Povežite se s nama

Vijesti

Nekada su bile strah i trepet Turopolja

Od njihovih vradžbina krave su skakale poput antilopi

Objavljeno

na

Čovjekova potreba za mističnim od davnine je bila njegov pokretač i potreba, a neki su je platili i glavom. Progon vještica bio je omiljen ‘sport’ diljem ‘starog’ kontinenta pa tako i u hrvatskim zemljama sve do početka vladavine Marije Terezije i Prosvjetiteljstva. Zanimljivo je kako se zadnje suđenje kojim se propitao status neke osobe kao vještice u našoj zemlji održao u drugoj polovici 90-tih godina prošlog stoljeća. Štefica iz podravskog sela Kunovec Breg prokazana je od skidača uroka i ‘proroka’ Franje kao glavna coprnica u svom kraju. Na teret joj je stavio da izaziva bolesti kod djece te čini razne štete po selu. Mještani su počeli vršiti razne oblike nasilja nad ženom, javno su spaljivali stvari koje im je poklonila, djeca su je pljuvala, a susjedi bježali od nje. U atmosferi progona i straha posegnula je za pravosuđem i pokrenula sudsku parnicu kojom je u svibnju 1996. godine zakonski dokazala da nije vještica. Više o ovoj tematici porazgovarali smo s Nikolom Pejakom, sakupljačem usmene predaje i Margaretom Biškupić Čurla, ravnateljicom Muzeja Turopolja i pokretačicom Perunfesta.

Iako su progoni vještica sada već davna prošlost, još uvijek postoje ljudi koji se bave magijom i čarobnjaštvom.

– Nekada je bilo normalno da nedjeljom odeš na misu i moliš krunicu, a onda navečer bacaš ugljen u vodu. Vjerska stvar uzimala se zdravo za gotovo, kad većina na prostoru na kojem živim prakticira neku vjeru i ja ću je prakticirati, a sa strane ću prakticirati okultno. Ljudi ne samo da vjeruju u to, nego i danas postoje ljudi koji se bave s time. Osobno ih nikad nisam susreo, ali sam upoznao čovjeka iz Gustelnice koji tvrdi da ga je začarala coprnica dok se kao mladić vračao s blagom s ispaše. Coprnica ga je pogledala ‘urokljivim okom’ pa su se on i stoka poslije toga osjećali stalno umorno. Pomoć je zatražio kod druge coprnice i ona mu je dala savjet da preljeva vodu s tri različita izvora. Kako to nije pomoglo, na kraju je otišao kod svećenika koji mu je dao injekcije u vrat – rekao nam je Nikola.

 

Priče o coprnicama, vilama, kugama i ostalim mitskim bićima iz vatre, mraka i vode nisu nepoznanica u Turopolju. Usmenom predajom neke su se uspjele zadržati do danas, a neke će zauvijek ostati nepoznate.

– Svaki kraj ima te priče. Problem je što su one sa suvremenim tehnologijama gotovo nestale, jer nekad je to bio jedini vid zabave. Uz svjetlo svijeće često su se pričale i prepričavale priče o mitskim bićima. Sve to svoje korijenje vuče još iz staroslavenske mitologije i poganskih vremena. Problem je što ljudi ne vole pričati o tome. Kad kažem ljudi, mislim na kazivače. Problem je što se to u njihovim glavama kosi s vjerom, koja negira takve stvari i zapravo želi riješiti ljude straha od takvih stvari – objasnila je ravnateljica.

Prvi tko te zamoli za uslugu nakon što si spalio predmet vradžbine, taj ju je i postavio

Teško je doći do kazivača, a kada se i odluče progovoriti o tim stvarima to zna ponekad teško pasti i najiskusnijim slušateljima. Nikola nam je otkrio da ga je par puta znao uhvatiti strah slušajući osobna iskustva ljudi, a kao jedno od zanimljivijih istaknuo je priču iz sela Gračanica.

– Zabilježio sam priču jednog kazivača o slučaju koji se dogodio u jednom selu prekoputa Kupe i Pokupskog. Muškarac je svjedočio da je starica za koju se znalo da je vještica, jer prije je u svakom selu bilo osoba koje su se bavile takvim stvarima, bacila vradžbinu kad je prolazila kraj njihovog dvorišta. Naime, sutradan ujutro kad je krenuo izvesti blago na pašu, krave su postale nemirne i krenule preskakati ogradu poput antilopi. Mama kazivača preko puta ceste u koprivama je pronašla zavežljaj u kojem su bile kosti, komadi metala i kosa. Preplašena žena to je polila sa svetom vodom, izmolila se i na kraju zapalila. Nakon toga dotična baba došla je do nje i zatražila od nje aspirin za glavobolju, a to je bio znak da je upravo ona bacila vradžbinu. Prema vjerovanju kad spališ predmet kojim ti je netko napravio vradžbinu, tko te idući dan prvi dođe tražiti neku uslugu taj ti je to i napravio – ispričao nam je Pejak.

Ilustracija

Turopoljke nekada nisu zazirale od gatara

Ljudi su oduvijek voljeli znati što ih očekuje kako bi se pripremili na sve nedaće, pa je to dovelo do razvoja gatanja i svih mogućih načina proricanja sudbine. Od davnine su proročice i proroci proricali ljudske sudbine. Taj običaj također je duboko pustio svoje korijenje i u Turopolju i okolici.

– Ženska narodna nošnja iz Lukinić Brda ima specifični ukras na sebi. Primijetili smo da na nekim nošnjama dio tog ukrasa nedostaje. Na nekima ga ima, a na nekima ne. Postavili smo si pitanje zašto je tome tako i saznali da su te male ukrasne trake sa fertuna nekada koristile za gatanje pa su ih žene jednostavno skidale kad su išle kod gatare. Bilo kakva priča o tome izazivala je veliki otpor kod naših sugovornica. Najčešći odgovor bio je ‘Ja to nikad nisam radila, samo sam čula da su neke to radile’. Iako je bilo zabranjeno, ljudi su to radile iz zabave. No, niti jedna nije htjela potvrditi da je bila kod gatare – otkrila nam je Biškupić Čurla.

Ilustracija

Coprnjak iz Hotnje dokazao da može biti nevidljiv

Iako su u povijesti žene najčešće bile optuživane za vještičarenje, ne treba zaboraviti i coprnjake koji su najčešće imali dužnost duhovnih vođa u svijetu coprnica. Oni bi okupljali coprnice na seminarima, a što se točno tamo događalo do danas je ostalo nepoznato, možemo samo nagađati. Coprnjaki su navodno bili jako moćni.

– Jedan moj kazivač govorio mi je o slučaju iz 1997. ili 98. u Hotnji. Stariji muškarac koji se predstavljao kao coprnjak i imao knjigu s čarolijama, uspio je postati nevidljiv. Na očigled mlađeg muškarca, coprnjak je ušao u štalu svog susjeda i pomuzao kravu, a da ga susjed ni nitko od ukućana koji su bili u dvorištu i ulazili u štalu nije vidio – prepričao nam je Pejak.

Objasnio nam je kako se ‘zanat’ uvijek prenosio po majčinoj liniji.

– Zanimljivo je da se taj zanat uvijek prenosio po ženskoj liniji u obitelji. Više puta sam zabilježio da se vještičarenje prenosilo s bake na mamu, s mame na kćer, s kćeri na unuku, a nikada da se netko sa stane samoinicijativno počeo baviti time. To je uvije bila obiteljska stvar – dodao je.

Ilustracija

Pojavljivale su se s prvim zrakama sunca

Kako smo doznali coprnice i coprnjaki nisu jedine zvijezde turopoljskog mističnog svijeta. Izvori te korita rijeka i potoka njihova su prirodna staništa.

– Kazivači mi često pričaju o vilama. U načelu one su dobre, a znaju biti nestašne i ukrasti stoku iz štala. Neki tvrde da ih mogu vidjeti samo dobri i neiskvareni ljudi, a najčešće su viđene uz korita rijeka i potoka kako se peru, uređuju i pjevaju. Ponekad tamo dolaze s prvim zrakama sunca i lebde, drže se za ruke i plešu. Kada ih čovjek vidi najčešće nestaju u vodi, ali bilo je slučajeva da su vile prilazile ljudima i upozoravale ih na nešto poput toga da ne rade nedjeljom ili blagdanom. Pored bijelih ili dobrih vila, postoje i crne ili zle. Najčešće su u pratnji vraga i demona, ali to je rijetkost, do sada sam zabilježio samo dva takva slučaja – ispričao nam je sakupljač priča.

Stvari nisu uvijek onakve kakvima se čine

Pa ipak, sve ove priče treba uzeti s rezervom jer ponekad stvari nisu onakve kave nam se čine.

– Dosta toga ima stvarnu podlogu, pogotovo kad ti ljudi iz prve ruke pričaju svoje doživljaje. Po njihovim reakcijama imam osjećaj da me nisu lagali. Ti vidiš po čovjeku da mu je možda malo neugodno i počne se malo preznojavati. No, uvijek postoji mogućnost da mu se nešto pričinilo. Mislim da se kod nijednog kazivača ne radi o obliku mentalne bolesti. Može biti da je netko bio pijan i takve stvari moraš uzeti u obzir. Prije se često pio tudum, koji ima halucinogena svojstva – naglasio je Nikola.

Dobra prilika za zaradu

Priče o coprnicama, vilama, kugama i ostalim mitskim bićima iz vatre, mraka i vode dobra su podloga za razvoj turističke priče. Perunfest je najbolji pokazatelj da postoji publika zainteresirana za tu tematiku. Riječ je o projektu iza kojeg stoji Muzej Turopolja.

– Neki vole cosplay i kostimiranje, kao što drugi vole folklor, ići na aerobik ili teretanu. Najbolji je primjer Red Čuvara grada Zagreba, viteška udruga čiji su članovi poslovni i obiteljski ljudi, a kroz svoj hobi čuvaju našu tradiciju. Tako da postoji velik interes za tu tematiku. Perunfest je od prve godine napravio bum, ja sam sigurna da se oko njega otvori neki kamp da bi on bio pun. Od 1. travnja na našoj Facebook stranici krenu upiti za festival, a većina tih ljudi nije s goričkog područja. Postali smo prva manifestacija koja je uspjela privući ljude na naše područje. Vjerujem da je velikim djelom za to zaslužan o Zdenko Bašić, umjetnik koji je nadaleko poznat. Primijetili smo da nam se posjetitelji vračaju, što znači da radimo dobar posao – pohvalila se ravnateljica Muzeja Turopolja.

Prilika je tu samo je treba znati iskoristiti. Muzej Turopolja je Perunfestom je odškrinuo vrata, a sada je red na drugima da prepoznaju potencijal i pokušaju komercijalizirati bogatu kulturnu baštinu Turopolja.

Vijesti

Nakon tri desetljeća pronađeni posmrtni ostaci francuskog heroja iz Vukovara! Identificiran Jean-Michel Nicolier

Francuski dragovoljac koji je 1991. godine došao braniti Hrvatsku među četiri je branitelja čiji su posmrtni ostaci identificirani u Nacionalnoj bolnici “Dr. Juraj Njavro”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andrej Plenković/FB

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved potvrdio je danas, u srijedu 29. 10., da su identificirani posmrtni ostaci četvorice hrvatskih branitelja ekshumiranih na području Vukovara, među kojima je i francuski dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Identifikacija je obavljena u Nacionalnoj bolnici “Dr. Juraj Njavro” u Vukovaru, a događaju su nazočili Nicolierova majka, brat i nećak, koji su u Hrvatsku doputovali iz Francuske.

Kako prenosi N1, uz Nicoliera, identificirani su i Josip Batorel (rođen 1947., ubijen na Ovčari), Zorislav Gašpar (rođen 1971., ubijen na Ovčari) te Dragutin Štit (rođen 1939., čiji su ostaci ekshumirani na Petrovačkoj doli).

Na identifikaciju francuskog branitelja osvrnuo se i Premijer Andrej Plenković. “Ovaj trenutak posebno je važan njegovoj majci Lyliane Fournier i cijeloj obitelji, kojoj izražavamo punu podršku i poštovanje. Zahvaljujem PPVRH Tomi Medvedu i Ministarstvu hrvatskih branitelja na ustrajnosti i intenzivnim naporima koje ulažu u zahtjevnom procesu pronalaska nestalih osoba iz Domovinskog rata. Vlada Republike Hrvatske neće prestati tragati za još 1.740 nestalih osoba, što dugujemo njihovim obiteljima i svim hrvatskim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodu”, poručio je Plenković putem svog Facebook profila.

Jean-Michel Nicolier rođen je 1966. godine u Vesoulu u Francuskoj, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Imao je dvojicu braće, Pierrea i Paula. Kada je u ljeto 1991. na televiziji gledao izvještaje o ratu u Hrvatskoj, odlučio je napustiti dom i doći pomoći zemlji koju dotad nije poznavao. “Želim pomoći tim ljudima, oni me trebaju. Ja moram ići, ali vratit ću se. Ti znaš da sam ja divlja trava koja nikada ne nestaje”, rekao je tada majci prije odlaska.

U srpnju 1991. godine vlakom je stigao u Zagreb i priključio se Hrvatskim obrambenim snagama (HOS). Bio je jedan od 481 stranog dragovoljca Domovinskog rata iz 35 zemalja. U podrumu vukovarske bolnice, nekoliko sati prije nego što su ga srpske snage odvele na Ovčaru, dao je svoj posljednji intervju francuskim novinarima.  “Izgubio sam previše prijatelja, vidio sam previše ljudi kako plaču, previše patnji. Više su mi puta predložili da izađem iz Vukovara i vratim se u Francusku, ali ja sam ostao. To je moj izbor, i u dobru i u zlu.”

Trideset i tri godine nakon pogibije, posmrtni ostaci Jean-Michela Nicoliera napokon su pronađeni i identificirani. Time je zatvoreno jedno od najpotresnijih poglavlja priče o Vukovaru, ali i potvrđeno sjećanje na čovjeka koji je u najtežim trenucima odlučio stati uz Hrvatsku, zemlju u kojoj možda nije rođen, ali koju je izabrao srcem.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zelinska Kestenijada u finalu ‘Green Destinations Top 100 Story Awards’

Na listu ulaze samo najuspješniji primjeri praksi održivog turizma.

Objavljeno

na

Sveti Ivan Zelina potvrdio je svoj status jedne od vodećih destinacija održivog turizma, i to poznatom manifestacijom Zelinska kestenijada koja je nominirana za Green Destinations Top 100 Story Awards, čime je ovaj grad prepoznat kao destinacija s najboljim primjerom održivosti u svijetu.

Ujedno, ovo je prilika da ova hrvatska destinacija osvoji glavno priznanje, koje će biti dodijeljeno na ITB sajmu u Berlinu sljedeće godine, a nominacije pogledajte OVDJE.

Na Top 100 Stories listu ulaze samo najuspješniji primjeri praksi održivog turizma.

-Velika je čast i zadovoljstvo biti među nominiranima za ovu prestižnu nagradu. Iskrena zahvala ide svakom turističkom djelatniku, posjetitelju, turistu i, naravno, našim sugrađanima. Njihova spremnost da prihvate ideju održivog razvoja bila je ključna da naša destinacija zasluži mjesto među najboljima u održivosti – rekla je Marinka Zubčić Mubrin, direktorica Turističke zajednice grada Svetog Ivana Zeline.

Podsjetimo, Kestenijada je 2024. godine postala održivi događaj. Na festivalu sudjeluju samo lokalni proizvođači s lokalnim proizvodima, tijekom festivala se ne koristi plastika u pripremi i posluživanju hrane, postavljeni su spremnici za odvojeno prikupljanje otpada (biootpad i papir) čime su količine otpada nakon događaja smanjenje za 80%, organizirane s dječje utrke uz upotrebu prirodnih materijala poput drva i jute, a prometnom signalizacijom potiče posjetitelje na pješačenje…

Nastavite čitati

Vijesti

Rekonstrukcija Jelačićeve u Kurilovcu pri kraju, privremena regulacija prometa do 30. studenog

Radovi na 1.264 metra obuhvatili su gradnju novih vodoopskrbnih cijevi, oborinske odvodnje, pješačko-biciklističke staze i nogostupa.

Objavljeno

na

U tijeku su završni radovi na rekonstrukciji Ulice bana Josipa Jelačića u Kurilovcu.

Riječ je o jednom od najistaknutijih projekata u tom dijelu grada, a radovi na 1.264 metra dugačkom dijelu ulice, od Ulice Slavka Kolara do Kolodvorske ulice, obuhvatili su gradnju novih vodoopskrbnih cijevi, oborinske odvodnje, pješačko-biciklističke staze i nogostupa.

Radovi se privode kraju, obavijestio je Grad Velika Gorica, a privremena regulacija prometa vrijedit će do 30. studenog.

Rute linija javnog prijevoza pogledajte OVDJE.

Nastavite čitati

Sport

Ozbiljan izazov srijedom: Može li se crni niz zaustaviti u Rudešu?

Nogometaši Gorice u srijedu u 13 sati gostuju kod Rudeša u osmini finala Kupa Hrvatske, u utakmici u kojoj će pokušati zaustaviti negativan rezultatski niz

Objavljeno

na

Objavio/la

Točno mjesec i pol dana prošlo je od posljednjega gostovanja nogometaša Gorice, tog 14. rujna gostovalo se u obližnjem Zagrebu, da bi nakon toga uslijedilo pet uzastopnih domaćih ogleda. Jednu pobjedu i četiri uzastopna poraza kasnije, Gorica ponovno ide u goste u Zagreb, ali na drugi kraj grada. Sredinom rujna ispisivala se povijest, jer tog je dana na Maksimiru pao Dinamu, a krajem listopada došli smo do situacije da se mora – spašavati stvar!

Goričani, naime, u srijedu od 13 sati kreću u svoj ogled osmine finala Kupa Hrvatske protiv Rudeša, trenutačno vodećega kluba drugog ranga hrvatskog nogometa. Rudešani su u dobroj formi, naglašeno su ambiciozni po pitanju pokušaja povratka u HNL-u, a motivacija će im biti ogromna u sudaru s klubom koji dolazi iz tog društva. Sve to neće ići u prilog Gorici u ovom i ovakvom trenutku, iz čega jasno proizlazi zaključak da ove srijede Goricu čeka jako ozbiljan izazov.

Bio bi i još malo ozbiljniji da je u kadru Rudeša zdravi i spremni Kristijan Lovrić, no najbolji strijelac u povijesti našega kluba trenutačno je ozlijeđen i utakmicu će pratiti samo kao navijač. Unatoč tome, bit će na terenu jako puno “nagaznih mina”, igrača na koje će trebati obratiti posebnu pozornost, pri čemu je više nego jasno da u ovom trenutku razloga za bilo kakvo podcjenjivanje nema ni u naznakama. Gorica će morati odigrati utakmicu na ozbiljnoj razini želi li odraditi posao i osigurati sljedeću fazu.

Osim četvrtfinala, pobjedom će Goričani kupiti i malo mira uoči ogleda sljedećega kola prvenstva, u kojem na Gradskom stadionu gostuje Lokomotiva. Međutim, da bi do pobjede došli, morat će nogometaši Marija Carevića pokazati kudikamo više nego što su pokazivali u posljednjih mjesec i osam dana, koliko je prošlo od posljednje pobjede. Vrlo brzo borba za “europska” mjesta pretvorena je u poziciju u donjem dijelu tablice i valjalo bi pod hitno podići razinu forme.

Svjestan je toga, naravno i sam trener Carević. Trener koji u hrvatskom nogometu poveže četiri poraza automatski je pod povećalom, a ništa drukčije nije ni sa Carevićem. Poraze je nizao protiv većih i bogatijih Osijeka, Rijeke i Hajduka, tu se ugurao i jako dobri Varaždin, pa se snaga protivnika djelomično može uzeti kao olakotna okolnost, ali nakon svega toga Rudeš je gotovo pa utakmica istine.

Nije poznato kako i u kojem smjeru razmišlja novi vlasnik kluba Ilija Karamatić i njegovi suradnici, ne znamo puno ni o njihovim vizijama i planovima, ali logično je pretpostaviti da bi eventualni neuspjeh u ovom susretu doveo do ozbiljnih razgovora. Kao što bi eventualna pobjeda, na koju bi se onda možda nadovezala ona protiv Lokomotive, dovela do smirivanja situacije i povratka u ritam u kojem smo bili ne tako davno.

Zanimljivo će biti vidjeti i koliko će Carević mijenjati po pitanju sastava, koliko će promjena raditi, ali sve nekako daje naslutiti da će na teren ići najjače moguće snage. Uz nadu da će dečki držati plana pod radnim nazivom “Rudeš, ispal budeš”.

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIŠI CILJ Stigao novi terenac za samoborske HGSS-ovce

Sloga Županije, gradova i jedne općine pokazala da je čovjek uvijek na prvome mjestu.

Objavljeno

na

Ključ novog terenskog vozila marke Toyota Land Cruiser u vrijednosti gotovo 119 tisuća eura jučer je uručen HGSS Stanici Samobor.

Posebno vozilo opremljeno je kukom, vitlom i drugom specijaliziranom opremom, čime će spasioci moći još brže i učinkovitije odgovoriti na zahtjevne intervencije.

Nabavu su zajednički financirali Grad Samobor s nešto više od 47 tisuća eura, Zagrebačka županija i Grad Jastrebarsko sa po gotovo 18 tisuća, gradovi Sveta Nedelja i Zaprešić sa po gotovo 15 tisuća, dok je Općina Brdovec sudjelovala s nešto manje od 6 tisuća eura.

-Imamo dosta stara vozila, što je osnovni razlog zašto smo krenuli u ovu inicijativu. Ovaj novi terenac nema samo jako dobre tehničke karakteristike, već raspolaže i velikim tovarnim prostorom, važnim kod prijevoza unesrećenih osoba u ležećem položaju – istaknuo je Nikola Tot, pročelnik HGSS-ove Stanice Samobor.

Inače, samoborska stanica HGSS-a iduće godine slavi 70 godina djelovanja i najstarija je u Hrvatskoj, a ovo je najveća pojedinačna donacija u njezinoj povijesti.

-Hvala kolegama što su se odazvali i sudjelovali u nabavci ovog vozila. Ovo je primjer kako funkcionirati. Zanemariti politička opredjeljenja i boje, gledati viši cilj i dobrobit svih naših građana, jer HGSS Stanica Samobor je uvijek na pomoći, uvijek spremni na intervencije a znamo da na samoborskom i žumberačkom području uvijek ima posla – rekla je gradonačelnica.

Zagrebačka županija sustavno izdvaja značajna sredstva za civilnu zaštitu, a samo u ovoj godini riječ je o više od milijun eura, naglasio je zamjenik župana Damir Tomljenović.

-Za razliku od prošle godine, Zagrebačka županija je u ovoj godini podigla izdvajanja za 300 tisuća eura. Uz ovogodišnji tradicionalni ugovor za samoborski HGSS, za sufinanciranje njihove redovne djelatnosti izdvojili smo i više od 23 tisuće eura, zatim i 11 tisuća eura za nabavu opreme potrebne za edukacije i spašavanje na visinama, plus financiranje ovog terenskog vozila. Ovo ne govorim zato da bi mislili da se hvalimo sredstvima, nego da pokažemo koliku pažnju posvećujemo onome što je najbitnije, a to je spašavanje života – naglasio je Tomljenović.

 

Bez ljudi, koji nesebično pomažu drugima, ni najbolja oprema ne bi imala vrijednost – poručio je gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel.

-Stoga i ovom prilikom čestitam i zahvaljujem ovim ljudima koji entuzijastično i bez naknade vrlo profesionalno obavljaju svoj posao. Ovo je pravi primjer kako bi i na nekim drugim projektima suradnja gradova i općina trebala izgledati – dodao je Novosel.

Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Mario Pšeničnjak pohvalio je zajedništvo u realizaciji ovog plemenitog projekta.

-Čast mi je prisustvovati ovoj plemenitoj akciji i nadam se da ćemo se opet skupiti za druge plemenite ciljeve. Dečkima iz HGSS-a želim čim manje intervencija i uspjeh u budućem radu – poželio je Pšeničnjak.

Zamjenik gradonačelnika Zaprešića Željko Barun podsjetio je kako bez ljudi ovo vozilo – samo vozilo.

-Ono s ljudima iz HGSS-a dobiva svoju veličinu i operativnost. Hvala na svim odrađenim intervencijama i veselim se novim akcijama gdje ćemo dogovoriti nova vozila, novu opremu, novu suradnju – rekao je Barun.

Iako kapacitet općinskog proračuna nije velik kao kod susjednih gradova, i Općina Brdovec je izdvojila sredstva jer, kako je rekao načelnik Alen Prelec – Rijeka Sava uz koju živimo je i mogućnost i prijetnja, tako da je ovo jedan lijepi razlog oko kojeg smo se svi skupa vrlo brzo dogovorili.

(Foto: Zagrebačka županija)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno