ktc
Povežite se s nama

Moja županija

‘Nema kluba kojem ne fali termina, zato stiže balon dvorana! A stiže i vrtićka olimpijada…’

Goran Kovačić, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Velike Gorice, najveće zajednice u županiji, u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” govori o novim projektima, planovima i kompletnoj slici VG sporta

Objavljeno

na

Najveći gradski sportski savez u županiji, onaj velikogorički, već dugi niz godina vodi jedan bivši košarkaš. Goran Kovačić nosio je dres Radnika u prvim godinama velikogoričke košarke, godinama je vodio klub, a kroz sve to profilirao se kao čovjek idealan za čelnu funkciju u velikogoričkom sportu.

– U kakvom je stanju velikogorički sport u ovom trenutku? Što se nas tiče, u jako dobrom! Možda nam seniorski rezultati u najpopularnijim momčadskim sportovima nisu na razini na kojoj su bili prije dvije ili tri godine, ali nije ni realno da budu. Mi i dalje imamo uspješne klubove, jer nogometaši su stabilni, rukometaši su se malo tražili, ali s novim trenerom su se i oni podigli, a i košarkaši su u vrhu Prve lige. Nije lako u kontinuitetu biti u vrhu u takvoj konkurenciji, treba biti realan, i zato kažem da imamo razloga biti zadovoljni. S druge strane, u pojedinačnim sportovima jako smo dobri, počevši od atletike, preko borilačkih sportova, pa se do badmintona – ističe Goran Kovačić te prebacuje fokus na onaj dio sportskog života grada koji je ipak za nijansu ili dvije važniji.

– Kad kažem da imamo razloga biti zadovoljni velikogoričkim sportom, u prvom redu mislim na činjenicu da mi imamo više od sedam tisuća registriranih sportaša u našim udrugama, odnosno klubovima. Od toga je njih 5300 mlađe od 18 godina, što je zapravo i ključ svega, razlog zašto mi radimo sve ovo što radimo. Toj djeci, jednako kao i vrhunskim sportašima, želimo omogućiti adekvatne uvjete za rad i napredak – ističe Kovačić.

U tom smislu posebno raduje najava gradnje, odnosno postavljanja nove dvorane. Velika Gorica nema dovoljno dvorana, klubovi se muče s terminima za treninge, a sve to izravno se oslikava i na rezultatima.

– Nema kluba iz kojeg nisu dolazili tu u Zajednicu i tražili više termina. Mi imamo 54 punopravne članice, koje dolaze iz 23 različita sporta, a ta se brojka stalno i povećava, a prostora za sve jednostavno nema, što je evidentan problem. I zato će nam jako puno značiti izgradnja “balon dvorane”, koja bi trebala biti završena do sredine sljedeće godine – najavio je Kovačić.

Goran Kovačić već dugi niz godina vodi velikogoričku Zajednicu sportskih udruga… Foto: Nikica Topić/cityportal.hr

Na terenu uz Gradsku sportsku dvorane, dakle, niknut će najmodernija verzija balona, ispod kojeg će se smjestiti tri poprečna igrališta za košarku, odnosno odbojku.

– Da, pod balonom će biti dvorana dugačka 70, a široka 35 metara. Visina će u najvišoj točki biti 11 metara, a u najnižoj pet. Na tu kvadraturu stane jedno rukometno igralište, ali i tri terena za košarku normalne veličine. Podloga će biti sportski pod najviše klase, certificiran od strane FIBA-e, IHF-a i svih drugih krovnih sportskih organizacija, tako da vjerujemo da će sportaši imati jako dobre uvjete za rad – zadovoljan je prvi čovjek velikogoričkog sporta.

Iako je u ovakvim situacijama uvijek nezahvalno govoriti o rokovima, balon bi treba u upotrebu krenuti na proljeće ili ljeto 2025. godine, a dvije godine poslije dobit ćemo još jednu veliku dvoranu.

– U projektu škole u Kurilovcu također je trodjela dvorana, gabarita sličnih kao pod balonom, tako da će i to puno značiti goričkim sportašima. Bit će tu i male tribine, moći će se igrati i natjecanja, no u prvom redu tu također pričamo o terminima za trening. Budući da je u planu jednosmjenska nastava, cijelo poslijepodne dvorana će biti na raspolaganju našim klubovima, odnosno sportašima – gleda unaprijed Kovačić.

U rubriku “pogled unaprijed” svakako spadaju i projekti koje velikogorička Zajednica provodi, a tiču se u prvom redu djece, već od vrtićke dobi.

– Imamo program “Odaberi sport”, manifestaciju na kojoj se početkom školske godine prezentiraju svi sportovi, pa djeca mogu lakše odabrati u koji će sport eventualno krenuti. Od ove godine prvi put imamo i stipendije za mlade sportaše, a uskoro ćemo krenuti i s Vrtićkom Olimpijadom – otkrio je Kovačić.

E, to bi moglo biti posebno zanimljivo, a dogodit će se vrlo brzo.

– Radi se o programu HOO-a, odražava se već dvadeseti put na razini cijele Hrvatske, a sudjelovati može svatko tko podnese zahtjev. Mi smo se od ove godine uključili, prošli na natječaju, po kojem će dio sredstava snositi HOO, a dio mi sami – započeo je ovaj dio priče Kovačić pa nastavio:

– U Dječjoj Olimpijadi sve je isto kao i u pravoj olimpijadi. U svakom vrtiću organizirat će svoja natjecanja, odabrati djecu koja će ih predstavljati, a to znači po 20 dječaka i djevojčica iz svakog od četiri velikogorička vrtića. Centralni događaj bit će 27. svibnja na glavnom terenu Gradskog stadiona, imat ćemo i mimohod, dizat ćemo olimpijsku zastavu, paliti olimpijsku baklju… Sve kao na olimpijskim igrama. Igrat će se mini nogomet, mini rukomet i atletika kroz trčanje, štafetu, bacanje loptica i skok u dalj. To bi moralo biti jako lijepo.

HOTNEWS

Sisačko-moslavačka županija među najuspješnijima u cjelodnevnoj nastavi: rezultati nadmašili očekivanja

Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija ubraja se među najuspješnije u Hrvatskoj u provedbi eksperimentalnog modela cjelodnevne škole, koji se već treću godinu provodi u tri osnovnoškolske ustanove.

Riječ je o Osnovnoj školi Jasenovac, Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka u Hrvatskoj Kostajnici i Osnovnoj školi Zorke Sever u Popovači, čiji su ravnatelji i učitelji danas u Sisku predstavili dosadašnja iskustva i rezultate provedbe programa. Prezentacija je održana u suradnji sa županijom, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te župana Ivana Celjaka.

Govoreći o dosadašnjoj realizaciji projekta, župan je naglasio kako je županija u potpunosti ostvarila planirane ciljeve, ali i nadmašila pojedine zadane okvire.

„U potpunosti smo realizirali sve planirane aktivnosti, čak i više od toga. Sjećamo se početaka i svih izazova pri uvođenju programa, ali sada možemo reći da smo bili vrlo uspješni u tome. Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, nastoji osigurati što bolje uvjete za rad u školama, za sve naše učenike i zaposlenike na čemu kontinuirano radimo i dalje. Tom smo se cilju snažno posvetili, od energetske obnove školskih objekata, uređenja kuhinja, pa sve do uvođenja eksperimentalnih programa. U posljednjih nekoliko godina značajno smo ulagali u obrazovanje, a rezultati tih ulaganja već su vidljivi i vraćaju nam se kroz kvalitetniji sustav i bolje uvjete za sve“, istaknuo je župan Celjak.

U proteklih pet godina na području županije izgrađeno je i obnovljeno ukupno 25 školskih objekata, čime se nastoji osigurati ravnomjerna kvaliteta obrazovnih uvjeta bez obzira na lokaciju škole.

„Želimo osigurati kvalitetne uvjete u svakoj školi, bez obzira na mjesto stanovanja, odnosno bilo da se radi o školi koja je u gradu ili u ruralnim područjima. Želimo da svi obrazovni programi budu održivi i dostupni svima. Ulažemo puno truda i energije kako bismo unaprijedili obrazovanje u našoj županiji. Ipak, najveći teret nose naši učitelji i nastavnici, oni su ključ razvoja obrazovanja“, dodao je župan Celjak.

Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske. Predviđeno trajanje programa je četiri školske godine, a njegovi rezultati trebali bi poslužiti kao temelj za donošenje odluke o mogućem uvođenju cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u zemlji.

Nastavite čitati

Moja županija

Još stignete: Prijavite se za Ružu Zagrebačke županije do 24. travnja

Ovogodišnje izdanje obuhvaća osam različitih kategorija koje pokrivaju širok spektar turističke ponude – od održivih projekata i eno-gastro sadržaja do digitalnih rješenja i organizacije manifestacija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Natječaj za četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” ulazi u završnu fazu, a svi zainteresirani imaju vremena za prijavu još do 24. travnja.

Turistička zajednica Zagrebačke županije uputila je poziv svima koji još nisu predali svoje kandidature da to učine prije zatvaranja prijava. Riječ je o priznanju koje se u relativno kratkom razdoblju profiliralo među najvažnije nagrade za kvalitetu i inovativnost u turizmu na području županije.

Osam kategorija i ukupno 16 nagrada

Ovogodišnje izdanje obuhvaća osam različitih kategorija koje pokrivaju širok spektar turističke ponude – od održivih projekata i eno-gastro sadržaja do digitalnih rješenja i organizacije manifestacija. U svakoj kategoriji dodjeljuju se po dvije nagrade, što ukupno čini 16 priznanja.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je važnost samih prijava i ljudi koji stoje iza njih:
„Svake godine me iznova iznenadi širina i kvaliteta prijava koje pristižu. Iza svake kandidature stoji priča o ljudima koji ulažu energiju, znanje i strast u ono što rade. Pozivam sve koji još razmišljaju o prijavi da ne čekaju zadnji dan jer upravo su ti projekti, ti ljudi i te ideje ono što našu županiju čini destinacijom na koju možemo biti ponosni.”

Prijave se podnose putem online obrasca, a svi detalji o projektu dostupni su ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Objavljeni pozivi za EU projekte: Zagrebačka županija osigurala 800.000 eura

Pojedinačni korisnik može ostvariti najviše 30.000 eura potpore, a maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu iznosi 100.000 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels/Pixabay

Gradovima i općinama na području Zagrebačke županije u 2026. godini na raspolaganju je ukupno 800.000 eura potpore za projekte povezane s fondovima Europske unije, raspoređenih kroz dva javna poziva.

Jedan od natječaja odnosi se na financiranje pripreme projektne dokumentacije, za što je izdvojeno 300.000 eura. Lokalnim jedinicama omogućeno je pokrivanje troškova izrade ključnih dokumenata poput glavnog i izvedbenog projekta, studija izvodljivosti, procjene utjecaja na okoliš, tehničkih elaborata te analiza troškova i koristi. Pojedinačni korisnik može ostvariti najviše 30.000 eura potpore.

Drugi javni poziv usmjeren je na sufinanciranje same provedbe projekata koji se financiraju iz europskih programa i fondova. Za tu je svrhu osigurano 500.000 eura, a cilj mjere je pomoći gradovima i općinama u pokrivanju vlastitog financijskog udjela. Maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu iznosi 100.000 eura.

Natječaji su otvoreni do 30. studenoga 2026. godine, odnosno do trenutka kada se raspoloživa sredstva u potpunosti iskoriste.

Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije nalazi se ovdje.

Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata nalazi se ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Uz podršku Županije, 825 učenika učilo o Domovinskom ratu iz prve ruke

Zagrebačka županija niz godina njeguje suradnju s braniteljskim udrugama i financijski podržava njihove projekte, a tako i sa samoborskom 151. brigadom koja je osmislila i već nekoliko godina provodi ovaj hvalevrijedan projekt sata povijesti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Ukupno 825 učenika s područja Samobora i Svete Nedelje ove godine sudjeluje u edukativnom programu posvećenom Domovinskom ratu, koji već jedanaestu godinu provodi Udruga branitelja 151. samoborske brigade.

Program je osmišljen kao kombinacija teorijskog i terenskog učenja. Učenici tijekom dvodnevnih aktivnosti posjećuju Spomen sobu branitelja 151. samoborske brigade, a u Centru za mlade Bunker slušaju predavanje koje tradicionalno održava Jakša Raguž, autor monografije o ratnom putu brigade i znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest.

Dio edukacije odvija se i izvan učionice. U listopadu učenici odlaze na područje Trokuta kod Novske, gdje se nalazi spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima sa zapadnoslavonskog ratišta iz 1991. godine. Ondje se upoznaju s vojnim operacijama koje su se odvijale na tom prostoru.

Projekt su podržali predstavnici državne i regionalne vlasti. Među njima je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dok je Zagrebačku županiju predstavljao zamjenik župana Ervin Kolarec.

„Zagrebačka županija niz godina njeguje suradnju s braniteljskim udrugama i financijski podržava njihove projekte, a tako i sa samoborskom 151. brigadom koja je osmislila i već nekoliko godina provodi ovaj hvalevrijedan projekt sata povijesti“, rekao je Kolarec.

U programu sudjeluju učenici iz više osnovnih i srednjih škola, među kojima su Osnovna škola Milana Šiloboda, Osnovna škola Bogumila Tonija, Osnovna škola Milana Langa, Osnovna škola Samobor, Osnovna škola Rude, Osnovna škola Vladimira Deščaka iz Novaka, Osnovna škola Sveta Nedelja s područnom školom u Strmcu, kao i učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša, Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole Samobor te Srednje strukovne škole Samobor.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Ružić u Glini i Petrinji: Model organiziranog stanovanja kao alternativa institucionalnoj skrbi

Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić boravio je u prvom službenom posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je s županom Ivanom Celjakom obišao projekte socijalne skrbi u Glini i Petrinji, s fokusom na razvoj organiziranog stanovanja za starije osobe.

U Glini je održan radni sastanak na kojem se razgovaralo o širenju modela organiziranog stanovanja, posebno u ruralnim sredinama, gdje starije osobe često žive same. Cilj je omogućiti im dulji ostanak u vlastitoj zajednici uz dostupnu zdravstvenu i socijalnu podršku.

„Cilj je da starije osobe žive u organiziranom stanovanju u našim županijskim naseljima gdje će im biti dostupne sve potrebne zdravstvene i socijalne usluge. Upravo zato, umirovljeničko smo naselje u Glini izgradili u neposrednoj blizini Doma zdravlja i Doma za starije osobe“, rekao je župan Celjak.

Ministar Ružić istaknuo je kako takav model može biti primjer dobre prakse i izvan Hrvatske jer prati europske smjernice deinstitucionalizacije i omogućuje korisnicima samostalnost uz sigurnost.

„Smatram da je riječ o iznimno dobrom konceptu koji može poslužiti kao primjer u Hrvatskoj, ali i šire. O tome sam već razgovarao i na europskoj razini, jer se ovakvi modeli uklapaju u smjer europskih politika deinstitucionalizacije i razvoja zajedničkih oblika skrbi. Korisnici mogu zadržati visoku razinu samostalnosti, ali istovremeno imati sigurnost i dostupnu pomoć u slučaju potrebe, bilo zdravstvene, socijalne ili druge vrste. Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost“, rekao je Ružić.

Tijekom posjeta obišli su i Dom za starije osobe u Glini, dok je u Petrinji predstavljen obnovljeni Dom za odrasle osobe, koji će nakon otvorenja imati kapacitet za 92 korisnika, uz proširenje i dodatne sadržaje.

„Uskoro očekujemo otvaranje Doma, a novost je da kapacitet proširujemo za oko 15 korisnika u odnosu na raniji kapacitet. Dodana vrijednost je ugradnja dizala koje prije nije postojalo, imat ćemo prostor koji će se koristiti kao praonica rublja čime ćemo smanjiti troškove Doma, a korisnicima se osigurava viša razina usluge“, dodao je župan.

Na kraju, obiđeno je i umirovljeničko naselje u Petrinji s 57 stambenih jedinica, u kojem trenutno borave osobe čiji su domovi stradali u potresu.

Fotogalerija/Sisačko-moslavačka županija

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno