Politika
‘Ne ode li cijelo vodstvo stranke, SDP će na izborima doživjeti potop!’
INTERVJU U SDP sam ušao 1996. zbog Ivice Račana, a iz SDP-a sam izašao zbog Peđe Grbina…, kaže Damir Šimunić, godinama jedno od zaštitnih lica velikogoričkog SDP-a
Bio je predsjednik velikogoričkog SDP-a, već dva i pol desetljeća na važnim funkcijama u goričkom ogranku stranke, bio je i kandidat za dogradonačelnika… A kako je bio sve to, Damir Šimunić je postao jedno od zaštitnih lica velikogoričkog SDP-a. Stranke koja se nije nauživala pobjeda na lokalnim izborima u našem gradu u posljednjih 25 godina, koliko je prošlo od trenutka kad se Šimunić učlanio u SDP.
A sad je odlučio – iz nje izaći. Nezadovoljan stanjem u stranci na nacionalnom, ali i lokalnom nivou, izašao je s priopćenjem.
“Već duže vrijeme nezadovoljan sam stanjem u stranci, kako na nacionalnoj, tako i gradskoj razini i zato sam podnio ostavku na sve dužnosti u stranci! (…) Punih 25 godina nastojao sam biti politički produktivan, promicati i živjeti socijaldemokraciju, ali ako unazad nekoliko godina, a posebno posljednjih godinu dana, vodstvo moje stranke čini nešto glupo, nešto što stvara dojam diktature, tiranije i samovolje, to znači da ta stranka ima ozbiljan problem u smislu demokratičnosti. (…) To više nije stranka u koju sam ušao 1996. godine a za koju me je motivirao Ivica Račan! Iako se špekuliralo što će se dogoditi na Predsjedništvu SDPH, nadao sam se da će prevladati razum, demokracija, uključivost, ali nije. Nakon toga sam osjetio bol, razočarenje, šok i nevjericu! Jednostavno je, ne mogu biti dio nečega što mi izaziva bijes, nervozu i grč u želucu. Stoga, od danas više nisam član SDPH!”, stoji, između ostaloga, u priopćenju.
O svemu tome, o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, popričali smo s odsad nezavisnim gradskim vijećnikom Šimunićem…
Puno toga ste već rekli u priopćenju kojim ste javnost obavijestili o odluci da napustite SDP, no koji je trenutak ili događaj konkretno bio okidač za takvu odluku? I jeste li u danima nakon te objave preispitivali svoju odluku?
Bio sam član SDP-a 25 godina i naravno da odluka nije bila jednostavna niti laka. Već sam duže vremena nezadovoljan načinom na koji Grbin vodi stranku. Uostalom, on nije niti bio moj izbor, ali pobijedio je voljom članstva i ja sam to prihvatio i poštivao. Ako je isključenje nekoliko tisuća članova iz stranke bio pokušaj nametanja autoriteta, kojeg on definitivno nema, onda je to potpuno promašeni pristup. Okidač je bio nakon što je raskolio saborski klub zastupnika SDP-a, te isključenje članova koji su u najtežim trenutcima stvarali SDP, članova koji su voljom građana izabrani u Sabor na listi SDP-a, članova koji su cijenjeni i prepoznatljivi na nacionalnoj razini. Zatim, njegov jalov pokušaj da ih razjedini na način da isključi njih sedam bez ikakvih kriterija i objašnjenja. Zašto sedam da, a sedam ne? U nedostatku liderskih sposobnosti, tiranskim potezom, učinio je nešto što nezabilježeno u politici, a na štetu stranke koju vodi.
Kad sam podnio zahtjev za isključenje, nisam niti jednog trenutka preispitivao svoju odluku, jer smatram da bih svojim ostankom davao podršku za ovaj neshvatljiv potez.
Što očekujete od SDP-a u budućnosti? Vjerujete li da postoji šansa da se vrati tamo gdje je bio, u ulogu prve snage hrvatske političke ljestvice, ili očekujete nastavak pada?
Teško će se SDP oporaviti nakon ovog potresa. Svakako, nema budućnost s ovim vodstvom i da, očekujem nastavak pada. Jedino rješenje bila bi ostavka cijelog vodstva stranke i to što prije, u protivnom, na sljedećim izborima doživjeti će potop!
Da ste u poziciji odlučivanja, kako biste Vi postavili SDP, na kojim temeljima?
SDP mora biti uključiva i demokratska stranka, koja će promovirati i promicati svoje politike i programe, a ne odavati dojam foteljaške stranke u kojoj se već sada vodi borba za nove saborske mandate. Građani Hrvatske su u velikim problemima, počevši od obnove nakon potresa, neimaštine i siromaštva, iseljavanja, ali SDP ne odaje dojam da im je zaštita i interes građana prioritet, a to pokazuje i rejting stranke.
Kako je sve to izgledalo u drugoj polovici devedesetih, u trenucima kad ste ušli u stranku? I kako to da ste se te 1996. uopće odlučili na ulazak u stranku?
To je bio početak stvaranja stranačke infrastrukture na terenu pod vodstvom Ivice Račana, koji me je i motivirao da se učlanim u SDP. Prije svega, meni kao branitelju, bilo je impresivno kada je Račan i delegacija SKH zajedno sa Slovencima, napustio 14. kongres SKJ, čime je započeo proces izlaska Hrvatske iz ralja Jugoslavije. Njegova pragmatičnost i mudrost spriječila je potencijalni sukob među hrvatskim građanima, već je svjestan političkog trenutka i raspoloženja u društvu, mirno predao vlast dr. Franji Tuđmanu.
Kad pogledate dva i pol desetljeća unatrag, koje biste trenutke u svom “SDP-ovskom” životu biste ocijenili najljepšima, a koje, ne računajući ovaj nedavni razlaz, najružnijima ili najlošijima?
Nakon iznenadne smrti Ivice Račana 2007. godine, predsjednik SDPH postaje Zoran Milanović, koji tu dužnost obnaša do 2016. U tom periodu, imali smo veliki broj članova, organizacija i ogranaka kao i veliki broj simpatizera. Milanović se pokazao kao lider s velikim autoritetom. Sjetimo se saborskog kluba SDP-a u to vrijeme, svi zastupnici su bili aktivni i obvezni prisustvovanju na svim sjednicama Sabora. Danas kad pogledamo lijevu stranu sabornice, najmanje je SDP-ovaca! Po mojem mišljenju, jedino gdje je Milanović pogriješio je reevidencija članstva zbog članarine. Mislim da je tu bilo prostora da se to provede spretnije i sretnije.
Od nacionalne tematike puno Vam je bliža ona lokalna, pa kako onda gledate na posljednjih 25 godina velikogoričkog SDP-a? Koliko ste zadovoljni učinjenim, koliko je to moglo biti bolje ili lošije?
GO SDP Velika Gorica je bila najbrojnija i najjača dok je predsjednica bila Vesna Fabijančić Križanić. Imali smo formirane forume, ogranke u većini mjesta Velike Gorice. Bili smo aktivni na terenu, vrlo jaki klub u Gradskom vijeću, promicali smo naš program, provodili puno vremena među građanima. Naravno, to su bile i drugačije okolnosti jer smo na nacionalnoj razini imali kompetentno vodstvo i to se itekako reflektiralo na lokalne organizacije. Uvijek može bolje, jer nakon svakih izbora slijedi analiza i vjerujem da se većina nas pita jesmo li se dali dovoljno u kampanji, iako je važan rad kroz sve godine. Isto tako, uvijek može i lošije, iako za zadnje lokalne izbore ne smatram da je sadašnje vodstvo GO isključivo odgovorno. Pristup pozornici i medijima ima vodstvo na nacionalnoj razini i ako oni rade loše, to se odražava na niže razine.
Kako gledate na činjenicu da se u velikogoričkom SDP-u kroz sve ove godine nije isprofiliralo niti jedno “jako ime” koje bi na izborima moglo ozbiljno konkurirati za mjesto gradonačelnika? Jedini koji je u tome uspio bio je Tonino Picula, koji je ipak “uvozni” lokalni političar…
Što se tiče profiliranja kandidata za Gradonačelnika Velike Gorice, imali smo Vesnu Fabijančić Križanić, rođenu Velikogoričanku, dugi niz godina politički i društveno aktivna. Zašto nismo uspjeli? Bila je to vrlo prljava kampanja, neviđena na ovim prostorima. Toliko laži i objeda, uvreda i na osobnoj razini, provlačenja kroz blato, pa čak i opstrukcijama nekih koalicijskih partnera. Iako smo imali odličnu kampanju, građani su povjerovali svim tim lažima i to je bilo moje najveće razočarenje od kada sam u politici. Jesmo li kasnije mogli još nekoga isprofilirati? Teško, u zapuštenoj stranačkoj infrastrukturi. HDZ je dugo na vlasti u Velikoj Gorici, dobro su posloženi i organizirani, da im niti afera Barišić nije naštetila.
Zašto Vi nikad niste bili kandidat za gradonačelnika? Je li o toj mogućnosti ikad bilo govora u SDP-u?
Obnašao sam dužnost predsjednika Gradskog oodbora SDP-a Velika Gorica i naravno da sam uoči izbora bio prvi izbor i prijedlog za kandidata za gradonačelnika. Međutim, ja sam imao drugačiju viziju i mišljenje te sam predložio kandidata koji nije dobio jednoglasnu podršku na Gradskom odboru, ali većinom glasova prijedlog je prošao. Nakon provedenih izbora, često me mučilo pitanje, bi li postigao bolji rezultat da sam se kandidirao. Ali to nikad nećemo saznati. Nakon toga sam preuzeo odgovornost isključivo na sebe i više nisam razmišljao o kandidaturi za novi mandat. Bilo mi je jako drago da je Ozren Robić odlučio objaviti svoju kandidaturu i da je dobio veliku podršku naših članova. Doista se radi o izrazito poštenom, sposobnom i istinskom SDP-ovcu i žao mi je da nije bio naš kandidat za gradonačelnika, ali imao je objektivne i opravdane razloge.
Damir Šimunić
Kako ocjenjujete aktualni trenutak u kojem je naš grad?
Teško je dati ocjenu rada nove izvršne vlasti za ovo kratko vrijeme od izbora. Neki projekti su realizirani a iz medija vidimo da je povučeno dosta sredstava s nacionalne razine i fondova, ali ono što nam je svima u fokusu je provedba projekta Aglomeracije koja ne ide zadanom i planiranom dinamikom. Mnoge ugovore je sadašnji Gradonačelnik nasljedio od svojeg predhodnika i ne možemo znati bi li on nešto drugačije napravio. Tek ćemo u prijedlogu Proračuna za iduću godinu vidjeti u kojem smjeru će Velika Gorica ići u narednom razdoblju, ali ponavljam, problem je Aglomeracija, zatim javni prijevoz, prometnice, smještaj osoba starije životne dobi, investicijske aktivnosti. Vidjet ćemo šta će se od ovih projekata naći u Proračunu za iduću godinu.
U Gradskom vijeću ste sad kao nezavisni vijećnik, kako ćete funkcionirati?
Kao nezavisni vijećnik podržavati ću one prijedloge koji će biti u interesu građana, bez obzira s koje strane ti prijedlozi dolazili. Volio bih vidjeti da gradonačelnik prihvaća prijedloge i amandmane koji dolaze iz oporbe, kao i to da oporba prihvaća kvalitetne prijedloge gradonačelnika.
Za kraj, pogledajmo još malo u budućnost… Kako vidite Veliku Goricu, primjerice, 2030. godine?
Velika Gorica je grad velikog potencijala obzirom na svoj položaj, veličinu i broj stanovništva. Nadam se da će biti dovoljno snage, znanja, ambicije i mudrosti da učinimo sve kako bi kompletnu infrastrukturu i investicijske potencijale podigli na višu razinu, kako bi osigurali što više radnih mjesta i zaustavili daljnje iseljavanje naših mladih sugrađana.
HOTNEWS
Gradonačelnik Ačkar jedini Velikogoričan koji ulazi u Sabor
Kako neslužbeno doznajemo dobio je više od 6 tisuća prefernecijalnih glasova.
Politika
Velika izlaznost birača u Velikoj Gorici, a evo i gdje su glasali kandidati s goričkog područja
U Velikoj Gorici je u prijepodnevnim satima glasalo već gotovo 30 posto birača, iz Državnog izbornog povjerenstva kažu kako je to osjetno veća izlaznost od izbora za zastupnike u Hrvatski sabor održanih 2020.godine.
Velikogoričani kandidati na stranačkim listama u 1. izbornoj jedinici većinom su još u prijepodnevnim satima obavili svoju građansku dužnost, te glasali na biračkim mjestima, ovisno o mjestu stanovanja. Baš kao i svi drugi glasači, no ipak s bitnom razlikom, jer rezultati glasanja ovogodišnjih parlamentarnih izbora odredit će njihove iduće četiri godine političke karijere. Barem što se statusa narodnog zastupnika tiče. Neki će možda prvi put zasjesti u saborske klupe, a neki će možda i s istih ‘ispasti’.
Izlaznost birača do 11:30 sati pokazuje osjetno veća izlaznost birača nego na izborima 2020. godine. U Velikoj Gorici je na birališta izišlo 27,67 posto odnosno 14 961 birača, objavilo je to Državno izborno povjerenstvo u prvom izvješću o izlaznosti birača na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. Birališta su otvorena do 19 sati. Ako niste sigurni gdje je vaše biračko mjesto, sve podatke možete provjeriti OVDJE.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar, inače na izbornoj listi HDZ-a, na biralište u Gradićima stigao je u pratnji supruge te je tom prilikom pozvao sve da izađu na izbore.
Svoje biračko pravo iskoristila je i kandidatkinja s izborne liste koalicije Rijeke pravde, predsjednica goričkog SDP-a, Ivana Mlinar, koja je glasala na biračkom mjestu u Elektri te poručila ‘Budi odgovoran građanin, glasaj pa produži dalje…na kavu, misu, vikendicu, obiteljski ručak, posao!’.
Svoju građansku dužnost u prijepodnevnim satima obavio je i kandidat na izbornoj listi koalicije Rijeke pravde, SDP-ov Ivo Jelušić .
– Za nama je gotovo 800 godina parlamentarne tradicije hrvatskih sabora koja je velikim dijelom doprinijela očuvanju kontinuiteta državnosti, kakva god bila. Sačuvajmo slobodu govora za ovaj i buduće naraštaje – istaknuo je Ivan Bekavac, kandidat s izborne liste MOST-a, koji je glasao u OŠ Nikole Hribara.
Naslovna photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
Politika
Završno druženje goričkih Mostovaca i partnera Suverenista uoči izbora
Podržati Mostove kandidate i kandidate partnera u I. izbornoj jedinici došao je i Nikola Grmoja.
Politika
Goričani na listama: Kraljica dronova, tiktoker i dva navijača u borbi za Sabor
Najveći broj kandidata s velikogoričkog područja ponudila je lista koju predvodi HSP, njih sedam. Šestero ih je na listi koju predvodi MOST, troje na onoj u kojoj je Domovinski pokret, dvoje na SDP-ovoj, a po jednog imaju HDZ i Možemo!
Trideset i tri godine nakon što je uspostavljena samostalna Republika Hrvatska izaći ćemo na birališta i izabrati jedanaesti saziv Hrvatskog sabora. Birat će se 151 saborski zastupnik, i to kroz deset izbornih jedinica, a za ta mjesta kanidiralo je 2277 ljudi.
Gledamo li samo našu, I. izbornu jedinicu, ukupno je na listama 238 kandidata, a eđu njima, naravno, ima i ljudi iz našega grada, odnosno našega kraja. To su naši susjedi, prijatelji ili poznanici, a ukupno ih je ovoga puta – 20! Preračunato u postotke, to je nešto više od osam posto, a tih 14 muškaraca i šest žena rasporedili su se na šest od ukupno 17 lista za koje ćemo moći glasovati.
Naši sumještani najbrojniji su na listi HSP-a, na kojoj ih je čak sedam “naših”, a slijedi MOST s šestero kandidata.
I svi oni pokušat će ostvariti ono što do sad nije uspjelo prevelikom broju naših sugrađana. Gledajući u povijest, tu se radi o ukupno 12 ljudi, u raznim oblicima i varijantama, počevši od prvih višestranačkih izbornika, za Sabor tadašnje Savezne Republike Hrvatske.
U taj su saziv 1990. ušla trojica Velikogoričana, ali koncept je bio drukčiji, s tri vijeća. U Vijeću općina bio je Nikola Bulat, u Društveno-političkom vijeću Zvonimir Špišić, a u Vijeću udruženog rada Josip Zagorac.
Nakon uspostave samostalne Hrvatske, na izborima 1992., u Sabor je ušao samo Nikola Bulat, a na “šestosiječanjskim” izborima iz 2000. godine mjesto u klupama dobio je Ivan Šuker, koji je zastupnik postao i na izborima 2003. Međutim, tad je postao i ministar financija pa su ga u sljedeća dva saborska mandata mijenjali naši ljudi – prvo Ivan Jurkin, a zatim i Stjepan Kundić.
U godinama koje su slijedile u Saboru su sjedili i Tonino Picula, Vesna Fabijančić Križanić, Dražen Barišić i Goran Beus Richembergh, a dosadašnji niz na posljednjim je izborio zatvorio gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Teoretski, prvi sljedeći može biti svatko od 20 kandidata na listama za ove izbore, pa loše doznati malo više o svakome od njih, redom temeljenim na listama.
Tako lista broj 6, koju predvodi Domovinski pokret, na 3. mjestu ima Zvonimira Lovrića, rođenog Osječanina, uspješnog liječnika, primarijusa, odlikovanog s pet odličja za zasluge u Domovinskom radu. Lovrić je otac troje djece, djed četvero unučadi, a u Velikoj Gorici živi od 1995. godine, kao gorički zet.
Bio je aktivani član Matice hrvatske, sudjelovao je u Hrvatskom proljeću u Osijeku, a od 1989. do 1995. bio je član HDZ-a. Tad se posvetio karijeri, a politički se aktivirao kao jedan od suosnivača Domovinskog pokreta. Od 2021. je dopredsjednik Gradskog vijeća.
Uz njega, na listi Domovinskog pokreta naći se će i Marijana Peher, Goričanka iz Obrezine. Po struci je inžinjer odjevne tehnologije, no sa suprugom već 20 godina vodi OPG. Uz to vodi i tradicionalno imanje, odnosno ranč sa konjima. U politiku je, kaže, ušla kako bi pokazala mladima da nema koristi od kukanja, a djeluje s pozicije predsjednice Vijeća Mjesnog odbora Šćitarjevo.
Našom predstavnicom smatrat ćemo i kandidatkinju s mjesta broj 11 na ovoj listi, a to je Andreja Šego Turković, Zagrepčanka koja živi u Pokupskom. Odrasla je u Maksimiru, u kvartu Željeznička kolonija, a danas živi u Pokupskom. Po struci je komercijalist, najveći dio karijere provela je u prodaji, a prošla je i izobrazbu za obiteljskog suradnika, pa trenutačno radi u Centru za djecu u Nazorovoj, u sklopu psihosocijalne podrške obiteljima radi prevencije oduzimanja skrbništva nad djetetom.
Smatra kako je demografija ključan problem za opstanak države, da je krajnji trenutak da se nešto poduzme, a o svemu tome razmišlja u šetnjama sa svoja četiri psa.
22.12.2019., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Glasanje na birackom mjestu u Sarajevu na kojem se bira predsjednik Republike Hrvatske.rPhoto: Armin Durgut/PIXSELL
Jedini naš predstavnik na listi broj 7, koju predvodi HDZ, bit će ujedno i najzvučnije ime na ovom popisu. Krešimira Ačkara nije potrebno puno predstavljati, pa ostaje jedino podsjetiti da je predsjednik gradskog HDZ-a, da je od 2021. gradonačelnik Velike Gorice, da je u posljednje četiri godine bio saborski zastupnik, da je po struci profesor teologije… I da, s obzirom na poziciju, ima najveće šanse za ulazak u Sabor.
Na sljedećoj listi, pod rednim brojem 8, koju će predvoditi HSP, naći će se rekordan broj od čak sedam Velikogoričana. Pritom najvišu, treću poziciju drži Stjepan Palčić iz Vukovine. Oženjen je, otac troje djece, a politički je aktivan dugi niz godina kao dopredsjednik velikogoričke podružnice HSP-a. Zaposlenik je Hrvatskih cesta.
Na broju 4 naći se se ime Mate Bekavca, Velikogoričanina koji je diplomirani ekonomist, umirovljeni poduzetnik te obnovitelj i bivši dopredsjednik HČSP-a. Oženjen je u otac troje djece.
Ivica Gašpar, koji se smjestio na broju 5, živi u Rakarju, a rodom je iz Sinja. Hrvatski je branitelj, godinama tajnik gradske podružnice HSP-a, a izvan politike radi kao voditelj odjela u jednom trgovačkom lancu. Uz to, osnivač je Društva prijatelja Hajduka.
Na poziciji broj 6 naći će se Ivan Palčić, nagrađivani poljoprivrednik koji je do nagrada uspio doći unatoč invaliditetu. Drugi Palčić na ovom popisu dugogodišnji je predsjednik Nadzornog odbora velikogoričke podružnice HSP-a.
Još malo niže na listi, na broju 8, smjestio se Danko Ištvanek, koji živi u Kurilovcu. Kako kažu iz stranke, jedan je od rijetkih preostalih servisera elektroničke opreme na području grada, a u političkom dijelu priče ističe se kako je član Izvršnog odbora gradske podružnice stranke.
U istom tom IO-u je i naš sugrađanin koji drži broj 9 – Robert Bodružić. Nakon rata iz Bugojna se preselio u Veliku Goricu, umirovljeni je pripadnik specijalne policije i HVO-a te bivši logoraš bugojanskog logora.
HSP-ovu goričku sedmorku, na broju 11 svoje liste, zatvara Karlo Blagaj, student povijesti na fakultetu u Puli, koji živi u Velikoj Gorici. Član je Nadzornog odbora gradske podružnice stranke, iz koje ističu i kako je Karlo aktivni pripadnik navijačke skupine Bad Blue Boys i velikogoričkog ogranka Goričani.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Sljedeća lista na kojoj imamo svoje ljude smjestila se pod redni broj 10, a predvodi je MOST, čiji je velikogorički ogranak vrlo aktivan, što je rezultiralo i sa čak šest Velikogoričana na listi.
Najviše pozicioniran među njima je Ivan Bekavac, koji je na broju 2, odmah iza nositeljice liste Marije Selak Raspudić. Anesteziolog u Klinici za dječje bolesti Zagreb bio je i kandidat za gradonačelnika na prošlim lokalnim izborima, a sam se sebe predstaviti kao obiteljskoga čovjeka, oca petero djece, ali i student poslijediplomskog studija Medicinskog prava na Pravnom fakultetu u Splitu.
Visoki broj 5 zauzela na Nada Finderle, marketinška stručnjakinja koja je po obrazovanju inženjerka geodezije i geoinformatike. Ima višegodišnje u domaćim i međunarodnim kompanijama.
Nada Finderle je prokuristica firme čiji se rad bazira na marketinškim i konzultantskim uslugama te edukacijama, analitici i specijaliziranim snimanjima iz zraka za područje geodezije. Kao inženjerka je prepoznala i aktivno se posvetila snimanju iz zraka te je i sama licencirani rukovatelj sustavima bespilotnih zrakoplova (dronova) i vodeća stručnjakinja na tom području, čak i predsjednica Hrvatske Udruge Bespilotnih Sustava.
Velikogoričani drže i posljednja četiri mjesta MOST-ove liste, počevši od Valentine Dorotić, koja je na broju 11. Ona je prvostupnica međunarodnih odnosa i diplomacije, članica je Gradskog odbora za mlade, članica je odbora gradske četvrti Kurilovec i gradska vijećnica. Posebno je, kaže, angažirana po pitanju položaja i uloge žena u društvu te njihove ravnopravnosti.
Na sljedećoj, 12. poziciji, smjestio se Antonio Kuliš, koji dolazi iz stranke Hrvatski suverenisti, čiji velikogorički ogranak od 2022. vodi kao predsjednik. Tajnik gradske četvrti Miljenko Granić, kako sam kaže, “svoje akademske korijene izgradio je kroz Zavod za prometnu signalizaciju na Fakultetu prometnih znanosti.” Nakon završenog fakulteta stažirao je u Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu, a u politiku se na lokalnoj razini uključio 2019.
Na broju 13 na listi MOST-a ponovno naša predstavnica, i to Marija Zubec. Ova učiteljica razredne nastave s usmjerenjem na informatiku već 17 godina predaje informatiku u osnovnoj školi. Dvije godine bila je član povjerenstva za prosudbu udžbenika iz informatike, a od prošle godine dio je autorskog tima za udžbenike. Majka je četvero djece, troje školaraca i jednog vrtićanca.
Na posljednjemu mjestu, na broju 14, također je Velikogoričanin, ponovno gradski vijećnik, ali i predsjednik Mjesnog odbora Kurilovec Damir Slojšek. U lokalnoj politici aktivan je kroz posljednjih deset godina, jedan je od najistaknutijih gradskih MOST-ovaca, a već je godinama i koordinator stranke za Veliku Goricu. Izvan politike Slojšek je IT-jevac, zaposlen u jednoj od medijskih grupa koja se bavi proizvodnjom, selekcijom, razvojem i interpretacijom sadržaja za različite medijske proizvode. U slobodno vrijeme veliki je zaljubljenik u sport te obiteljski čovjek.
Jedan od najmlađih “naših” kandidata na svim listama je 22-godišnji Jan Kruhak, koji je 14. na listi platforme Možemo!, pod brojem 11. Studira na dva fakulteta, poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu i filozofije na Filozofskom, živi u Cvjetnom naselju, a politički se aktivirao s 18 godina. Bio je mladi ambasador Europskog parlamenta za Zagrebačku županiju, s ciljem da mobilizira mlade glasače za europske izbore, a platformi Možemo priključio se početkom ove godine.
Bavi se društvenim mrežama, suosnivač je online platforme zet268, koja je kroz meme kulturu, kako opisuje Kruhak, parodirala svakodnevicu u Velikoj Gorici, Zagrebu, Hrvatskoj i svijetu te na svom vrhuncu imala velik broj pratitelja na Instagramu, Twitteru i TikToku.
Dvoje Velikogoričana našlo se i na listi pod rednim brojem 16, onoj koju predvodi SDP. Mjesto broj 7 zauzela je tako Ivana Mlinar, magistrica prava, koja je godinama živjela u Zagrebu i punih deset godina bila zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Danas je Mlinar Velikogoričanka, društveno aktivna, a ujedno je i predsjednica gradske organizacije SDP-a. Kako sama ističe, ekološki je osviještena, strastvena biciklistica, a već godina aktivna je i u humanitarnom radu.
Na broju 14 iste ove liste našao se i zadnji kandidat u ovom našem nabrajanju, ali ujedno i jedan od najprepoznatljivijih na ovom popisu. Ivo Jelušić diplomirani je politolog, a u njegovoj političkoj karijeri ističu se uloge zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba i saborskog zastupnika u tri saziva, pri čemu je u sedmom sazivu bio predsjednik Odbora za gospodarstvo, a u osmom potpredsjednik. Oženjen je, otac dvoje djece, a u SDP-u je još od 1990. godine. Bio i predsjednik i dopredsjednik zagrebačkog SDP-a, a između 2016. i 2020. član Predsjedništva SDP-a.
Sve liste u I. izbornoj jedinici ponovno pregledajte OVDJE.
Politika
MOST u Gorici o mjerama za majke i valu nasilja nad ženama uz jasnu poruku – odgovornost je na nama, političarima!
Delimitiranje porodiljne naknade i za drugih šest mjeseci dopusta, šestosatno radno vrijeme zaposlenih majki do navršene desete godine najmlađeg djeteta, mjesečna naknada posebno za nezaposlene majke, neke su od planiranih mjera.
Kandidatkinje s MOST-ove liste za parlamentarne izbore u 1. izbornoj jedinici s goričkog područja, predvođene nositeljicom izborne liste, Marijom Selak Raspudić, predstavile su na velikogoričkom Tržnom centru niz konkretnih mjera pomoći majkama. No, obzirom na stravična ubojstva dviju žene u istom danu, koja su se u petak dogodila u Zagrebu, kao i na slučaj poznatog redatelja Dalibora Matanića optuženog za seksualno uznemiravanje niza suradnica, poslale su i jasnu poruku kako je velika odgovornost upravo na političarima.
– Želim podsjetiti, obzirom na ove strašne događaje od jučer, da su upravo političari oni kreiraju drušvenu klimu i u tom smislu trebamo biti primjer samokontrole, načina obuzdavanja niskih strasti i dizanja ljestvice u shvaćanju i rješavanju problema i međusobnoj komunikaciji. Bez da mi primjerom pokažemo našim građanima kako biti bolji i civiliziraniji ljudi, ne možemo očekivati da se niske strasti neće preliti na ostatak društva i tu je naša velika odgovornost – poručila je Selak Raspudić.
Foto: Marija Selak Raspudić, nositeljica MOST-ove liste u 1.izb.jedinici govorila je o odgovornosti političara po pitanju vala nasilja nad ženama/G.Kiš, Cityportal.hr
Ističe kako se po pitanju žena koje su žrtve nasilja može još institucionalno napredovati, no prvenstveno treba pogledati i provjeriti sudsku praksu i presude, te analizirati kako se zakon realno provodi.
– Pozicija moći u vrlo važnim zanimanjima, pogotovo u onima koji imaju ispod sebe žene, nikada ne smije biti iskorištena da bi se te iste žene seksualno uznemiravalo ili zlostavljalo. Ne smiju postojati dvostruki standardi za one koji deklarativno promoviraju progresivne vrijednosti i za sve ostale građane Hrvatske. Svaka žena zna jasno granicu između seksualnog uznemiravanja i šale. To nije dopustivo i nužno je kreirati društveno ozračje u kojemu se tako nešto nikada neće ponoviti – dodala je.
Foto: Kandidatkinje s MOST-ove liste s goričkog područja, Valentina Dorotić, Nada Finderle i Marija Vrpoljac-Zubec/G.Kiš, Cityportal.hr
Što se tiče mjera pomoći majkama u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života, kandidatkinje ističu kako se radi o vrlo konkretnim mjerama, koje su sastavni dio njihova izbornog programa MOST-a.
– U našoj stranci je veliki broj žena koje su zaposlene, poduzetnice, a pritom su i majke. Ključna mjera je delimitiranje porodiljne naknade i za drugih šest mjeseci dopusta jer, žene koje imaju veće plaće, a koje su zaslužile svojim školovanjem, ne smiju biti zakinute drugih šest mjeseci samo zato jer imaju dijete. Cilj nam je da žene mogu raditi, ali i da, ukoliko to žele, mogu imati i djecu jer bez djece nema budućnosti Hrvatske – istaknula je Selak Raspudić.
Foto: Kandidatkinje MOST-a 1. izb.jedinice predstavile mjere za pomoć majkama i izjasnile se o potrebnim promjenama za smanjenje nasilja nad ženama/G.Kiš, Cityportal.hr
O ostalim mjerama pomoći govorile su i tri kandidatkinje s MOST-ove liste s goričkog područja, Nada Finderle, Valentina Dorotić, Marija Vrpoljac-Zubec, koje su istaknule kako njihov program predviđa i šestosatno radno vrijeme zaposlenih majki do navršene desete godine najmlađeg djeteta, mjesečnu naknada za majke, posebno nezaposlene u iznosu od 125 posto proračunske osnovice, odnosno 550 eura, ali i mogućnost da i bake i djedovi iskoriste roditeljski dopust uz mjesečnu naknadu u iznosu od 75 posto proračunske osnovice.
-
HOTNEWSprije 2 danaU Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
-
CityLIGHTSprije 4 danaLuka Čučuković iz Novog Čiča: Kao student PMF-a briljirao na međ.natjecanju, a danas za svoj DVD istrčao 5 km za 20 minuta i – pobijedio!
-
HOTNEWSprije 3 danaUskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
-
HOTNEWSprije 5 satiIz Francuske u Veliku Goricu stižu Rafali, očekuje se pojačana buka i promet oko Zračne luke
