Povežite se s nama

Vijesti

Nekada su bile strah i trepet Turopolja

Od njihovih vradžbina krave su skakale poput antilopi

Objavljeno

na

Čovjekova potreba za mističnim od davnine je bila njegov pokretač i potreba, a neki su je platili i glavom. Progon vještica bio je omiljen ‘sport’ diljem ‘starog’ kontinenta pa tako i u hrvatskim zemljama sve do početka vladavine Marije Terezije i Prosvjetiteljstva. Zanimljivo je kako se zadnje suđenje kojim se propitao status neke osobe kao vještice u našoj zemlji održao u drugoj polovici 90-tih godina prošlog stoljeća. Štefica iz podravskog sela Kunovec Breg prokazana je od skidača uroka i ‘proroka’ Franje kao glavna coprnica u svom kraju. Na teret joj je stavio da izaziva bolesti kod djece te čini razne štete po selu. Mještani su počeli vršiti razne oblike nasilja nad ženom, javno su spaljivali stvari koje im je poklonila, djeca su je pljuvala, a susjedi bježali od nje. U atmosferi progona i straha posegnula je za pravosuđem i pokrenula sudsku parnicu kojom je u svibnju 1996. godine zakonski dokazala da nije vještica. Više o ovoj tematici porazgovarali smo s Nikolom Pejakom, sakupljačem usmene predaje i Margaretom Biškupić Čurla, ravnateljicom Muzeja Turopolja i pokretačicom Perunfesta.

Iako su progoni vještica sada već davna prošlost, još uvijek postoje ljudi koji se bave magijom i čarobnjaštvom.

– Nekada je bilo normalno da nedjeljom odeš na misu i moliš krunicu, a onda navečer bacaš ugljen u vodu. Vjerska stvar uzimala se zdravo za gotovo, kad većina na prostoru na kojem živim prakticira neku vjeru i ja ću je prakticirati, a sa strane ću prakticirati okultno. Ljudi ne samo da vjeruju u to, nego i danas postoje ljudi koji se bave s time. Osobno ih nikad nisam susreo, ali sam upoznao čovjeka iz Gustelnice koji tvrdi da ga je začarala coprnica dok se kao mladić vračao s blagom s ispaše. Coprnica ga je pogledala ‘urokljivim okom’ pa su se on i stoka poslije toga osjećali stalno umorno. Pomoć je zatražio kod druge coprnice i ona mu je dala savjet da preljeva vodu s tri različita izvora. Kako to nije pomoglo, na kraju je otišao kod svećenika koji mu je dao injekcije u vrat – rekao nam je Nikola.

 

Priče o coprnicama, vilama, kugama i ostalim mitskim bićima iz vatre, mraka i vode nisu nepoznanica u Turopolju. Usmenom predajom neke su se uspjele zadržati do danas, a neke će zauvijek ostati nepoznate.

– Svaki kraj ima te priče. Problem je što su one sa suvremenim tehnologijama gotovo nestale, jer nekad je to bio jedini vid zabave. Uz svjetlo svijeće često su se pričale i prepričavale priče o mitskim bićima. Sve to svoje korijenje vuče još iz staroslavenske mitologije i poganskih vremena. Problem je što ljudi ne vole pričati o tome. Kad kažem ljudi, mislim na kazivače. Problem je što se to u njihovim glavama kosi s vjerom, koja negira takve stvari i zapravo želi riješiti ljude straha od takvih stvari – objasnila je ravnateljica.

Prvi tko te zamoli za uslugu nakon što si spalio predmet vradžbine, taj ju je i postavio

Teško je doći do kazivača, a kada se i odluče progovoriti o tim stvarima to zna ponekad teško pasti i najiskusnijim slušateljima. Nikola nam je otkrio da ga je par puta znao uhvatiti strah slušajući osobna iskustva ljudi, a kao jedno od zanimljivijih istaknuo je priču iz sela Gračanica.

– Zabilježio sam priču jednog kazivača o slučaju koji se dogodio u jednom selu prekoputa Kupe i Pokupskog. Muškarac je svjedočio da je starica za koju se znalo da je vještica, jer prije je u svakom selu bilo osoba koje su se bavile takvim stvarima, bacila vradžbinu kad je prolazila kraj njihovog dvorišta. Naime, sutradan ujutro kad je krenuo izvesti blago na pašu, krave su postale nemirne i krenule preskakati ogradu poput antilopi. Mama kazivača preko puta ceste u koprivama je pronašla zavežljaj u kojem su bile kosti, komadi metala i kosa. Preplašena žena to je polila sa svetom vodom, izmolila se i na kraju zapalila. Nakon toga dotična baba došla je do nje i zatražila od nje aspirin za glavobolju, a to je bio znak da je upravo ona bacila vradžbinu. Prema vjerovanju kad spališ predmet kojim ti je netko napravio vradžbinu, tko te idući dan prvi dođe tražiti neku uslugu taj ti je to i napravio – ispričao nam je Pejak.

Ilustracija

Turopoljke nekada nisu zazirale od gatara

Ljudi su oduvijek voljeli znati što ih očekuje kako bi se pripremili na sve nedaće, pa je to dovelo do razvoja gatanja i svih mogućih načina proricanja sudbine. Od davnine su proročice i proroci proricali ljudske sudbine. Taj običaj također je duboko pustio svoje korijenje i u Turopolju i okolici.

– Ženska narodna nošnja iz Lukinić Brda ima specifični ukras na sebi. Primijetili smo da na nekim nošnjama dio tog ukrasa nedostaje. Na nekima ga ima, a na nekima ne. Postavili smo si pitanje zašto je tome tako i saznali da su te male ukrasne trake sa fertuna nekada koristile za gatanje pa su ih žene jednostavno skidale kad su išle kod gatare. Bilo kakva priča o tome izazivala je veliki otpor kod naših sugovornica. Najčešći odgovor bio je ‘Ja to nikad nisam radila, samo sam čula da su neke to radile’. Iako je bilo zabranjeno, ljudi su to radile iz zabave. No, niti jedna nije htjela potvrditi da je bila kod gatare – otkrila nam je Biškupić Čurla.

Ilustracija

Coprnjak iz Hotnje dokazao da može biti nevidljiv

Iako su u povijesti žene najčešće bile optuživane za vještičarenje, ne treba zaboraviti i coprnjake koji su najčešće imali dužnost duhovnih vođa u svijetu coprnica. Oni bi okupljali coprnice na seminarima, a što se točno tamo događalo do danas je ostalo nepoznato, možemo samo nagađati. Coprnjaki su navodno bili jako moćni.

– Jedan moj kazivač govorio mi je o slučaju iz 1997. ili 98. u Hotnji. Stariji muškarac koji se predstavljao kao coprnjak i imao knjigu s čarolijama, uspio je postati nevidljiv. Na očigled mlađeg muškarca, coprnjak je ušao u štalu svog susjeda i pomuzao kravu, a da ga susjed ni nitko od ukućana koji su bili u dvorištu i ulazili u štalu nije vidio – prepričao nam je Pejak.

Objasnio nam je kako se ‘zanat’ uvijek prenosio po majčinoj liniji.

– Zanimljivo je da se taj zanat uvijek prenosio po ženskoj liniji u obitelji. Više puta sam zabilježio da se vještičarenje prenosilo s bake na mamu, s mame na kćer, s kćeri na unuku, a nikada da se netko sa stane samoinicijativno počeo baviti time. To je uvije bila obiteljska stvar – dodao je.

Ilustracija

Pojavljivale su se s prvim zrakama sunca

Kako smo doznali coprnice i coprnjaki nisu jedine zvijezde turopoljskog mističnog svijeta. Izvori te korita rijeka i potoka njihova su prirodna staništa.

– Kazivači mi često pričaju o vilama. U načelu one su dobre, a znaju biti nestašne i ukrasti stoku iz štala. Neki tvrde da ih mogu vidjeti samo dobri i neiskvareni ljudi, a najčešće su viđene uz korita rijeka i potoka kako se peru, uređuju i pjevaju. Ponekad tamo dolaze s prvim zrakama sunca i lebde, drže se za ruke i plešu. Kada ih čovjek vidi najčešće nestaju u vodi, ali bilo je slučajeva da su vile prilazile ljudima i upozoravale ih na nešto poput toga da ne rade nedjeljom ili blagdanom. Pored bijelih ili dobrih vila, postoje i crne ili zle. Najčešće su u pratnji vraga i demona, ali to je rijetkost, do sada sam zabilježio samo dva takva slučaja – ispričao nam je sakupljač priča.

Stvari nisu uvijek onakve kakvima se čine

Pa ipak, sve ove priče treba uzeti s rezervom jer ponekad stvari nisu onakve kave nam se čine.

– Dosta toga ima stvarnu podlogu, pogotovo kad ti ljudi iz prve ruke pričaju svoje doživljaje. Po njihovim reakcijama imam osjećaj da me nisu lagali. Ti vidiš po čovjeku da mu je možda malo neugodno i počne se malo preznojavati. No, uvijek postoji mogućnost da mu se nešto pričinilo. Mislim da se kod nijednog kazivača ne radi o obliku mentalne bolesti. Može biti da je netko bio pijan i takve stvari moraš uzeti u obzir. Prije se često pio tudum, koji ima halucinogena svojstva – naglasio je Nikola.

Dobra prilika za zaradu

Priče o coprnicama, vilama, kugama i ostalim mitskim bićima iz vatre, mraka i vode dobra su podloga za razvoj turističke priče. Perunfest je najbolji pokazatelj da postoji publika zainteresirana za tu tematiku. Riječ je o projektu iza kojeg stoji Muzej Turopolja.

– Neki vole cosplay i kostimiranje, kao što drugi vole folklor, ići na aerobik ili teretanu. Najbolji je primjer Red Čuvara grada Zagreba, viteška udruga čiji su članovi poslovni i obiteljski ljudi, a kroz svoj hobi čuvaju našu tradiciju. Tako da postoji velik interes za tu tematiku. Perunfest je od prve godine napravio bum, ja sam sigurna da se oko njega otvori neki kamp da bi on bio pun. Od 1. travnja na našoj Facebook stranici krenu upiti za festival, a većina tih ljudi nije s goričkog područja. Postali smo prva manifestacija koja je uspjela privući ljude na naše područje. Vjerujem da je velikim djelom za to zaslužan o Zdenko Bašić, umjetnik koji je nadaleko poznat. Primijetili smo da nam se posjetitelji vračaju, što znači da radimo dobar posao – pohvalila se ravnateljica Muzeja Turopolja.

Prilika je tu samo je treba znati iskoristiti. Muzej Turopolja je Perunfestom je odškrinuo vrata, a sada je red na drugima da prepoznaju potencijal i pokušaju komercijalizirati bogatu kulturnu baštinu Turopolja.

Vijesti

Festival Oglede otkazan zbog straha od nedostatka sigurnosti! Ačkar – Grad je siguran u svakom pogledu

Festival suvremene umjetnosti, planiran od 2. do 4. listopada, neće se održati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matej Marjanović

Oglede festival, koji se trebao održati od 2. do 4. listopada 2025. u Velikoj Gorici, otkazan je. Organizatori su odluku donijeli nakon višemjesečnih priprema, a kao glavni razlog naveli “osjećaj nesigurnosti i nedostatka podrške u trenutačnim društvenim okolnostima”.

U priopćenju stoji kako je u proteklim mjesecima uložen značajan trud u organizaciju, no unatoč tome nisu uvjereni da bi mogli osigurati uvjete dostojne izvođača, publike i svih uključenih.

“Nažalost, u okolnostima u kojima se trenutačno nalazimo i unutar podjela koje se osjećaju u cijelom hrvatskom društvu i zajednici, iz objektivnih razloga se ni mi ne osjećamo dovoljno sigurno ni podržano da bismo mogli odgovorno i profesionalno provesti festivalske programe, niti možemo jamčiti sigurnost ni uvjete dostojne izvođača, publike i svih uključenih”, poručuju iz organizacije.

Na otkazivanje festivala, za N1 se osvrnuo i gradonačelnik Krešimir Ačkar. “Žao mi je zbog otkazivanja festivala, kojeg mi kao grad podržavamo u svakom segmentu pa i financijski. Koji su razlozi organizatora nije mi jasno i ne želim ulaziti u to. Samo mogu naglasiti da je naš grad siguran u svakom pogledu i takav će i ostati”, poručuje Ačkar.

Nastavite čitati

Vijesti

Besplatna predavanja o novcu i financijskoj pismenosti vraćaju se u Veliku Goricu

Počinje jesenski ciklus radionica o financijskoj pismenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Nakon ljetne stanke, Goričani ponovno imaju priliku sudjelovati u besplatnim edukacijama o financijskoj pismenosti i osobnim financijama. Sedmo predavanje iz ciklusa “Kvalitetno upravljanje novcem i financijska pismenost” održat će se u utorak, 23. rujna, s početkom u 18 sati u prostoru Poduzetničkog inkubatora.

Ovoga puta tema predavanja nosi naslov “Novac – alat ili imperativ našeg života?”, a cilj je kroz interaktivno izlaganje približiti građanima kako novac može biti sredstvo za postizanje životnih ciljeva. Sudionici će moći čuti što znači održavati financijski balans, zašto je važno pažljivo planirati osobne prihode i rashode te kako naučiti uživati u onome što već imamo.

Program edukacija pokrenut je uz podršku Grada Velike Gorice, a u proljetnom dijelu održano je šest radionica na kojima su polaznici stekli osnovna znanja o financijskoj pismenosti i načinima kako ih primijeniti u svakodnevnom životu.

Ulaz je slobodan, no broj mjesta ograničen. Sudjelovanje je moguće osigurati isključivo uz prethodnu prijavu, a svi detalji dostupni su na službenim stranicama projekta.

Nastavite čitati

Najave

Manifestacija “Kaj to fino diši v Čiču” vraća se u Staro Čiče! Saznajte koji se gulaš kuha ove godine

10 ekipa odmjerit će kulinarske vještine, a program donosi i sadržaje za najmlađe.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Starom Čiču ove se subote, 20. rujna, održava treće izdanje kotlić manifestacije “Kaj to fino diši v Čiču”. Natjecanje počinje u 12 sati, a 10 prijavljenih ekipa ove će godine pripremati gulaš od junetine, što je ujedno i zadana tema. Proglašenje pobjednika predviđeno je u 17 sati.

“Ovogodišnja tema je junetina. Tradicionalno se svake godine trudimo da tema bude drugačija kako bi svima bilo interesantnije. Do sad teme su bile šarolike, ali da olakšamo posao našem amaterskom, ali vrlo stručnom žiriju, ove godine je samo jedna tema zadana”, objašnjava predsjednica Udruge mještana “Čičak” Staro Čiče, Martina Podgorski.

Uz natjecanje u kuhanju, program donosi i sadržaje za djecu. ” Za našu dječicu i mlade su organizirane radionice koje će voditi članice Udruge Čičak, bit će i trampolina, face painting i igre prirodnim materijalima”, rekla je predsjednica.

Organizatori su i pripremili goste iznenađenja, kako kažu “malu pjevačku skupinu” koja će s nastupom krenuti u 15 sati, dok je degustacija natjecateljskih jela predviđena za oko 16:30.

Manifestacija se održava na livadi Stara Odra, iza vatrogasnog doma u ulici Jurja Habdelića, a posjetiteljima će put olakšati postavljeni putokazi. Organizaciju, uz Udrugu mještana “Čičak”, podupiru i mjesne udruge, DVD Staro Čiče, Podružnica udruge umirovljenika Velika Gorica, Mjesni odbor te NK Ban Jelačić, a financijski dio pokrili su lokalni sponzori te Grad Velika Gorica.

Nakon nekoliko godina u kojima je loše vrijeme odgađalo održavanje, ovog puta organizatori s optimizmom dočekuju sunčanu subotu. “Pozivamo sve ljude, male i velike, željne zabave i lijepog druženja da dođu u Staro Čiče”, poručuje Podgorski.

Nastavite čitati

Sport

Gradonačelnik i ministar otvorili radove: Počela gradnja centra za starije

U trenutku kad otvaramo radove na prvom centru za starije, preostaje nam jedino već početi planirati gradnju sljedećeg takvog centra, kazao je gradonaćelnik Ačkar, koji je gradilište obišao u društvu ministra Piletića

Objavljeno

na

Na lokaciji između Interspara i Poduzetničkog centra, uz Aveniju Pape Ivana Pavla II., počela je gradnja Centra za starije. Tom je prilikom u naš grad došao i resorni ministar Marin Piletić, koji je buduće gradilište obišao u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara i njegovih suradnika.

– Zadovoljstvo mi je biti ovdje, u Velikoj Gorici, i svjedočiti početku radova na jednom od najvećih centara za starije koje financira Vlada RH, što kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, što kroz vlastita sredstva, uz sufinanciranje lokalne zajednice. Mi smo 2023. odlučili da ćemo financirati osam, a nakon javnog poziva osigurali smo sredstva da u svakoj županiji koja se javila na poziv financiramo po jedan centar za starije i da omogućimo nove smještajne kapacitete. Još su važnije i izvaninstitucijske usluge, kao što su pomoć u kući, dnevni boravak, poludnevni boravak, dostava obroka… Na taj način, nakon desetljeća zanemarivanja ulaganja u ovaj sektor važan starijima i umirovljenicima, Vlada je pokrenula jedan od najvećih infrastrukturnih projekata socijalne skrbi – rekao je ministar Piletić i dodao:

– Centar u Velikoj Gorici omogućit će 102 smještajna kapaciteta, ali i više od 500 izvaninstitucijskih usluga, što znači da će više od 600 naših stariji moći ovdje potražiti socijalne usluge koje im nedostaju. Na taj način podići ćemo svijest, ali i ulogu lokalne zajednice u brizi za starije na dosad neviđenu razinu. Zahvaljujem gradonačelniku Ačkaru, kao i velikogoričkoj Udruzi umirovljenika, koji su prepoznali potrebe, javili se na javni poziv Vlade i zajedno s ostalih 17 centara za starije definitivno podižu kvalitetu socijalnih usluga u svojoj lokalnoj zajednici. A samim time i u Hrvatskoj.

Realizacija ovog projekta bitno će unaprijediti kvalitetu života naših starijih sugrađana, koji jedva čekaju da ta priča krene.

– Našim umirovljenicima ovaj će Centar značiti izuzetno puno. Imamo velik broj umirovljenika na području našega grada. Kao Udruga brojimo više od 2500 članova i mogu reći da smo najveća umirovljenička udruga u Zagrebačkoj županiji. Potrebna nam je jedna ovakva institucija, to nismo imali dosad i jako se veselimo onome što dolazi – kazala je Vera Šebek, predsjednica Udruge umirovljenika Velike Gorice.

Zadovoljan je, naravno, i sam gradonačelnik Ačkar, svjestan potreba naših sugrađana.

– Prvenstveno želim zahvaliti Vladi RH i našem resornom ministru Marinu Piletiću na prepoznavanju važnosti ovakvog projekta za šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj. Sad kad krećemo graditi ovaj dom, na nama je da počnemo planirati gradnju novog centra za starije, budući da na područuju našega grada živi gotovo 14.000 umirovljenika, a samo 2500 ih je aktivno u udrugama. Posebno je važno naglasiti da će uz 102 smještajna kapaciteta tu biti i izvaninstitucionalne usluge za naše sugrađane, koji to zaslužuju – istaknuo je gradonačelnik i nastavio:

– Ne bi ovo bilo moguće u financijskom smislu, jer tu se radi o 14,6 milijuna eura, bez pomoći Vlade RH, koja je osigurala šest milijuna eura. Nalazili smo se u trenutku koji mnogi zaboravljaju, kad nije bilo toliko novca iz europskih fondova, ali Vlada na čelu s premijerom osigurala je novac iz vlastitog budžeta kako bi ipak unaprijedila ovaj segment, koji je bio zanemaren dosadašnjih godina. Puno bi lakše bilo govoriti o centrima za starije i staračkim domovima da ih je već nekoliko izgrađeno na području grada i županije, ali činjenica je da je 2025. počela gradnja na prvom centru javne namjene na području Zagrebačke županije. Nadamo se da će radovi ići po predviđenoj dinamici i tempu te da ćemo na zadovoljstvo svih naših sugrađana što prije dobiti sve što zaslužuju.

Prema riječima resornog pročelnika Domagoja Ilečića, projekt bi trebao biti završen u sljedećih godinu i pol.

– Predviđeni rok završetka radova je proljeće 2027., nadamo se da će izvođač ispoštovati rokove iz ugovora i da ćemo kroz godinu i pol dana imati završen projekt. Izvođač radova raspolaže sa svom mehanizacijom i ljudstvom, spreman dočekuje početak radova. Ovo će biti jedan od većih domova u Hrvatskoj, na površini tri puta većoj od susjednog Poduzetničkog inkubatora, na gotovo šest tisuća kvadrata. Uz sve ostalo, u ovom će Centru biti i fizikalna terapija, što je izuzetno bitno našim sugrađanima, budući da nemamo dovoljno termina i kapaciteta. Također, tu će biti i ambulanta opće prakse, što će dodatno povećati standard zdravstvene skrbi, a ukupno gledajući dobit ćemo jedan reprezentativan objekt, koji će nuditi brojne usluge našim sugrađanima – rekao je Ilečić.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici zauzeli visoko 3. mjesto po neto dobiti

Prema analizi FINA-e, Gorički poduzetnici ostvarili su 205,9 milijuna eura dobiti, a ključnu ulogu odigrao je Lidl Hrvatska.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno