Povežite se s nama

Vijesti

‘Nekad smo se bavili stokom, danas kućnim ljubimcima’

Cijeli svoj radni vijek proveo je u Veterinarskoj stanici Velika Gorica, koja je već 70 godina u samom vrhu  hrvatskog veterinarstva

Objavljeno

na

Veterinarska stanica Velika Gorica ove godine slavi veliki jubilej. Već 70 godina pomažu životinjama na području Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Osnovana je davne 1949. godine i imala je šest područnih ambulanti. Ambulanta u Pokupskom pripojena joj je 1962. godine. U to doba ambulantu su imala naselja Mraclin, Vrbovo Posavsko, Šćitarjevo, Dubranec, Pokupsko, Kravarsko i Velika Gorica.

– Turopolje je u to vrijeme bilo poznato kao stočarski kraj. Prvo simentalsko govedo koje je došlo u bivšu Jugoslaviju, došlo je upravo na ovaj teren. Križalo se s našim domaćim autohtonim govedom i tako smo dobili križanog simentalca. S umjetnim osjemenjivanjem stoke počeli smo već 1952. godine. Velika Gorica je tada imala vrlo jak stručni kadar. Vodila se briga o educiranju kadrova različitih profila: farmakologija, peradarstvo, svinjogojstvo…. Ja sam magistar znanosti iz područja higijene tehnologije živežnih namirnica. Mladi ljudi su se tada redovito educirali. Nismo zaostajali u europskim trendovima što se tiče dijagnostike, preventive, kurative, dijagnostike i kirurgije – rekao nam je Josip Kozačinski, umirovljeni veterinar. Većinu svog radnog vijeka proveo je upravo u ovoj veterinarskoj stanici.

Danas se profil pacijenata uvelike promijenio, stoku su zamijenili kućni ljubimci. U goričkoj Veterinarskoj stanici i dalje se trude zadržati kvalitetu usluge pa se tako uložilo u infrastrukturu, a konstantno se potiče educiranje djelatnika.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– U protekle tri godine uložena su velika sredstva u rekonstrukciju zgrade i interijera, a nabavili smo i novu opremu. Pružamo gotovo sve zdravstvene usluge za male i velike životinje. Veterinarska stanica Velika Gorica danas je u samom vrhu veterine u Hrvatskoj. Osim u opremu, ulažemo i edukacije naših djelatnika. Imamo zaposleno 15 doktora veterinarske medicine, od kojih je pet magistara znanosti, šest tehničara i pomoćno osoblje, sve ukupno 31 zaposlenika. Cilj nam je i u idućim godinama zadržati nivo usluga koje pružamo – istaknuo je Marko Morić,  direktor Veterinarske stanice.

NESTALE AMBULANTE U SELIMA

Od nekadašnjih sedam ambulanti opstale su samo četiri: Velika Gorica, Kravarsko, Pokupsko i Vrbovo Posavsko. Ambulanta Dubranec ugašena je 1994. godine, Šćitarjevo 2000., a Mraclin 2008. godine. Sve mu tome kumovalo je snaženje uvoznog lobija, koji je 80-tih godina počeo uzimati maha. Kraj 60-tih, 70-te i do početka osamdesetih godina bilo je zlatno doba stočarstva u Turopolju.

– 1975. godine Veterinarska stanica u vlastitom tovu imala je između 15 i 17 tisuća komada junaca te tri tisuće komada svinja. Vodili smo nadzor o zdravlju junadi i svinja na farmama na našem području. Od 1963. godine nadgledali smo mliječne farme u Vukovini i Petrovini, riječ je bila o farmama s nekoliko stotina komada istočnog frizijskog goveda. U Kušancu, Okujama i Buševcu  uzgajali su svinje. Čitav ovaj teren bio je pokriven s tovom junadi i svinja. Posavina je bila poznata po uzgoju konja. U jesen bi dolazili Talijani s kamionima i otkupljivali ždrjebad i konje. Sve se promijenilo otvaranjem prvih trgovačkih lanaca, to je označilo početak enormnog uvoza junetine, svinjetine, govedine i mlijeka što je osiromašilo ovaj kraj i dovelo do propadanja sela. Mlađi ljudi su odlazili u Veliku Goricu ili Zagreb, stariji ljudi koliko su još mogli raditi radili su. Uglavnom, stoke više nije bilo – objasnio je Kozačinski.

NIŠTA BEZ ŽIGA ILI PLOMBE

Veterinarska stanica nekada je vršila nadzor nad klanjem stoke, prometom mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i jaja na području Velike Gorice i susjednih općina. Krajem 80-tih ukinuta je veterinarska inspekcija te se više nije moglo kontrolirati promet mesa u trgovačkim lancima i mesnicama. Sve to bilo je prepušteno sanitarnoj inspekciji ili samim potrošačima, koji su mogli sami odlučiti hoće li prijaviti nepravilnost.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– Mi smo mjesečno vršili kontrolu jaja, krvi, fecesa i hrane na farmi pilića. Nije se moglo dogoditi da bi jaja iz farme otišla, a da nisu imala veterinarsku potvrdu. Isto tako, nije se moglo dogoditi da meso ili mesne prerađevine iz klaonice otiđu bez veterinarske potvrde. Na svakom komadu mesa morao je biti žig, na kobasicama markica ili plomba, bila je rigorozna kontrola – naglasio je naš sugovornik.

Sve to dovelo je do novog problema. Meso koje se može pronaći na policama trgovačkih lanaca uglavnom je iz uvoza. Često je teško pratiti njegovo porijeklo, a nerijetko meso u frižiderima stoji i više od godine dana. To u konačnici loše utječe kako na njegove nutritivne vrijednosti, tako i na ukus.

– Jednom sam naišao na meso peradi koja je bila uvezena i duboko smrznuta godinu dana. Vjerujem da je ona u trenutku smrzavanja bila bakteriološki ispravna, ali to meso je tijekom stajanja sigurno izgubilo svoje nutritivne vrijednosti. Meso svinjske pasmine pietren zna biti vodenasto. Stavite šnicl peći, a ono vam se digne kao đon. To se događa kada je meso puno vode, a kad ona izađe ono postane tvrdo i suho. Problem je u tome što to meso nije zrelo, a životinje su bile držane u zatvorenom prostoru s minimalno slobode kretanja. To meso zato nema kvalitetu – priča nam Josip, pa objašnjava o kavim se tu razlikama radi.

BEZ MASNOĆE NEMA FINOĆE

– Perad vam se sada kolje s napunjeni 42 do 46 dana, a nekada se pile na selu tovilo pet do šest mjeseci i bilo pušteno da vani hoda. Kad se peklo meso domaće svinje, ne samo da je mirisalo dvorište kuće u kojoj se peklo, nego deseti susjed osjetio je miomirise pečenja.  Prva Gavrilovićeva zimska salama pravljena je od turopoljske svinje. Ona je bila ukusna zbog mesa koje ima sitne miofibrile protkane s masnoćom. Vi kad pečete to meso ili radite suhomesnate proizvode ono je ukusno jer uz mišić ima i masnoću – istaknuo je umirovljeni veterinar.

Dodao je kako naša teletina završava u Italiji. Šunka i šnicl ostaju u ostaju kod njih, dok nam vračaju lopaticu i flam, a to naši sugrađani kupuju po trgovačkim lancima. Naš ‘baby beef’ se ne može kupiti kod nas, sve što se proizvede ide u inozemstvo. Još 1988. godine bjelovarsko i turopoljsko područje, proglašeno je regijom s najboljim baby beef-om u Europi. Osim mesa loše kvalitete, građani sve češće , a da ni ne znaju, konzumiraju supstance koje ostavljaju neizbrisiv trag na njihovom zdravlju.

Foto: Facebook/Cow Lovers

– Pogledajte koliko djece danas ima probleme s raznim vrstama alergija. Zabrinjavajuć je i broj mladih žena koje boluju od karcinoma dojke, jajnika i uterusa. Od kuda sve to? Hormoni. Sedamdesetih godina u Europi su se masovno primjenjivali hormoni rasta u tovu junadi i peradi. Prvi takvi slučajevi otkriveni su u Sloveniji, a poslije i u Hrvatskoj. Ne smijem imenovati proizvođače, ali iznenadio sam se kad sam vidio koja je velika farmaceutska tvrtka proizvodila te hormone. Od tog trenutka, gdje sam god mogao izbjegavao sam upotrebu njihovih proizvoda – otkrio nam je Kozačinski.

TELETOM SE PLAĆAO POREZ ILI KUPOVALA DRVA ZA OGRJEV

Dok je selo još bilo selo, a domaćini su ponosno uzgajali svoje blago i od toga živjeli, veterinar je uvijek bio drag gost. Uz liječnika i župnika, veterinar je bio jedan od najvažnijih aktera u životu sela. On je vodio brigu o blagu svake obitelji, a tako i o njihovoj egzistenciji. Ljudi su bili siromašni i njihova kravica bila im je sve. Seljak je unaprijed znao kamo će s teletom. Njegovom prodajom moglo se platiti porez ili kupiti drva. Odnos između veterinara i seljaka bio je blizak, a radilo se i na kredit. Usluga liječenja naplaćivala se kad bi se prodalo tele, odojak ili ždrijebe. Često je bilo i komičnih situacija.

– Kako sam visokog rasta i imam duge ruke često sam išao na ždrijebljenje kobila. Do glave ili noge ždrijebeta nije bilo lako doći, trebalo je imati jako dugu ruku i biti visok. Kolega me je tako jedanput zamolio da umjesto njega odem na ždrijebljenje. Poznavao sam gazdu i gazdaricu. Kad sam došao kobila je bila zbilja visoka, jahača kobila. Ustanovio sam da je ždrijebe krivo okrenuto i trebalo ga je izvući van. Stao sam na prste i gurnuo ruku najdublje što sam mogao u kobilu. Lice mi se nalazilo blizu vagine, a gazdarica me je upitala: – Buš joj pusu dal?-. Prvo mi je bilo malo nelagodno, a onda sam joj odgovorio kao iz topa: ‘Čuj bolje njoj nego tebi’. Svi koji su se tu našli pukli su od smijeha, a zgodna gazdarica, nakon što me je pošpotala, i sama se nasmijala mojoj dosjetci – otkrio nam je Josip.

HOTNEWS

Prijavite klince na besplatni VG teen fitness!

Funkcionalne treninge za mlade od 12 do 16 godina organizira Klokan sport.

Objavljeno

na

Funkcionalnim treningom pod vodstvom iskusnih trenera kineziologa i instruktora funkcionalnog fitnesa, usvajaju se i razvijaju motoričke sposobnosti, poput snage, koordinacije, ravnoteže, brzine i fleksibilnosti, ali i na poboljšanju kardiovaskularnog, aerobnog i anaerobnog kapaciteta, posebice kada je riječ o tinejdžerima čija tijela, zbog sjedilačkog načina života, vape za pokretom. 

Stoga je odlična prilika upisati ih na besplatne treninge uz stručno vodstvo koje Univerzalna sportska škola Klokan sport organizira u suradnji sa Športsko rekreativnim savezom Grada Velike Gorice. 

Treninzi VG teen fitness održavat će se kroz mjesec travanj u prostoru na katu Gradskog bazena svake subote u 10.30 sati, a namijenjen je djeci i mladima u dobi od 12 do 16 godina. 

Broj sudionika je ograničen, stoga su potrebne prijave (ime i prezime sudionika, dob i kontakt broj) putem maila: [email protected]. 

Nastavite čitati

Vijesti

Staro Čiče kroz dva dana bez struje

Stanovnicima Velikogoričke ulice bit će prekinuta isporuka zbog radova.

Objavljeno

na

Foto: www.freepik.com

Djelatnici velikogoričke Elektre u ovom će tjednu realizirati planirane radove na elektroenergetskom postrojenju zbog kojih će u srijedu 02. i četvrtak 03. travnja biti prekinuta isporuka električne energije u naselju Staro Čiče.

Riječ je o Velikogoričkoj ulici od kućnog broja 19 do 45, osim kućnog broja 37A.

Struje neće biti od 9 do 14 sati.

Nastavite čitati

Vijesti

Google Street View automobili ponovno na hrvatskim cestama! Stižu svježe snimke gradova i znamenitosti

Google ističe kako je redovito osvježavanje snimaka važno zbog stalnih promjena u infrastrukturi, ali i zbog posljedica prirodnih nepogoda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Od 1. travnja 2025. Googleovi Street View automobili ponovno kreću na hrvatske ceste kako bi ažurirali snimke gradova, prometnica i znamenitosti. Tijekom godine obići će niz urbanih i ruralnih područja, omogućujući korisnicima još precizniji virtualni doživljaj Hrvatske.

Među gradovima koji će dobiti osvježene vizuale nalaze se Zagreb, Rijeka, Šibenik, Varaždin, Požega, Drniš, Koprivnica, Gospić, Krk i Ivanić-Grad. Osim urbanih središta, Street View će ažurirati i prikaze kulturnih i prirodnih znamenitosti poput utvrde Sokolac u Brinju, Frankopanskog kaštela u Ogulinu, crkve svete Katarine u Novalji, Starog grada u Sisku, Plitvičkih jezera te zagrebačke Medvednice.

Google ističe kako je redovito osvježavanje snimaka važno zbog stalnih promjena u infrastrukturi, ali i zbog posljedica prirodnih nepogoda. Cilj ažuriranja je omogućiti korisnicima precizniju navigaciju i kvalitetniji doživljaj prostora.

Street View, koji je u Hrvatskoj dostupan od 2012. godine, omogućuje pregled ulica i znamenitosti u 360 stupnjeva. Google naglašava kako posebnu pažnju posvećuje zaštiti privatnosti korisnika. Sva lica i registarske oznake automatski se zamućuju, a korisnici imaju mogućnost dodatnog uklanjanja nepoželjnih snimaka putem opcije “Report a problem” u donjem kutu svake fotografije.

Nove slike pomoći će korisnicima u lakšoj orijentaciji i planiranju putovanja, pružajući još točniji doživljaj prostora.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ČIP I STERILIZACIJA Županija pokriva troškove veterinarskih usluga

Među gradovima najveći iznos dobili su Velika Gorica i Samobor.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija pomaže svojim gradovima i općinama u provedbi Zakona o zaštiti životinja koji propisuje kontrolu populacije napuštenih pasa.

Županija naime, osigurava novčana sredstva za pokrivanje troškova veterinarske usluge označavanja pasa mikročipom te sterilizaciju ženki, a ovogodišnji iznos doseže 25 tisuća eura.

Na javni poziv se ove godine, od ukupno 34 grada i općina, javilo njih 20 s područja Zagrebačke županije, odnosno 8 gradova i 12 općina. Među gradovima najveći iznos dobili su Velika Gorica i Samobor – 3.000,00 eura, a od općina Bistra – 1.168,04 eura.

Sredstva su na raspolaganju svim stanovnicima županije čiji su gradovi i općine dobili sredstva za tu namjenu. Dodajmo da se kontrolom broja napuštenih pasa smanjuje vjerojatnost od širenja bolesti, napada na ljude i druge životinje te izazivanja materijalne štete i nesreća u prometu.

Zagrebačka županija je za provedbu kontrole populacija napuštenih pasa u periodu od 2021. – 2024. godine dodijelila gotovo 51 tisuću eura.

Nastavite čitati

Vijesti

Od izvora do mora! Više od 30 gradova diljem Hrvatske udružuje snage za čišći okoliš

Prošle godine u projektu je sudjelovalo 30 gradova, a najuspješniji su bili Velika Gorica, Vinkovci i Benkovac.

Objavljeno

na

Objavio/la

U ovogodišnjem izdanju ekološkog projekta “Od izvora do mora” sudjelovat će 32 grada, što je najveći broj od kada je projekt pokrenut. Ovu inicijativu organiziraju Coca-Cola, Konzum, Jutarnji list i Udruga gradova s ciljem zaštite okoliša i podizanja svijesti o odgovornom gospodarenju otpadom. Gradovi će organizirati jednodnevne akcije čišćenja, a najuspješniji će biti nagrađeni sredstvima za pošumljavanje urbanih sredina.

Projekt okuplja male, srednje i velike gradove diljem Hrvatske. U kategoriji malih gradova (do 10 000 stanovnika) sudjeluju Pakrac, Korčula, Benkovac, Otočac, Vrgorac, Varaždinske Toplice, Beli Manastir, Vodnjan, Valpovo, Lipik, Crikvenica, Vrlika, Pag, Prelog i Rab. Među srednjim gradovima (od 10 000 do 35 000 stanovnika) nalaze se Našice, Sveta Nedelja, Jastrebarsko, Virovitica, Koprivnica, Zaprešić, Daruvar, Poreč, Vinkovci i Solin. Veliki gradovi (više od 35 000 stanovnika) koji sudjeluju ove godine su Velika Gorica, Varaždin, Rijeka, Pula, Osijek, Dubrovnik i Zadar.

Gradovi su se prijavili putem natječaja koji je trajao od 17. veljače do 17. ožujka, a njihova je obveza organizirati akciju čišćenja u suradnji s lokalnim nevladinim udrugama i volonterima između 14. travnja i 23. lipnja. Ocjenjivat će se prema broju volontera i količini prikupljenog otpada. Najuspješnija tri grada dobit će financijska sredstva u ukupnom iznosu od 45 000 eura za kupnju sadnica drveća, koje će biti posađene tijekom jesenskih mjeseci.

„Uz promicanje zaštite vodnoga bogatstva Hrvatske i poticanje na primjereno odlaganje otpada, cilj projekta Od izvora do mora je sadnja drveća u urbanim sredinama s ciljem smanjenja ispuštanja ugljikova dioksida i snižavanje temperature zraka. Pravo sudjelovanja na natječaju, koji je trajao mjesec dana, imali su svi gradovi koji žele pošumiti određene prostore na području svojega grada”,  ističu organizatori.

Prošle godine u projektu je sudjelovalo 30 gradova, a 2200 volontera prikupilo je 420 tona ambalažnog otpada. Najuspješniji su bili Velika Gorica, Vinkovci i Benkovac. Od pokretanja inicijative 2018. godine, kroz 107 akcija čišćenja, prikupljeno je ukupno 644 tone otpada, što je gotovo 74 kamiona punih otpada.

Prije četiri godine projektu se kao partner pridružio Jutarnji list, 2022. godine priključio se Konzum, a potom i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. Projekt podržavaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Više informacija dostupno je na Coca-Colinoj stranici i u digitalnom izdanju Jutarnjega lista.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.