Povežite se s nama

Vijesti

Neki lijekovi i sunce nisu dobar spoj, kod nekih ljudi mogu izazvati alergijske reakcije

Fototoksične i fotoalergijske nuspojave lijekova najčešće se očituju kožnom reakcijom, no može se javiti i oštećenje noktiju i osjetljivost očiju.

Objavljeno

na

O dobrobitima sunca, kao i važnosti racionalnog boravka na suncu puno se zna. Manje je poznato da UV zračenje stupa u interakciju s nekim lijekovima što može dovesti do povećane osjetljivosti tzv. reakcija fotoosjetljivosti ili fotosenzibilnosti te posljedičnog crvenila, plikova čak i mjehura na koži.

Do fotoosjetljivosti može doći pri izlaganju sunčevim UVB zrakama, ali većina je uzrokovana izlaganjem UVA zrakama koje prodiru dublje u kožu. Dok su UVA zrake gotovo jednake tijekom cijele godine, intenzitet UVB zraka se mijenja te su najjače u ljetnim mjesecima i oko podneva.

Fotosenzitivnost se neće pojaviti kod svih osoba nego samo kod nekih, no ipak je neznatno češća kod osoba svijetle puti. Takva reakcija može po svom uzroku biti fototoksična ili fotoalergijska.

Mehanizam fototoksičnih reakcija vrlo je složen. Pod utjecajem UV zračenja molekula lijeka se mijenja pri čemu mogu nastati slobodni radikali koji dovode do staničnih oštećenja. Fototoksična reakcija javlja se nekoliko minuta do nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Simptomi dosežu svoj vrhunac 24 do 48 sati od izloženosti, a povlačenje počinje 48 do 96 sati od pojave prvih simptoma. Jačina upalne reakcije i nastale promjene proporcionalne su količini fotosenzibilizirajuće tvari i intenzitetu djelovanja UV zraka na izloženu kožu.

Fotoalergijske reakcije manje su česte u odnosu na fototoksične reakcije, ali je za njihovu pojavu potrebna znatno manja doza kritičnog lijeka i UV zračenja. Budući da su rezultat odgovora imunološkog sustava, za njihov nastup potrebno je određeno vrijeme, tzv. senzibilizacijsko razdoblje, 24 do 72 sata. Dok su fototoksične reakcije ograničene samo na dijelove kože koji su izloženi suncu, fotoalergijska reakcija se može širiti na kožu koja nije izložena suncu. Simptomi su crvenilo, svrbež te ponekad mjehurići. Promjene su prolazne i nestaju ubrzo nakon prestanka uzimanja lijeka ili nekog drugog sredstva koje sadrži fotoalergen. Međutim, ako se bolest ne prepozna i lijek nastavi uzimati, promjene će se ponovno javiti pri svakoj sljedećoj primjeni te može doći do razvoja kronične hiperpigmentacije i zadebljanja kože.

Fototoksične i fotoalergijske nuspojave lijekova najčešće se očituju kožnom reakcijom, no može se javiti i oštećenje noktiju i osjetljivost očiju.
Za brojne lijekove postoje podaci o riziku od fotosenzitivnosti ako se uzmu oralno ili primijene lokalno. Izdvojit ćemo samo samo neke:

Antimikrobni lijekovi (ciprofloksacin, levofloksacin, doksiciklin, kombinacija sulfometoksazola i trimetoprima)
Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti (5-fluorouracil)
Lijekovi za bolesti srca (amiodaron, nifedipin, diltiazem, enalapril, ramipril)
Lijekovi s protuupalnim i antireumatskim djelovanjem (naproksen, piroksikam, celekoksib)
Antidepresivi (amitriptilin)
Neki kontraceptivi
Lijekovi za lječenje akni (izotretinoin)…

I neki dodaci prehrani kao i biljni lijekovi također mogu djelovati fotosenzitivno. Npr. eterična ulja citrusa bogata kumarinima (bergamot, limun, naranča, mandarina, limeta) mogu izazvati fototoksične reakcije i ostaviti hiperpigmentacijske mrlje pa ih je preporučljivo izbjegavati barem 12 sati prije izlaganja suncu. Pripravci gospine trave, bilo da se radi o oralnom preparatu ili o uljnom maceratu (kantarionovo ulje) također su fototoksični, te se ne preporučuju upotrebljavati prije sunčanja.

Trave sadrže furanokumarine koji također mogu uzrokovati reakcije fotoosjetljivosti, što se često očituje crvenilom i plikovima kod djece koja se igraju na travi ili osoba koje kose travnjake. U većini slučajeva zaostaju smeđe mrlje na koži.

Čak i određena hrana bogata psoralenima (celer, mrkva, limeta, smokva, peršin) u dodiru s kožom može izazvati pojačanu fotoosjetljivost.

Prestanak uzimanja ovih lijekova može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica pa u slučaju pojave fotosenzitivnosti, nije preporučljivo prekinuti terapiju bez prethodnog razgovora s liječnikom.

Važno je napomenuti da mnogi lijekovi koji ne uzrokuju fotosenzitivne reakcije mogu imati neželjeni učinak ako je bolesnik dulje izložen jakom suncu. Naime, jako sunce iscrpljuje organizam, pregrijava ga i dehidrira, što može dovesti do promijenjenog metabolizma lijeka i njegova jačeg ili slabijeg učinka. Stoga, ako ste bolesni te uzimate bilo koji lijek, izbjegavajte dulje izlaganje suncu.

U pravilu, ako se uzima lijek koji uzrokuje fotosenzitivnu reakciju, trebalo bi izbjegavati izlaganje suncu pogotovo između 10 i 16 sati, nositi laganu odjeću dugih rukava i nogavica, štititi glavu šeširima širokog oboda te koristiti sredstva za sunčanje s visokim zaštitnim faktorima. S obzirom na to da i zaštitne kreme za sunce mogu imati neke štetne sastojke, treba birati one medicinske, s oznakom hipoalergenosti te ih redovito nanositi na izložene dijelove tijela. Za savjet oko odabira pravog proizvoda za Vas pitajte svog ljekarnika ili potražite na webshopu Ljekarni Zagrebačke županije.

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=avene&really_curr_tax=26-product_cat

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=eucerin&really_curr_tax=26-product_cat

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=vichy&really_curr_tax=26-product_cat

 

Vijesti

Policija upozorava! Sezona biciklista i motociklista kreće, oprez na cestama je ključan

PU zagrebačka apelira na bicikliste, mopediste, motocikliste i vozače romobila da poštuju pravila i prilagode brzinu kako bi se spriječile nesreće.

Objavljeno

na

Objavio/la

S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.

Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.

Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.

“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.

Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.

Nastavite čitati

Vijesti

Bez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova

Radovi su planirani kroz tri dana, od utorka do četvrtka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.

Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.

Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.

U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).

Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.

Nastavite čitati

Vijesti

Gotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mjesni odbor Gradići/ Facebook

Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.

Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.

“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno