ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Neki lijekovi i sunce nisu dobar spoj, kod nekih ljudi mogu izazvati alergijske reakcije

Fototoksične i fotoalergijske nuspojave lijekova najčešće se očituju kožnom reakcijom, no može se javiti i oštećenje noktiju i osjetljivost očiju.

Objavljeno

na

O dobrobitima sunca, kao i važnosti racionalnog boravka na suncu puno se zna. Manje je poznato da UV zračenje stupa u interakciju s nekim lijekovima što može dovesti do povećane osjetljivosti tzv. reakcija fotoosjetljivosti ili fotosenzibilnosti te posljedičnog crvenila, plikova čak i mjehura na koži.

Do fotoosjetljivosti može doći pri izlaganju sunčevim UVB zrakama, ali većina je uzrokovana izlaganjem UVA zrakama koje prodiru dublje u kožu. Dok su UVA zrake gotovo jednake tijekom cijele godine, intenzitet UVB zraka se mijenja te su najjače u ljetnim mjesecima i oko podneva.

Fotosenzitivnost se neće pojaviti kod svih osoba nego samo kod nekih, no ipak je neznatno češća kod osoba svijetle puti. Takva reakcija može po svom uzroku biti fototoksična ili fotoalergijska.

Mehanizam fototoksičnih reakcija vrlo je složen. Pod utjecajem UV zračenja molekula lijeka se mijenja pri čemu mogu nastati slobodni radikali koji dovode do staničnih oštećenja. Fototoksična reakcija javlja se nekoliko minuta do nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Simptomi dosežu svoj vrhunac 24 do 48 sati od izloženosti, a povlačenje počinje 48 do 96 sati od pojave prvih simptoma. Jačina upalne reakcije i nastale promjene proporcionalne su količini fotosenzibilizirajuće tvari i intenzitetu djelovanja UV zraka na izloženu kožu.

Fotoalergijske reakcije manje su česte u odnosu na fototoksične reakcije, ali je za njihovu pojavu potrebna znatno manja doza kritičnog lijeka i UV zračenja. Budući da su rezultat odgovora imunološkog sustava, za njihov nastup potrebno je određeno vrijeme, tzv. senzibilizacijsko razdoblje, 24 do 72 sata. Dok su fototoksične reakcije ograničene samo na dijelove kože koji su izloženi suncu, fotoalergijska reakcija se može širiti na kožu koja nije izložena suncu. Simptomi su crvenilo, svrbež te ponekad mjehurići. Promjene su prolazne i nestaju ubrzo nakon prestanka uzimanja lijeka ili nekog drugog sredstva koje sadrži fotoalergen. Međutim, ako se bolest ne prepozna i lijek nastavi uzimati, promjene će se ponovno javiti pri svakoj sljedećoj primjeni te može doći do razvoja kronične hiperpigmentacije i zadebljanja kože.

Fototoksične i fotoalergijske nuspojave lijekova najčešće se očituju kožnom reakcijom, no može se javiti i oštećenje noktiju i osjetljivost očiju.
Za brojne lijekove postoje podaci o riziku od fotosenzitivnosti ako se uzmu oralno ili primijene lokalno. Izdvojit ćemo samo samo neke:

Antimikrobni lijekovi (ciprofloksacin, levofloksacin, doksiciklin, kombinacija sulfometoksazola i trimetoprima)
Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti (5-fluorouracil)
Lijekovi za bolesti srca (amiodaron, nifedipin, diltiazem, enalapril, ramipril)
Lijekovi s protuupalnim i antireumatskim djelovanjem (naproksen, piroksikam, celekoksib)
Antidepresivi (amitriptilin)
Neki kontraceptivi
Lijekovi za lječenje akni (izotretinoin)…

I neki dodaci prehrani kao i biljni lijekovi također mogu djelovati fotosenzitivno. Npr. eterična ulja citrusa bogata kumarinima (bergamot, limun, naranča, mandarina, limeta) mogu izazvati fototoksične reakcije i ostaviti hiperpigmentacijske mrlje pa ih je preporučljivo izbjegavati barem 12 sati prije izlaganja suncu. Pripravci gospine trave, bilo da se radi o oralnom preparatu ili o uljnom maceratu (kantarionovo ulje) također su fototoksični, te se ne preporučuju upotrebljavati prije sunčanja.

Trave sadrže furanokumarine koji također mogu uzrokovati reakcije fotoosjetljivosti, što se često očituje crvenilom i plikovima kod djece koja se igraju na travi ili osoba koje kose travnjake. U većini slučajeva zaostaju smeđe mrlje na koži.

Čak i određena hrana bogata psoralenima (celer, mrkva, limeta, smokva, peršin) u dodiru s kožom može izazvati pojačanu fotoosjetljivost.

Prestanak uzimanja ovih lijekova može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica pa u slučaju pojave fotosenzitivnosti, nije preporučljivo prekinuti terapiju bez prethodnog razgovora s liječnikom.

Važno je napomenuti da mnogi lijekovi koji ne uzrokuju fotosenzitivne reakcije mogu imati neželjeni učinak ako je bolesnik dulje izložen jakom suncu. Naime, jako sunce iscrpljuje organizam, pregrijava ga i dehidrira, što može dovesti do promijenjenog metabolizma lijeka i njegova jačeg ili slabijeg učinka. Stoga, ako ste bolesni te uzimate bilo koji lijek, izbjegavajte dulje izlaganje suncu.

U pravilu, ako se uzima lijek koji uzrokuje fotosenzitivnu reakciju, trebalo bi izbjegavati izlaganje suncu pogotovo između 10 i 16 sati, nositi laganu odjeću dugih rukava i nogavica, štititi glavu šeširima širokog oboda te koristiti sredstva za sunčanje s visokim zaštitnim faktorima. S obzirom na to da i zaštitne kreme za sunce mogu imati neke štetne sastojke, treba birati one medicinske, s oznakom hipoalergenosti te ih redovito nanositi na izložene dijelove tijela. Za savjet oko odabira pravog proizvoda za Vas pitajte svog ljekarnika ili potražite na webshopu Ljekarni Zagrebačke županije.

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=avene&really_curr_tax=26-product_cat

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=eucerin&really_curr_tax=26-product_cat

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=vichy&really_curr_tax=26-product_cat

 

CityLIGHTS

VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu

Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SDP

Socijaldemokratska partija Hrvatske nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja radnika, a središnja tema novog ciklusa tribina bit će skraćenje radnog vremena.

Nakon što su tijekom ožujka u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Zagrebu predstavili prijedloge za rješavanje problema prekarnih oblika rada, iz SDP-a sada otvaraju širu raspravu o jednom od ključnih elemenata svoje Programske deklaracije usvojene početkom godine.

Prva tribina pod nazivom „Raditi da bi živjeli” održat će se u petak, 10. travnja 2026. u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a u Velikoj Gorici, na adresi Cvjetno naselje 11.

Raspravu će voditi Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i lokalne organizacije SDP-a, dok će u panelu sudjelovati saborski zastupnici Mišo Krstičević i Denis Kralj, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec te predsjednik Foruma seniora Ivo Jelušić.

Fokus na kraći radni tjedan i digitalna prava

U središtu tribine bit će prijedlog postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste razine plaće, kao i pitanje prava radnika na digitalno isključenje. Sudionici će raspravljati i o redefiniranju društvene pravednosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog napretka i rasta produktivnosti, uz naglasak na ravnomjerniju raspodjelu stvorenih vrijednosti.

Programska deklaracija SDP-a pritom ističe da skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanje učinkovitosti i ukupnog društvenog blagostanja.

Primjeri iz prakse i uloga sindikata

Na tribini će biti predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtke koje su već implementirale četverodnevni radni tjedan. Prema tim iskustvima, takav model može donijeti veću produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i pozitivne poslovne rezultate.

Također će se otvoriti pitanje jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja kao ključnih mehanizama zaštite radničkih prava u promjenjivim ekonomskim uvjetima.

Ovim ciklusom tribina SDP želi potaknuti javnu raspravu o modernizaciji tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima rad osigurava dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Najave

DVD Mraclin otvara vrata najmlađima – prvi sastanak već u petak

Objavljeno

na

Objavio/la

03.06.2018. Turopolje - Gradsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Foto: David Jolić / cityportal.hr

DVD Mraclin pokreće vježbe za djecu i mladež, i to za dječake i djevojčice, a prvi informativni sastanak održat će se u petak, 10. travnja u 19:30 sati. Cilj prvog susreta je utvrditi broj zainteresiranih te dogovoriti daljnji plan aktivnosti, a iz DVD-a pozivaju djecu i roditelje da dođu na razgovor.

Program je namijenjen djeci u dobi od 6 do 12 godina te mladeži od 12 do 16 godina.

Rad s djecom vodit će Željko Babić i Petar Vinetić, dok će mušku mladež trenirati Filip Križanić i Josip Vukašinec. Za žensku mladež zadužene su Lucija Kos i Ana Posavec.

Nastavite čitati

Vijesti

MUP traži nove policajce! Otvoren natječaj za 700 kandidata

Upisuje se 150 učenika u Policijsku školu „Josip Jović“ i 550 polaznika u program za odrasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis novih kandidata za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027., a ukupno se traži 700 budućih policijskih službenika, kroz Policijsku školu „Josip Jović“ i program obrazovanja odraslih. Prijave kreću 8. travnja, a podnose se putem sustava e-Građani ili poštom.

Za Policijsku školu „Josip Jović“ planiran je upis 150 učenika u treći razred, od čega 130 za potrebe MUP-a te 20 za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji su završili drugi razred četverogodišnje srednje škole (gimnazije ili strukovne škole razine 4.2), imaju najmanje dobar uspjeh i vladanje, te na početku nastave nisu stariji od 19 godina.

Kandidati moraju proći profesionalnu selekciju, testove tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te provjere zdravstvene sposobnosti i osobne dostojnosti. Također, ne smiju biti članovi političkih stranaka. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2026.

Osim toga, MUP planira upis 550 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka. Program bi trebao početi najranije 19. listopada 2026., a nakon završetka polaznici će se, ovisno o potrebama službe, primati u radni odnos u MUP. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji imaju završenu srednju školu, trogodišnju ili četverogodišnju, te na dan 19. listopada 2026. nisu navršili 28 godina. Uvjeti uključuju i prolazak psihološkog testiranja, provjeru tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te zdravstvenu provjeru i provjeru osobne dostojnosti. Rok za prijave traje do 28. kolovoza 2026.

U oba natječaja kandidati su obvezni priložiti traženu dokumentaciju, uključujući svjedodžbe i dokaze o državljanstvu i prebivalištu, a nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati će o terminima provjera biti obaviješteni putem web stranice MUP-a, korisničkog pretinca e-Građani te putem SMS-a i e-maila navedenih u prijavi. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tko gleda koga? Otvorene prijave za ovogodišnje izdanje Oglede festivala

Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Oglede festival

Oglede festival objavio je javni poziv za umjetnike za izdanje koje će se održati od 1. do 3. listopada 2026. u Velikoj Gorici, s fokusom na temu „Uvijek (te) netko gleda“.

Festival, koji djeluje kao platforma za suvremene izvedbene prakse i afirmaciju nezavisne scene, ove godine traži vizualne radove koji promišljaju identitet u kontekstu suvremenog društva i digitalnog okruženja. Naglasak je na identitetu kao promjenjivom procesu koji se oblikuje kroz odnos s drugima, ali i kroz stalnu izloženost, nadzor i granice između privatnog i javnog.

Umjetnička voditeljica festivala Ana Katulić ističe: „Zanimaju nas radovi koji na različite načine promišljaju identitet kao proces i konstrukciju kroz različite politike gledanja, ne gledanja ili zabrane gledanja. Koja je pozicija moći onoga koji promatra u odnosu na onoga koji je promatran te kako taj odnos definira nečiji pogled i mogući voajerizam. Radovi bi trebali odgovoriti na pitanja različitih načina pogleda, odnosno kako gledamo i bivamo gledani, kao i pitanja nadzora, osobne izloženosti te granice između privatnog i javnog prostora u digitalnom i društvenom kontekstu današnjice“.

Natječaj je otvoren za radove iz područja vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, umjetnosti, fotografije, grafike i kolaža. Svi prijavljeni radovi moraju biti prilagodljivi za tisak u formatu plakata dimenzija 100×70 centimetara. Moguće je prijaviti i multimedijalne radove, poput videa, performansa ili GIF-a, pod uvjetom da imaju jasno definiranu vizualnu formu pogodnu za statični prikaz.

Prijaviti se mogu vizualni umjetnici, studenti umjetničkih i dizajnerskih smjerova, kao i mladi autori te svi zainteresirani čiji rad odgovara zadanoj temi.

O odabiru će odlučivati stručni žiri koji čine vizualni umjetnici i dizajneri Martina Granić i Mario Dobrečević te kustosica Antonia Vodanović. Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Prijave se zaprimaju putem e-mail adrese [email protected], uz naznaku „Prijava za Javni natječaj“, a potrebno je priložiti opis rada, vizualne materijale i kratku biografiju autora ili autorice.

Rok za prijavu je 27. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno