Povežite se s nama

Vijesti

Neki lijekovi i sunce nisu dobar spoj, kod nekih ljudi mogu izazvati alergijske reakcije

Fototoksične i fotoalergijske nuspojave lijekova najčešće se očituju kožnom reakcijom, no može se javiti i oštećenje noktiju i osjetljivost očiju.

Objavljeno

na

O dobrobitima sunca, kao i važnosti racionalnog boravka na suncu puno se zna. Manje je poznato da UV zračenje stupa u interakciju s nekim lijekovima što može dovesti do povećane osjetljivosti tzv. reakcija fotoosjetljivosti ili fotosenzibilnosti te posljedičnog crvenila, plikova čak i mjehura na koži.

Do fotoosjetljivosti može doći pri izlaganju sunčevim UVB zrakama, ali većina je uzrokovana izlaganjem UVA zrakama koje prodiru dublje u kožu. Dok su UVA zrake gotovo jednake tijekom cijele godine, intenzitet UVB zraka se mijenja te su najjače u ljetnim mjesecima i oko podneva.

Fotosenzitivnost se neće pojaviti kod svih osoba nego samo kod nekih, no ipak je neznatno češća kod osoba svijetle puti. Takva reakcija može po svom uzroku biti fototoksična ili fotoalergijska.

Mehanizam fototoksičnih reakcija vrlo je složen. Pod utjecajem UV zračenja molekula lijeka se mijenja pri čemu mogu nastati slobodni radikali koji dovode do staničnih oštećenja. Fototoksična reakcija javlja se nekoliko minuta do nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Simptomi dosežu svoj vrhunac 24 do 48 sati od izloženosti, a povlačenje počinje 48 do 96 sati od pojave prvih simptoma. Jačina upalne reakcije i nastale promjene proporcionalne su količini fotosenzibilizirajuće tvari i intenzitetu djelovanja UV zraka na izloženu kožu.

Fotoalergijske reakcije manje su česte u odnosu na fototoksične reakcije, ali je za njihovu pojavu potrebna znatno manja doza kritičnog lijeka i UV zračenja. Budući da su rezultat odgovora imunološkog sustava, za njihov nastup potrebno je određeno vrijeme, tzv. senzibilizacijsko razdoblje, 24 do 72 sata. Dok su fototoksične reakcije ograničene samo na dijelove kože koji su izloženi suncu, fotoalergijska reakcija se može širiti na kožu koja nije izložena suncu. Simptomi su crvenilo, svrbež te ponekad mjehurići. Promjene su prolazne i nestaju ubrzo nakon prestanka uzimanja lijeka ili nekog drugog sredstva koje sadrži fotoalergen. Međutim, ako se bolest ne prepozna i lijek nastavi uzimati, promjene će se ponovno javiti pri svakoj sljedećoj primjeni te može doći do razvoja kronične hiperpigmentacije i zadebljanja kože.

Fototoksične i fotoalergijske nuspojave lijekova najčešće se očituju kožnom reakcijom, no može se javiti i oštećenje noktiju i osjetljivost očiju.
Za brojne lijekove postoje podaci o riziku od fotosenzitivnosti ako se uzmu oralno ili primijene lokalno. Izdvojit ćemo samo samo neke:

Antimikrobni lijekovi (ciprofloksacin, levofloksacin, doksiciklin, kombinacija sulfometoksazola i trimetoprima)
Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti (5-fluorouracil)
Lijekovi za bolesti srca (amiodaron, nifedipin, diltiazem, enalapril, ramipril)
Lijekovi s protuupalnim i antireumatskim djelovanjem (naproksen, piroksikam, celekoksib)
Antidepresivi (amitriptilin)
Neki kontraceptivi
Lijekovi za lječenje akni (izotretinoin)…

I neki dodaci prehrani kao i biljni lijekovi također mogu djelovati fotosenzitivno. Npr. eterična ulja citrusa bogata kumarinima (bergamot, limun, naranča, mandarina, limeta) mogu izazvati fototoksične reakcije i ostaviti hiperpigmentacijske mrlje pa ih je preporučljivo izbjegavati barem 12 sati prije izlaganja suncu. Pripravci gospine trave, bilo da se radi o oralnom preparatu ili o uljnom maceratu (kantarionovo ulje) također su fototoksični, te se ne preporučuju upotrebljavati prije sunčanja.

Trave sadrže furanokumarine koji također mogu uzrokovati reakcije fotoosjetljivosti, što se često očituje crvenilom i plikovima kod djece koja se igraju na travi ili osoba koje kose travnjake. U većini slučajeva zaostaju smeđe mrlje na koži.

Čak i određena hrana bogata psoralenima (celer, mrkva, limeta, smokva, peršin) u dodiru s kožom može izazvati pojačanu fotoosjetljivost.

Prestanak uzimanja ovih lijekova može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica pa u slučaju pojave fotosenzitivnosti, nije preporučljivo prekinuti terapiju bez prethodnog razgovora s liječnikom.

Važno je napomenuti da mnogi lijekovi koji ne uzrokuju fotosenzitivne reakcije mogu imati neželjeni učinak ako je bolesnik dulje izložen jakom suncu. Naime, jako sunce iscrpljuje organizam, pregrijava ga i dehidrira, što može dovesti do promijenjenog metabolizma lijeka i njegova jačeg ili slabijeg učinka. Stoga, ako ste bolesni te uzimate bilo koji lijek, izbjegavajte dulje izlaganje suncu.

U pravilu, ako se uzima lijek koji uzrokuje fotosenzitivnu reakciju, trebalo bi izbjegavati izlaganje suncu pogotovo između 10 i 16 sati, nositi laganu odjeću dugih rukava i nogavica, štititi glavu šeširima širokog oboda te koristiti sredstva za sunčanje s visokim zaštitnim faktorima. S obzirom na to da i zaštitne kreme za sunce mogu imati neke štetne sastojke, treba birati one medicinske, s oznakom hipoalergenosti te ih redovito nanositi na izložene dijelove tijela. Za savjet oko odabira pravog proizvoda za Vas pitajte svog ljekarnika ili potražite na webshopu Ljekarni Zagrebačke županije.

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=avene&really_curr_tax=26-product_cat

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=eucerin&really_curr_tax=26-product_cat

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=vichy&really_curr_tax=26-product_cat

 

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

Pijani vozači, brzina i mobiteli – policija u četiri dana zabilježila 45 prekršaja

Pojačani policijski nadzor tijekom vikenda otkrio je 45 prometnih prekršaja, a dvojica vozača završila su na sudu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička policija je provela pojačani nadzor prometa, a u četiri dana akcije zabilježeno je ukupno 45 prometnih prekršaja. Najviše ih se odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Policijski službenici od 22. do 25. svibnja zaustavili su šest vozača pod utjecajem alkohola, četvero ih je vozilo prebrzo kroz naselje, a pet vozača nije koristilo sigurnosni pojas. Zabilježen je i jedan slučaj korištenja mobitela tijekom vožnje te jedan vozač koji je upravljao automobilom bez dozvole.

Najveća koncentracija alkohola izmjerena je u nedjelju oko pola sata iza ponoći u Ulici Slavka Kolara. Policija je ondje zaustavila 38-godišnjeg vozača koji je imao 1,97 promila alkohola u krvi. Vozač je uhićen i priveden na općinski sud, gdje mu je izrečena novčana kazna od 1330 eura te šest mjeseci zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom akcije dvojica vozača završila su na sudu uz optužni prijedlog, a šestero vozača privremeno je isključeno iz prometa oduzimanjem vozačke dozvole na 12 sati zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno