozivi očekuju se tijekom travnja. Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija prati trend rasta plaća – saznajte o kojem se iznosu radi

Najviše plaće prošle godine isplaćene su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Na kraju prošle godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.494 eura, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prosinac 2024., prosječne plaće porasle su u svim županijama, a najveći skok bilježi Međimurska županija s rastom od 10,9%, piše Župan.hr.

Zagrebačka županija, koja tradicionalno prati visok standard plaća u blizini glavnog grada, zabilježila je rast od 10,3%, čime se svrstala među županije s najbržim povećanjem isplaćenih neto plaća. U prosincu je prosječna plaća u Zagrebačkoj županiji iznosila 1.530 eura, dok je u Gradu Zagrebu, i dalje s najvišom prosječnom isplaćenom plaćom, ona dosegnula 1.708 eura.

Najviše plaće prošle godine isplaćene su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, gdje je prosječna neto plaća dosegla 2.835 eura. Nasuprot tome, najmanje su zarađivali radnici u proizvodnji odjeće, prosječno 942 eura neto. Za cijelu 2025. godinu prosječna neto plaća iznosila je 1.449 eura, što je nominalno gotovo 10% više nego godinu ranije. Medijalna plaća u prosincu dosegnula je 1.280 eura, pokazujući sličan trend rasta.

Podaci po županijama pokazuju da je rast plaća u četvrtom tromjesečju bio najizraženiji u Koprivničko-križevačkoj županiji (11%) te Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj (10,7%). Ukupno 13 županija zabilježilo je povećanje prosječnih neto plaća za više od 10% u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavite čitati

Moja županija

Tko su najbolji sportaši u županiji? Nagrade su putovale posvuda, ali često su završavale u Gorici

Posebno su se istaknuli velikogorički parasportaši.

Objavljeno

na

Objavio/la

Najbolji sportaši Zagrebačke županije za 2025. godinu proglašeni su u petak, 27. veljače, na svečanosti održanoj u Vrbovcu, gdje su se okupili sportaši, treneri, sportski djelatnici i predstavnici javnog života iz cijele županije. Organizator događanja bila je Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, dok je domaćin i tehnički organizator bila Sportska zajednica grada Vrbovca.

Prema podacima organizatora, u Zajednicu športskih udruga i saveza Zagrebačke županije danas je udruženo devet gradskih i sedam općinskih sportskih zajednica te 23 sportska saveza s više od 750 klubova. Na području županije djeluje više od 25 tisuća aktivnih sportaša, uz oko 1500 trenera, sudaca i delegata, a sportski programi provode se na približno 200 sportskih objekata.

Titulu najbolje sportašice ponijela je Sadea Bećirović iz Karate kluba Samobor, dok je za najboljeg sportaša proglašen olimpijski pobjednik Josip Glasnović iz Streljačkog kluba J.G.TEAM. Za najbolju žensku ekipu izabran je Odbojkaški klub Nebo iz Zaprešića, a u muškoj konkurenciji Hokej klub Zelina.

Velika Gorica i ove je godine imala čvrstu poziciju među nagrađenima, ponajprije zahvaljujući uspjesima u parasportu.

Najboljom parasportašicom Zagrebačke županije proglašena je Mirjana Lučić iz Parastolnoteniskog kluba Uspon Velika Gorica, dok je naslov najboljeg parasportaša osvojio Velimir Šandor iz Paraatletskog kluba Uspon Velika Gorica. Upravo je Paraatletski klub Uspon Velika Gorica proglašen i najboljim parasportskim klubom u županiji, a priznanje za najboljeg parasportskog trenera pripalo je Ivanu Čengiću.

Među dobitnicima priznanja za sportske djelatnike našao se i Dragutin Kovačević iz Hrvatskog rukometnog kluba Gorica.

Također, u kategoriji sportskih nada nagrađena je Franka Jerkin iz Karate kluba Velika Gorica, dok je priznanje u muškoj konkurenciji osvojio Fran Josić iz Hrvačkog kluba Velika Gorica 1991.

FOTO: Redakcija Cityportala

Nastavite čitati

Moja županija

Otvoreni natječaji vrijedni 8,2 milijuna eura! Evo za što sve gradovi i općine mogu dobiti sredstva

Otvoreno osam javnih poziva, još pet stiže u ožujku, sredstva obuhvaćaju gospodarstvo, promet, ruralni razvoj, socijalnu infrastrukturu i projekte zaštite okoliša.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija ove je godine osigurala ukupno 8,2 milijuna eura za projekte gradova i općina, a prvi javni pozivi već su raspisani. Riječ je o sredstvima namijenjenima razvoju gospodarstva, komunalne i prometne infrastrukture, socijalnih usluga, ruralnog prostora te projekata financiranih iz europskih fondova. Natječaji su predstavljeni na konferenciji za medije, gdje je najavljeno da je trenutačno otvoreno osam poziva, dok će preostalih pet biti objavljeno tijekom ožujka.

Prema riječima zamjenika župana Damira Tomljenovića, cilj potpora je zadržavanje stanovništva, ravnomjeran razvoj i jačanje lokalnog gospodarstva.

“Prošle godine, kroz 11 javnih poziva, financirali smo 192 projekta diljem županije u iznosu od 6,4 milijuna eura. Ove godine smo podigli sredstva za 1,8 milijun eura, imamo 13 natječaja i 8,2 je osigurano za te namjene”, rekao je Tomljenović, dodajući kako potpore obuhvaćaju promet, gospodarstvo, poljoprivredu, ruralni razvoj, prostorno planiranje i socijalnu skrb.

Naglasio je i da Županija paralelno ulaže u velike kapitalne projekte, od ambulanti u Kupinovu i Rugvici do doma za starije u Velikoj Gorici, nove škole u Samoboru te energetsku obnovu javnih zgrada vrijednu 21 milijun eura.

Foto: Zagrebačka županija

Četiri programa za gospodarstvo i EU projekte

Pročelnik za gospodarstvo i EU fondove Damir Fašaić istaknuo je kako se kroz četiri programa raspodjeljuje ukupno 2,5 milijuna eura.

Najveći dio, točnije milijun eura, namijenjen je razvoju poduzetničkih zona, odnosno sufinanciranju prometne, komunalne i energetske infrastrukture potrebne za njihovo funkcioniranje i privlačenje investitora. Nadalje, 700 tisuća eura osigurano je za razvoj sportske i turističke infrastrukture. Dodatnih 500 tisuća eura predviđeno je za sufinanciranje vlastitog udjela gradova i općina u projektima koji su već dobili sredstva iz EU fondova, pri čemu pojedinačna potpora može doseći 100 tisuća eura. Preostalih 300 tisuća eura namijenjeno je izradi projektne dokumentacije za buduće EU projekte.

“Kroz ta četiri programa ćemo sufinancirati ove godine projekte gradovima i općinama. Pozivam gradove, općine, gradonačelnike i načelnike da nam se jave kao i svake godine, a svi natječaji će biti objavljeni na web stranici Zagrebačke županije”, istaknuo je Fašaić.

Ruralni razvoj, društveni domovi i poljoprivreda

Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo provodi četiri natječaja, među kojima je najvrjedniji onaj za izgradnju i uređenje infrastrukture na ruralnom prostoru ukupne vrijednosti 1,65 milijuna eura. Pročelnica Gordana Županac navela je kako se sredstva koriste za nerazvrstane ceste u funkciji poljoprivrede i šumarstva, ali i za adaptaciju i izgradnju društvenih i vatrogasnih domova, sportskih objekata, igrališta te dječjih vrtića.

Drugi program odnosi se na sufinanciranje predškolskog odgoja za jedinice lokalne samouprave slabijeg stupnja razvijenosti, dok treći podupire organizaciju gospodarskih manifestacija vezanih uz poljoprivredu i ruralni razvoj.

Poseban program usmjeren je na smanjenje broja napuštenih pasa.

“U sklopu tog programa sufinanciramo i tri mjere, mikročipiranje, sterilizaciju ženskih kuja i kastraciju muških pasa”, rekla je Županac. Natječaji su otvoreni do 11. ožujka.

Foto: Zagrebačka županija

Promet, odvodnja i gospodarenje otpadom

Za projekte prometne i komunalne infrastrukture osigurano je 2,2 milijuna eura, raspoređenih kroz također četiri programa, prometnu infrastrukturu, sustave odvodnje, zbrinjavanje otpada i projekte vezane uz otpadne vode.

Pročelnik Ivica Horvatinović istaknuo je kako će se kod ocjenjivanja posebno vrednovati projekti šireg lokalnog i regionalnog značaja.

“Vodit će se računa kod ocjenjivanja projekata da imaju više lokalni i regionalni značaj, pa će tu biti dodatnog bodovanja ako tu ima takvih projekata. Vodit će se računa o ciljevima koji se žele postići određenim projektom. To će dovesti do jednog stanja kojeg želimo postići na području županije, a to je unaprjeđenje komunalne infrastrukture”, rekao je Horvatinović.

Socijalna infrastruktura i domovi za starije

Zagrebačka županija nastavlja i s poticanjem razvoja socijalnih usluga. Natječaj vrijedan milijun eura otvoren je za sufinanciranje projektne dokumentacije kojom se potiče gradnja domova za starije, dnevnih boravaka i infrastrukture za pomoć u kući.

“Jedinica lokalne samouprave može ostvariti 50 % sufinanciranja, po projektu najviše 100 tisuća eura”, objašnjava pročelnica Ksenija Čuljak te dodaje kako je natječaj otvoren do 10. listopada.

Foto: Zagrebačka županija

Prostorni planovi i projekti zaštite okoliša

Za izradu i transformaciju prostornih planova osigurano je 300 tisuća eura, a pojedinačni projekti mogu dobiti od 15 do 30 tisuća eura.

“Imamo jedan javni poziv gdje želimo pomoći jedinicama lokalne samouprave u poštivanju važećih zakonskih odredbi, a to je da se izvrši transformacija svih važećih prostornih planova i da se mogu donijeti novi prostorni planovi”, rekla je Marija Kuzmić, pročelnica za Upravni odjel za uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije.

Uz to, pokrenut je i novi poziv vrijedan 500 tisuća eura za projekte zaštite okoliša i održivog razvoja koje mogu prijaviti vrtići, osnovne i srednje škole, uz maksimalno 5 tisuća eura po projektu.

“Pozivam vrtićance, osnovnoškolce i srednjoškolce da sami osmisle svoje projekte koji će se ticati zaštite okoliša i prirode i održivog razvoja”, dodala je.

“Bez županijskih potpora mnogi projekti ne bi bili mogući”

Među jedinicama lokalne samouprave koje koriste navedene potpore, našli su se Općina Rakovec i Općina Dubravica koje redovito koriste javne pozive za provedbu svojih projekata.

“Ovi javni pozivi jako su dobro kreirani, jednostavni i tako će se općina Rakovec i ove godine javiti. Prijavili smo puno projekata za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, uređenje društvenih domova, uređenje nerazvrstanih cesta u funkciji poljoprivredne proizvodnje, također za gradnju infrastrukture u sportu i uređivanje komunalne infrastrukture u poduzetničkoj zoni. Koristim ovu priliku da zahvalim Zagrebačkoj županiji na ovim sredstvima, našem županu Stjepanu Kožiću koji redovito brine o ravnomjernom razvoju Zagrebačke županije, također zahvaljujem svim stručnim službama, pročelnicima, koji su u svim gradovima i općinama jako susretljivi i pomažu da bi svi projekti bili realizirani na vrijeme. Ovime cijeli prostor županije, osobito male sredine kao općina Rakovec, ide u korak s većim sredinama”, rekla je Brankica Benc, načelnica općine Rakovec.

Isto iskustvo ima i načelnik Općine Dubravica,Marin Štritof.

“Dugi niz godina surađujemo sa županijom i puno projekata koje smo imali ne bi bili realizirani bez pomoći župana, dožupana i predsjednika županijske skupštine te pročelnika odjela koji pripremaju javne pozive. Gradimo i nogostupe, oborinsku odvodnju. Koristimo sve te javne pozive kako bismo realizirali što više projekata. Mi po indeksu razvijenosti možemo ostvariti do 80 % sredstva što nam svakako puno znači u provedbi i financiranju. Bez sudjelovanja županije to sve ne bi bilo moguće i nema projekta u koji nije bila uključena županija”, istaknuo je Štritof.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno