Povežite se s nama

Vijesti

‘Nekad smo se bavili stokom, danas kućnim ljubimcima’

Cijeli svoj radni vijek proveo je u Veterinarskoj stanici Velika Gorica, koja je već 70 godina u samom vrhu  hrvatskog veterinarstva

Objavljeno

na

Veterinarska stanica Velika Gorica ove godine slavi veliki jubilej. Već 70 godina pomažu životinjama na području Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Osnovana je davne 1949. godine i imala je šest područnih ambulanti. Ambulanta u Pokupskom pripojena joj je 1962. godine. U to doba ambulantu su imala naselja Mraclin, Vrbovo Posavsko, Šćitarjevo, Dubranec, Pokupsko, Kravarsko i Velika Gorica.

– Turopolje je u to vrijeme bilo poznato kao stočarski kraj. Prvo simentalsko govedo koje je došlo u bivšu Jugoslaviju, došlo je upravo na ovaj teren. Križalo se s našim domaćim autohtonim govedom i tako smo dobili križanog simentalca. S umjetnim osjemenjivanjem stoke počeli smo već 1952. godine. Velika Gorica je tada imala vrlo jak stručni kadar. Vodila se briga o educiranju kadrova različitih profila: farmakologija, peradarstvo, svinjogojstvo…. Ja sam magistar znanosti iz područja higijene tehnologije živežnih namirnica. Mladi ljudi su se tada redovito educirali. Nismo zaostajali u europskim trendovima što se tiče dijagnostike, preventive, kurative, dijagnostike i kirurgije – rekao nam je Josip Kozačinski, umirovljeni veterinar. Većinu svog radnog vijeka proveo je upravo u ovoj veterinarskoj stanici.

Danas se profil pacijenata uvelike promijenio, stoku su zamijenili kućni ljubimci. U goričkoj Veterinarskoj stanici i dalje se trude zadržati kvalitetu usluge pa se tako uložilo u infrastrukturu, a konstantno se potiče educiranje djelatnika.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– U protekle tri godine uložena su velika sredstva u rekonstrukciju zgrade i interijera, a nabavili smo i novu opremu. Pružamo gotovo sve zdravstvene usluge za male i velike životinje. Veterinarska stanica Velika Gorica danas je u samom vrhu veterine u Hrvatskoj. Osim u opremu, ulažemo i edukacije naših djelatnika. Imamo zaposleno 15 doktora veterinarske medicine, od kojih je pet magistara znanosti, šest tehničara i pomoćno osoblje, sve ukupno 31 zaposlenika. Cilj nam je i u idućim godinama zadržati nivo usluga koje pružamo – istaknuo je Marko Morić,  direktor Veterinarske stanice.

NESTALE AMBULANTE U SELIMA

Od nekadašnjih sedam ambulanti opstale su samo četiri: Velika Gorica, Kravarsko, Pokupsko i Vrbovo Posavsko. Ambulanta Dubranec ugašena je 1994. godine, Šćitarjevo 2000., a Mraclin 2008. godine. Sve mu tome kumovalo je snaženje uvoznog lobija, koji je 80-tih godina počeo uzimati maha. Kraj 60-tih, 70-te i do početka osamdesetih godina bilo je zlatno doba stočarstva u Turopolju.

– 1975. godine Veterinarska stanica u vlastitom tovu imala je između 15 i 17 tisuća komada junaca te tri tisuće komada svinja. Vodili smo nadzor o zdravlju junadi i svinja na farmama na našem području. Od 1963. godine nadgledali smo mliječne farme u Vukovini i Petrovini, riječ je bila o farmama s nekoliko stotina komada istočnog frizijskog goveda. U Kušancu, Okujama i Buševcu  uzgajali su svinje. Čitav ovaj teren bio je pokriven s tovom junadi i svinja. Posavina je bila poznata po uzgoju konja. U jesen bi dolazili Talijani s kamionima i otkupljivali ždrjebad i konje. Sve se promijenilo otvaranjem prvih trgovačkih lanaca, to je označilo početak enormnog uvoza junetine, svinjetine, govedine i mlijeka što je osiromašilo ovaj kraj i dovelo do propadanja sela. Mlađi ljudi su odlazili u Veliku Goricu ili Zagreb, stariji ljudi koliko su još mogli raditi radili su. Uglavnom, stoke više nije bilo – objasnio je Kozačinski.

NIŠTA BEZ ŽIGA ILI PLOMBE

Veterinarska stanica nekada je vršila nadzor nad klanjem stoke, prometom mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i jaja na području Velike Gorice i susjednih općina. Krajem 80-tih ukinuta je veterinarska inspekcija te se više nije moglo kontrolirati promet mesa u trgovačkim lancima i mesnicama. Sve to bilo je prepušteno sanitarnoj inspekciji ili samim potrošačima, koji su mogli sami odlučiti hoće li prijaviti nepravilnost.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– Mi smo mjesečno vršili kontrolu jaja, krvi, fecesa i hrane na farmi pilića. Nije se moglo dogoditi da bi jaja iz farme otišla, a da nisu imala veterinarsku potvrdu. Isto tako, nije se moglo dogoditi da meso ili mesne prerađevine iz klaonice otiđu bez veterinarske potvrde. Na svakom komadu mesa morao je biti žig, na kobasicama markica ili plomba, bila je rigorozna kontrola – naglasio je naš sugovornik.

Sve to dovelo je do novog problema. Meso koje se može pronaći na policama trgovačkih lanaca uglavnom je iz uvoza. Često je teško pratiti njegovo porijeklo, a nerijetko meso u frižiderima stoji i više od godine dana. To u konačnici loše utječe kako na njegove nutritivne vrijednosti, tako i na ukus.

– Jednom sam naišao na meso peradi koja je bila uvezena i duboko smrznuta godinu dana. Vjerujem da je ona u trenutku smrzavanja bila bakteriološki ispravna, ali to meso je tijekom stajanja sigurno izgubilo svoje nutritivne vrijednosti. Meso svinjske pasmine pietren zna biti vodenasto. Stavite šnicl peći, a ono vam se digne kao đon. To se događa kada je meso puno vode, a kad ona izađe ono postane tvrdo i suho. Problem je u tome što to meso nije zrelo, a životinje su bile držane u zatvorenom prostoru s minimalno slobode kretanja. To meso zato nema kvalitetu – priča nam Josip, pa objašnjava o kavim se tu razlikama radi.

BEZ MASNOĆE NEMA FINOĆE

– Perad vam se sada kolje s napunjeni 42 do 46 dana, a nekada se pile na selu tovilo pet do šest mjeseci i bilo pušteno da vani hoda. Kad se peklo meso domaće svinje, ne samo da je mirisalo dvorište kuće u kojoj se peklo, nego deseti susjed osjetio je miomirise pečenja.  Prva Gavrilovićeva zimska salama pravljena je od turopoljske svinje. Ona je bila ukusna zbog mesa koje ima sitne miofibrile protkane s masnoćom. Vi kad pečete to meso ili radite suhomesnate proizvode ono je ukusno jer uz mišić ima i masnoću – istaknuo je umirovljeni veterinar.

Dodao je kako naša teletina završava u Italiji. Šunka i šnicl ostaju u ostaju kod njih, dok nam vračaju lopaticu i flam, a to naši sugrađani kupuju po trgovačkim lancima. Naš ‘baby beef’ se ne može kupiti kod nas, sve što se proizvede ide u inozemstvo. Još 1988. godine bjelovarsko i turopoljsko područje, proglašeno je regijom s najboljim baby beef-om u Europi. Osim mesa loše kvalitete, građani sve češće , a da ni ne znaju, konzumiraju supstance koje ostavljaju neizbrisiv trag na njihovom zdravlju.

Foto: Facebook/Cow Lovers

– Pogledajte koliko djece danas ima probleme s raznim vrstama alergija. Zabrinjavajuć je i broj mladih žena koje boluju od karcinoma dojke, jajnika i uterusa. Od kuda sve to? Hormoni. Sedamdesetih godina u Europi su se masovno primjenjivali hormoni rasta u tovu junadi i peradi. Prvi takvi slučajevi otkriveni su u Sloveniji, a poslije i u Hrvatskoj. Ne smijem imenovati proizvođače, ali iznenadio sam se kad sam vidio koja je velika farmaceutska tvrtka proizvodila te hormone. Od tog trenutka, gdje sam god mogao izbjegavao sam upotrebu njihovih proizvoda – otkrio nam je Kozačinski.

TELETOM SE PLAĆAO POREZ ILI KUPOVALA DRVA ZA OGRJEV

Dok je selo još bilo selo, a domaćini su ponosno uzgajali svoje blago i od toga živjeli, veterinar je uvijek bio drag gost. Uz liječnika i župnika, veterinar je bio jedan od najvažnijih aktera u životu sela. On je vodio brigu o blagu svake obitelji, a tako i o njihovoj egzistenciji. Ljudi su bili siromašni i njihova kravica bila im je sve. Seljak je unaprijed znao kamo će s teletom. Njegovom prodajom moglo se platiti porez ili kupiti drva. Odnos između veterinara i seljaka bio je blizak, a radilo se i na kredit. Usluga liječenja naplaćivala se kad bi se prodalo tele, odojak ili ždrijebe. Često je bilo i komičnih situacija.

– Kako sam visokog rasta i imam duge ruke često sam išao na ždrijebljenje kobila. Do glave ili noge ždrijebeta nije bilo lako doći, trebalo je imati jako dugu ruku i biti visok. Kolega me je tako jedanput zamolio da umjesto njega odem na ždrijebljenje. Poznavao sam gazdu i gazdaricu. Kad sam došao kobila je bila zbilja visoka, jahača kobila. Ustanovio sam da je ždrijebe krivo okrenuto i trebalo ga je izvući van. Stao sam na prste i gurnuo ruku najdublje što sam mogao u kobilu. Lice mi se nalazilo blizu vagine, a gazdarica me je upitala: – Buš joj pusu dal?-. Prvo mi je bilo malo nelagodno, a onda sam joj odgovorio kao iz topa: ‘Čuj bolje njoj nego tebi’. Svi koji su se tu našli pukli su od smijeha, a zgodna gazdarica, nakon što me je pošpotala, i sama se nasmijala mojoj dosjetci – otkrio nam je Josip.

Kultura

Otvoren Javni poziv za 3. izdanje Oglede festivala

Umjetnici, izvedbeni kolektivi i interdisciplinarni autori javite se do 15. lipnja!

Objavljeno

na

Ovogodišnje izdanje OGLEDE festivala u Velikoj Gorici bavi se radom kao temeljnom ljudskom aktivnošću tako da će ove godine pod naslovom “Rad gradi grad” istraživati ulogu rada i radništva u stvaranju urbanih identiteta i kolektivne memorije.

Na Javni poziv odazvati se mogu umjetnici, izvedbeni kolektivi i interdisciplinarni autori čiji radovi trebaju biti prilagođeni izvedbi na otvorenom i s minimalnim tehničkim zahtjevima.

  • Info o organizaciji: Organizator snosi trošak smještaja, a odabrani rad(ovi) bit će honorirani. Fond za Javni poziv iznosi 700 eura brutto i bit će raspoređen sukladno odabranom radu/radovima.

Rok za prijave umjetnika je 15. lipnja, a obrazac prijave nalazi se ovdje.

Oglede festival ove će se godine održati od 2. do 4. listopada u Domu kulture Galženica te na Trgu Stjepana Radića.

Nastavite čitati

Vijesti

Medicinski centar Gorica upozorava: sve više je mlađih od 50 godina s problemom raka debelog i završnog crijeva!

U tijeku inicijativa da se snizi granica probira na 45 godina, što ovaj velikogorički centar itekako podržava.

Objavljeno

na

Medicinski centar Gorica, koji je u ožujku zabilježio godinu dana vrlo uspješnog poslovanja, želi našu pažnju usmjeriti na niz preventivnih pretraga koje spašavaju živote – jedna od njih je upravo vezana za rak debelog i završnog crijeva, što je drugi najčešći uzrok smrti od raka u Hrvatskoj! Što već danas možemo promijeniti u svojoj prehrani kako bismo umanjili mogućnost ove bolesti te ostale korisne informacije, saznajte u ovom zanimljivom prilogu.

Ono što je poprilično alarmiralo javnost, na svjetskoj razini, a što se odnosi i na našu zemlju, jest podatak da je zabilježen sve veći broj oboljelih kod osoba mlađih od 50 godina – saznajemo od Medicinskog centra Gorica.

Problem je što čekanje na pojavu simptoma može dovesti do toga da je bolest već uznapredovala, tj. ostaje skrivena sve do kasnih stadija kada su šanse za izlječenje znatno manje. Zato se ističe važnost pravovremenih preventivnih pregleda, ali i promjena životnog stila koje omogućuju manje šanse za pojavu ovog karcinoma.

Rak debelog crijeva: alarmantni porast kod mlađih od 50 godina

Rak koji se tradicionalno povezivao sa starijom životnom dobi danas sve češće pogađa i osobe mlađe od 50 godina, pa postoji inicijativa da se snizi granica probira na 45 godina, što ovaj velikogorički centar itekako podržava. Prema pisanju New Scientista, predviđa se da bi do 2030. godine rak debelog crijeva mogao postati glavni uzrok smrtnosti od raka kod osoba mlađih od 50 godina u nizu zemalja, a među njima je i Hrvatska.

Taj zabrinjavajući trend potaknuo je stručnjake diljem svijeta na upozoravanja o važnosti ranog otkrivanja bolesti i pravodobne prevencije. Važno je spoznati kako je upravo rak debelog i završnog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj i drugi najčešći uzrok smrti od malignih bolesti, odmah nakon raka pluća. Je li se to moglo spriječiti? Moglo se!

Rak debelog i završnog crijeva najčešće nastaje iz polipa – dobroćudnih izraslina koje se s vremenom mogu pretvoriti u zloćudne tumore. U ranoj fazi bolest obično ne izaziva simptome, zbog čega je važno provoditi redovite preventivne preglede.

Na simptome treba obratiti pozornost jer često mogu biti tihi:

  • promjene u ritmu stolice – izmjena zatvora i proljeva,
  • kronična pojava krvi u stolici,
  • neobjašnjivo mršavljenje,
  • gubitak apetita,
  • osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva.

Nažalost, simptomi se često pojavljuju tek kada je bolest već uznapredovala, zbog čega liječenje postaje zahtjevnije i manje uspješno. Kolonoskopija omogućava rano otkrivanje polipa nakon čega slijedi i njihovo uklanjanje prije razvoja tumora čime se značajno povećavaju šanse za izlječenje.

Virtualna kolonoskopija – moderna alternativa klasičnom pregledu

Kako bi se povećala dostupnost preventivnih pregleda i smanjila nelagoda koju izaziva klasična kolonoskopija, Medicinski centar Gorica nudi modernu i neinvazivnu metodu – virtualnu kolonoskopiju, koja pruža bezbolnu, sigurnu i brzu alternativu klasičnoj kolonoskopiji. Idealna je za preventivne preglede jer omogućuje rano otkrivanje promjena uz minimalno opterećenje za pacijenta.

Kako izgleda i koliko traje pregled?

Pregled virtualnom kolonoskopijom odvija se u posebnoj prostoriji gdje se nalazi i sam uređaj. Dok osoba leži na boku, kroz tanki kateter od svega nekoliko centimetara, usmjeren u rektum, upuhuje se plin (najčešće CO₂) kako bi se debelo crijevo proširilo i bilo dostupno analizi. Nakon toga, stol se kreće kroz skener i proizvode se snimke duž duljine debelog crijeva. Radi se jedno snimanje u položaju na leđima i jedno snimanje potrbuške.

Pregled sveukupno traje oko 15 minuta, a nakon postupka pacijent može odmah nastaviti sa svojim svakodnevnim aktivnostima.

Nakon snimanja, računalni program sastavlja dobivene slike u 3D prikaz koji omogućuje liječniku detaljan pregled crijeva, slično klasičnoj kolonoskopiji. Također se mogu vidjeti i okolni organi te eventualne promjene na njima. Radiolog ocjenjuje rezultate kako bi utvrdio bilo kakve abnormalnosti. Nalaz je spreman unutar tri dana, uz mogućnost zahtjeva za hitnim očitanjem unutar 24 sata. Saznajte više o prednostima virtualne kolonoskopije

Na stranicama Medicinskog centra Gorica pročitajte i proširenu verziju na ovu temu i otkrijte više o utjecaju određene hrane na pojavu raka debelog i završnog crijeva.

Nastavite čitati

Moja županija

„Pedale okreći i uživaj u sreći!“ – prva subota u lipnju rezervirana za Večernjakovu biciklijadu

43. izdanje donosi bogat program na cilju u Samoboru – ponosni pokrovitelj je Zagrebačka županija!

Objavljeno

na

Objavio/la

Konferencijom za medije najavljena je 43. „Večernjakova biciklijada“, koja će i ove godine pod motom „Pedale okreći i uživaj u sreći!“ spojiti Zagreb i Samobor.

– Danas je in baviti se sportom i biti fizički aktivni, tako da je i ova biciklijada u korak s trendovima, gdje pružamo biciklistima podršku u bicikliranju od Zagreba do Samobora gdje mogu upoznati ljepote toga kraja i dobro se zabaviti. Na cilju će ih dočekati bogat program za cijelu obitelj – najavio je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

Inače, biciklijada starta u subotu, 7. lipnja na Trgu Franje Tuđmana u Zagrebu u 10 sati, a na cilju – na samoborskom Vugrinščaku, sve bicikliste i posjetitelje čeka bogat zabavni program uz vrhunsku gastro ponudu, radionice i kvizove, a u glazbenom dijelu nastupit će Minea, Vojko V i Peconni.

Tradicionalni pokrovitelj biciklijade je Zagrebačka županija.

–Ponosni smo pokrovitelj ovog velikog biciklističko-zabavnog događaja koji promovira ljepote grada Zagreba ali i Zagrebačke županije. Samobor je dragulj naše županije i bila bi šteta ne upoznati ga bolje na dva kotača.  Ujedno to je jedinstvena prilika da biciklisti i rekreativci isprobaju 20-ak kilometara dugačku rutu i na cilju se odlično zabave – pozvao je zamjenik župana Ervin Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Dobrodošlicu u svoj grad svim ovogodišnjim natjecateljima poželjela je gradonačelnica Petra Škrobot.

–Veseli me što svake godine u Zagreb dođe velik broj Samoboraca koji bicikliraju natrag do Samobora, a također dobrodošli su I svi drugi posjetitelji na biciklima iz ostalih ktajeca Zagrebačke županije. Na Vugrinščaku ćemo vas srdačno dočekati prigodnim programom za cijelu obitelj a otvaramo i bazen, tako da je to idealan dan za provesti dan na otvorenom – poručila je gradonačelnica Samobora.

Osigurajte i vi svoj besplatni startni broj na internet stranici Večernjaka!

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Kultura

„Pojavi se za sebe” – besplatna art radionica u Gradskoj knjižnici Velika Gorica

Radionica je namijenjena svima, neovisno o prethodnom iskustvu u umjetnosti, a temelji se na jednostavnim art tehnikama koje se mogu primijeniti i u svakodnevnom životu.

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak u 18 sati, Gradska knjižnica Velika Gorica, u sklopu programa Četrti četrtek, ugostit će jednosatnu iskustvenu radionicu „Pojavi se za sebe”, koju vodi praktičarka ekspresivne art terapije Ivana Jurmanović Dandić. Cilj radionice je omogućiti sudionicima siguran i kreativan prostor za povezivanje sa sobom kroz izražavanje koje ne traži riječi.

Radionica je namijenjena svima, neovisno o prethodnom iskustvu u umjetnosti, a temelji se na jednostavnim art tehnikama koje se mogu primijeniti i u svakodnevnom životu. Kroz rad s bojom, linijom i intuitivnim izražavanjem, sudionici će imati priliku istražiti svoje emocije, osvijestiti unutarnje potrebe i ojačati vlastiti glas.

Sav potreban materijal za sudjelovanje bit će osiguran, a broj mjesta je ograničen. Ulaz je besplatan, no prijave su obavezne putem e-mail adrese [email protected] ili pozivom na broj 01 6222 948.

Radionica „Pojavi se za sebe” pruža rijetku priliku da se kroz ekspresivnu art terapiju uroni u osobno istraživanje i pronađe mir u boji i pokretu. Prijavite se na vrijeme i dopustite rukama da ispričaju priču koju riječi ne mogu.

Nastavite čitati

Moja županija

Čestitamo 12. svibnja – Međunarodni dan sestrinstva! Zagrebačka županija tim povodom održala ZdravFest

Medicinske sestre i tehničari prvi su kontakt građana sa zdravstvenim sustavom, njegova kralježnica, ali i srce puno topline.

Objavljeno

na

U Samoboru je u subotu održan ZdravFest Zagrebačke županije,  javnozdravstvena akcija uoči današnjeg Međunarodnog dana medicinskih sestara i tehničara.

Bila je to idealna prilika za građane osvrnuti se na svoje zdravstveno stanje i napraviti čitav niz preventivnih besplatnih pregleda. Radi se o prvom izdanju festivala koje će se svake godine organizirati u drugom gradu Zagrebačke županije.

Foto: Zagrebačka županija

Stotine ljudi odazvalo se na besplatne preventivne preglede, a imali su priliku izmjeriti razinu šećera u krvi, kolesterola, krvnog tlaka, PSA, težinu (indeks tjelesne mase i sastav tijela), napraviti spirometriju, pregledati madeže, proći edukaciju o korištenju vanjskog defibrilatora te saznati više o grupama za potporu dojenju i o trudničkim tečajevima u Zagrebačkoj županiji.

Medicinske sestre i medicinski tehničari najbrojnija su radna skupina u zdravstvu – na globalnoj razini zaposleno ih je oko 28 milijuna, dok je u Hrvatskoj njih oko 29 tisuća. No, kako je riječ o našem zdravlju, ovo je jedno od najpouzdanijih profesija. Upravo je to povod za javnozdravstvenu akciju ZdravFest pod motom „Naše sestre, naša budućnost“.

Foto: Zagrebačka županija

Ispred organizatora, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije, Leo Šunjić zahvalio im se na neumornom radu i profesionalizmu, istaknuvši da su jedan od ključnih faktora za funkcioniranje ove institucije – ujedno i prve linije zdravlja naših sugrađana.

U ovom trenutku provodimo više od 10 programa i projekata fokusiranih na rano otkrivanje i prevenciju bolesti te promicanje zdravog načina života. Bilo da je riječ o cijepljenju, probirima, ranom otkrivanju zaraznih ili onkoloških bolesti, zajedno s partnerima i službama iz cijele Županije fokusirani smo na podršku i edukaciju naših građana. Medicinske sestre i tehničari i ovdje igraju neizmjerno važnu ulogu poručio je ravnatelj Zavoda.

Foto: Zagrebačka županija

Prevencija bolesti ne temelji se samo na pravovremenom testiranju, već i na funkcionalnom zdravstvenom sustavu koji to omogućuje. U Zagrebačkoj županiji radi gotovo 600 medicinskih sestara i tehničara, a kako bi mogli aktivno sudjelovati u očuvanju zdravstvene skrbi za sve građane, važno je kontinuirano ulagati u njihovo obrazovanje i status u društvu.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Zagrebačke županije, Ksenija Čuljak podsjetila je kako je u posljednjih pet godina u njihovo doškolovanje i stručno usavršavanje uloženo gotovo 120 tisuća eura.

Foto: Zagrebačka županija

Nastavit ćemo se zalagati za priznavanje stručne spreme medicinskih sestara i tehničara te kontinuirano ulagati u njihovo obrazovanje i profesionalni razvoj. Zahvaljujemo im na svakom danu, svakom osmijehu i svakoj pruženoj ruci pomoći jer bez njih naš zdravstveni sustav jednostavno ne bi bio ono što jest– dodala je pročelnica.

Ravnatelj županijskog Doma zdravlja Većeslav Bergman podsjetio je kako je bilo koji zdravstveni sustav nezamisliv bez medicinskih sestara.

Foto: Zagrebačka županija

–To je jedinstvena simbioza koja čini zdravstveni sustav funkcionalnim. U našem Domu zdravlja zaposleno je 285 medicinskih sestara koje prolaze godišnje edukacije plaćene iz proračuna Doma zdravlja. To je jako važno kako bi one bile u toku sa svim zdravstvenim saznanjima jer znamo da su one prvi kontakt građana sa zdravstvenim sustavom rekao je Bergman.

Uz organizatora akcije, Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije, u akciji sudjeluju Dom zdravlja Zagrebačke županije, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Ljekarne Zagrebačke županije i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno