Povežite se s nama

Zanimljivosti

Ne nosim duge hlače i ne slavim rođendane! Gdje Hrvati povlače crtu na poslu?

Odgovori korisnika brzo su se pretvorili u presjek radnih vrijednosti, frustracija i granica koje hrvatski zaposlenici više nisu spremni prelaziti.

Objavljeno

na

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

U popularnoj Reddit zajednici r/askcroatia nedavno se pojavilo pitanje, “Što vam je na poslu nešto iza čega čvrsto stojite i voljni ste se boriti za to pod svaku cijenu?”, te je u kratkom roku pokrenulo raspravu koju prenosi Dnevno.hr. Odgovori korisnika brzo su se pretvorili u presjek radnih vrijednosti, frustracija i granica koje hrvatski zaposlenici više nisu spremni prelaziti.

Sve je krenulo prilično bezazleno, korisnik koji odbija nositi duge hlače na posao u srpnju. “Mrzim se odijevati profesionalno. Ne mogu i neću,” napisao je, opisujući kako radije bira bermude i polo majicu nego patnju u poslovnim hlačama po vrućini. Za njega je to pitanje osobnog dostojanstva i udobnosti, toliko da bi radije dao otkaz nego pristao na kompromis.

Drugi primjer dolazi iz Dalmacije, gdje kolega jednostavno nestaje kad igra Hajduk. Šefovi su s vremenom prihvatili da mu radno vrijeme tada ne postoji. S druge strane spektra su oni koji granice postavljaju zbog ozbiljnijih stvari. Jedan korisnik se prisjetio situacije kada je dvjema osobama koje su ga pokušale mobirati pokazao “da zna biti i bezobrazniji”. Njegov savjet je poznaj svoj posao i ne daj se gaziti. Zanimljivi su i komentari o “timskom duhu”, za mnoge je to postao samo prazan korporativni izraz. Ljudi su umorni od glume, “timskih ručkova” i pritiska da budu “obitelj na poslu”.

Jedan korisnik jasno poručuje, “Posao je posao. Nisam robot. Želim plaću, fer odnos i da me se pusti na miru kad odem kući.” Često se spominje otpor prema “izvannastavnim” aktivnostima, rođendanima, poklonima, team buildingu. “Ne glumim obitelj s kolegama, niti trošim svoj novac za firmu”, piše jedan, dok drugi ističe kako ne odgovara na poruke nakon radnog vremena. “Ako firma želi moju pažnju u 21 sat, neka mi plati i večeru.”

Zanimljivo je i kako se neki bore tišinom. Jedan korisnik mir u timu održava jednostavno, poručio je da ne podnosi deranje i da sve može riješiti razgovorom. “I mir traje već godinama”, napisao je.

Zanimljivosti

Stroža pravila iz Bruxellesa! Što se od 2026. smije zvati džem, a što ne

Nova europska direktiva donosi stroža pravila za sastav i nazive.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: K Zoltan/pexels.com

Više voća, manje šećera i jasnije oznake na policama trgovina, to su glavne promjene koje donosi nova direktiva Europske unije, a koje bi potrošači trebali osjetiti već od 2026. godine. Bruxelles uvodi strože standarde za džemove i pekmeze kako bi kupci točno znali što jedu, ali i kako bi se spriječilo da se proizvodi s minimalnim udjelom voća prodaju pod istim nazivima kao i kvalitetniji, prenosi Poslovni.hr.

Prema novim pravilima, klasični džem više neće moći sadržavati samo trećinu voća, kako je to bilo dosad. Umjesto najmanje 350 grama, u kilogramu džema morat će biti barem 450 grama voća, odnosno 45 %. Još stroži kriteriji vrijedit će za ekstra džem, koji će morati imati najmanje 500 grama voća po kilogramu. Time se, kako pojašnjava dr. sc. Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, automatski smanjuje prostor za dodavanje šećera i drugih sastojaka. Osim sastava, mijenjaju se i pravila oko naziva. Europska unija preciznije definira razliku između džema i marmelade, pa će se marmelada ubuduće odnositi isključivo na proizvode od citrusa. Na etiketama će tako jasno pisati “marmelada od citrusa”

Iako proizvođače čekaju prilagodbe, poruka nove direktive je manje marketinga, a više stvarnog voća u staklenkama koje svakodnevno završavaju na hrvatskim stolovima.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Led s unutarnje strane stakla u automobilu? Evo zašto se to događa

Uzrok je najčešće jednostavan i najvažnije, rješiv.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: freestocks.org/pexels.com

Tijekom zimskih hladnoća vozače diljem Hrvatske, pa tako i u Velikoj Gorici, često dočeka neugodan prizor, zaleđena stakla automobila iznutra. Taj problem najčešće se pojavljuje ujutro, nakon noći s niskim temperaturama, a uzrok mu je povećana vlaga u unutrašnjosti vozila. Iako može izgledati zabrinjavajuće, u većini slučajeva riječ je o pojavi koja se može ukloniti jednostavnim koracima, objašnjavaju iz HAK-a.

Zaleđena stakla obično povezujemo s vanjskim uvjetima, no kada se led pojavi s unutarnje strane, razlog treba tražiti u kabini vozila. Ključni krivac je vlaga. Najčešće dolazi iz mokrih tepiha, natopljenih snijegom koji unesemo na cipelama ili iz mokre odjeće ostavljene u automobilu. Kako se snijeg topi, voda se zadržava u tkaninama i tepisima, a tijekom noći, kada temperatura padne, višak vlage kondenzira se na hladnim staklima i smrzava. Rezultat je sloj leda tamo gdje ga najmanje očekujemo.

Rješenje u takvim situacijama nije komplicirano, ali zahtijeva malo discipline. Ako su tepisi mokri, najbolje ih je izvaditi iz vozila i temeljito osušiti u zatvorenom prostoru. Isto vrijedi i za mokru odjeću ili obuću, automobil nije mjesto za njihovo sušenje. Kod starijih vozila ili onih s lošijom izolacijom problem može biti učestaliji, čak i kada se ukloni očiti izvor vlage. U tim slučajevima pomaže kratko provjetravanje, otvorite vrata, uključite ventilaciju i usmjerite zrak prema vjetrobranskom staklu. Nakon toga, staklo je dovoljno prebrišiti suhom krpom.

Važno je naglasiti da se odmrzivači u spreju ne bi trebali koristiti unutar kabine, jer nisu namijenjeni za udisanje i mogu biti štetni za zdravlje.

Iako neugodno, zamrzavanje stakala iznutra najčešće nije znak ozbiljnog kvara, već upozorenje da u automobilu ima previše vlage. Uz nekoliko jednostavnih navika, jutarnje struganje leda s unutarnje strane može postati stvar prošlosti.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Što upisati, a što izbjegavati? Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj

Najnovije preporuke HZZ-a otkrivaju gdje se posao nudi na pladnju, a gdje tržište rada već puca po šavovima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Atlantic Ambience/pexels.com

Građevinari, kuhari, konobari, medicinske sestre, logopedi i STEM nastavnici bit će među najtraženijim radnicima u Hrvatskoj 2026. godine, dok se za ekonomiste, novinare, dizajnere i dio društvenih studija preporučuje smanjenje upisnih kvota, proizlazi iz najnovijih preporuka za obrazovnu upisnu politiku koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Kako prenosi Srednja.hr, HZZ-ove analize temelje se na kretanjima na tržištu rada, broju nezaposlenih po zanimanjima, ali i planovima gospodarskog razvoja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Posebna se pažnja, ističu iz Zavoda, daje zanimanjima koja se godinama ponavljaju kao deficitarna jer to upućuje na dugoročni manjak radne snage.

Na području Zagreba i Zagrebačke županije i dalje kronično nedostaje radnika u zanatskim i tehničkim zanimanjima. HZZ preporučuje povećanje upisa ili stipendiranje budućih građevinskih radnika, elektroinstalatera, automehaničara, mesara, kuhara, konobara, pekara i slastičara, ali i vozača te montera strojarskih instalacija.

Kad je riječ o četverogodišnjim srednjoškolskim programima, tržište traži više medicinskih sestara, dentalnih asistenata, farmaceutskih tehničara i asistentica primalja. Slična je situacija i na visokoškolskoj razini, u deficitu su studiji sestrinstva, primaljstva i radiološke tehnologije, ali i logopedije, rehabilitacije, farmacije te medicine.

Povećanje upisnih kvota preporučuje se i na građevinskim i strojarskim fakultetima, u informatici te na studijima ranog i predškolskog odgoja. Poseban naglasak stavljen je na nastavničke STEM smjerove, biologiju, kemiju, fiziku i informatiku, kao i učiteljske studije. S druge strane, HZZ savjetuje oprez kod upisa u niz zanimanja i studija. U srednjim školama preporučuje se manje mjesta za ekonomiste, medijske i modne tehničare, dizajnere obuće, turističke tehničare, ali i tehničare za razvoj i dizajn web sučelja. Na fakultetima se viškom smatraju ekonomisti i fizioterapeuti, a smanjenje kvota predlaže se i na studijima povijesti, sociologije, novinarstva, filozofije, komparativne književnosti, dizajna, krajobrazne arhitekture i modnog dizajna.

Iz HZZ-a poručuju kako preporuke nisu zabrana upisa, već alat koji bi trebao pomoći učenicima i studentima da donesu informiranu odluku. Cilj je, naglašavaju, bolje povezati obrazovni sustav s realnim potrebama tržišta rada i dugoročno smanjiti nesrazmjer između onoga što se uči i onoga za što se doista traži posao.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Kraj mobitela u školama? Ministarstvo uvodi nova pravila i povlači jasnu crtu prema roditeljima

U javnoj raspravi su izmjene školskog pravilnika koje donose zabranu mobitela u osnovnim školama, ograničenja za srednjoškolce i stroži odnos prema neopravdanim izostancima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Charlotte May/pexels.com

Mobiteli bi uskoro mogli potpuno nestati iz svakodnevice osnovnoškolaca, barem dok su u školi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predložilo je izmjene Pravilnika o pedagoškim mjerama kojima se uvode stroža pravila o korištenju mobitela, ali i jasnije sankcije za izostanke s nastave zbog bojkota. Prijedlog je trenutačno u javnoj raspravi, koja traje do 7. veljače, piše N1.

Prema izmjenama, učenici osnovnih škola više neće smjeti koristiti mobitele tijekom boravka u školi. Iako će ih i dalje moći donijeti sa sobom, uređaji će morati ostati u torbama ili ormarićima, osim u posebnim situacijama kada škola odobri njihovu uporabu u edukativne ili zdravstvene svrhe. Za srednjoškolce se predviđa blaži režim. Mobiteli će biti zabranjeni tijekom nastave, ali će ih učenici smjeti koristiti za vrijeme odmora. Ministarstvo smatra da bi potpunu zabranu u srednjim školama bilo teško provesti, no školama se ostavlja prostor da vlastitim pravilima uvedu dodatna ograničenja.

Osim tehnologije, izmjene pravilnika dotiču se i odnosa roditelja prema školi. Ministar Radovan Fuchs poručuje da je cilj spriječiti situacije u kojima se djeca koriste kao sredstvo pritiska, primjerice kroz organizirane izostanke s nastave. Takvi izostanci, ako su posljedica bojkota ili izražavanja nezadovoljstva roditelja i učenika, više se neće moći opravdavati. U tim slučajevima škole će biti obvezne obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad. Roditeljima ostaje mogućnost opravdanja do tri dana izostanka, no unaprijed najavljen nedolazak u školu smatra se kršenjem prava djece.

Pooštrena su i pravila vezana uz ponašanje učenika. Težim prekršajima sada se smatraju fizički sukobi, unošenje i konzumacija alkohola i drugih psihoaktivnih tvari te uništavanje školske imovine, dok se unošenje oružja ili opasnih predmeta u školu tretira kao osobito teško neprihvatljivo ponašanje.

Dok udruge ravnatelja uglavnom podržavaju zabranu mobitela, izražavaju nezadovoljstvo što roditeljsko opravdavanje izostanaka nije dodatno ograničeno. S druge strane, obiteljski liječnici pozdravljaju predložene promjene jer, ističu, neće dovesti do dodatnog administrativnog opterećenja u ordinacijama. Ako pravilnik bude usvojen, škole će imati 60 dana da svoje statute usklade s novim pravilima, koja bi na snagu stupila dan nakon objave u Narodnim novinama.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Danas slavimo Sveta tri kralja – evo što stoji iza ovog blagdana

Tri kralja, tri dara i jedna snažna poruka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jimmy Ramírez/pexels.com

Blagdan Sveta tri kralja, u crkvenom kalendaru poznatiji kao Bogojavljenje, stoljećima zauzima posebno mjesto u kršćanskoj tradiciji. Iako ga se u pučkom govoru često svodi na kraj božićnog vremena ili na simpatične likove iz jaslica, njegova poruka daleko je dublja i slojevitija. Riječ je o blagdanu koji govori o objavi Boga cijelom čovječanstvu, a ne samo jednom narodu ili uskom krugu vjernika.

Bogojavljenje se slavi 6. siječnja i ubraja se među najstarije kršćanske blagdane i spominje se već u 2. stoljeću. Na kršćanskom Istoku prvotno je bio povezan s Isusovim krštenjem na Jordanu, a nekoć i s njegovim rođenjem. Zapadna Crkva, pak, naglasak stavlja na događaj opisan u Evanđelju po Mateju, dolazak mudraca s Istoka koji su, vođeni zvijezdom, došli u Betlehem pokloniti se novorođenom Isusu. U biblijskom tekstu ne spominje se ni njihov broj ni njihova imena. Evanđelist Matej govori tek o “mudracima s Istoka”, odnosno magima, koji su u Jeruzalem stigli tražeći “novorođenoga kralja židovskoga”. Kasnija crkvena predaja, osobito od ranog srednjeg vijeka, oblikovala je sliku koju danas svi prepoznajemo, trojica kraljeva imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Ta se imena u zapadnom kršćanstvu ustaljuju oko 8. stoljeća, dok istočne Crkve poznaju različite varijante.

Prema evanđeoskom izvještaju, mudraci su pratili betlehemsku zvijezdu, koja ih je dovela najprije u Jeruzalem, gdje su susreli kralja Heroda. Njegova prividna znatiželja i prikrivena namjera, da pronađe dijete kako bi ga uklonio, jedna je od tamnijih epizoda ove priče. Nakon što su u Betlehemu pronašli Isusa, mudraci mu se klanjaju i daruju tri dara snažne simbolike, zlato, tamjan i smirnu. Zlato označava kraljevsko dostojanstvo, tamjan božanstvo, a smirna ljudsku narav i prolaznost. Upozoreni u snu da se ne vraćaju Herodu, kući se vraćaju drugim putem.

U teološkom smislu, upravo je to središnja poruka Bogojavljenja, Isus se objavljuje kao Spasitelj svih naroda, a ne samo izabranog. Trojica mudraca, koji dolaze iz poganskog svijeta, simbol su naroda koje Bog poziva u svoje kraljevstvo. Zato se Bogojavljenje često naziva “drugim Božićem”. Dok Božić govori o poniznosti i skrivenosti događaja Isusova rođenja, Bogojavljenje to isto otajstvo iznosi pred svijet i čini ga javnim.

Srednjovjekovna tradicija mudrace dodatno uzdiže nazivajući ih kraljevima, oslanjajući se pritom na starozavjetne tekstove proroka Izaije koji govore o narodima i kraljevima što dolaze k svjetlosti. Prema legendi, trojicu kraljeva krstio je apostol Toma, koji je, prema predaji, propovijedao sve do Indije. Njihove su relikvije, prema crkvenoj tradiciji, nakon smrti pronađene po zasluzi svete Helene te prenesene u Carigrad, zatim u Milano, a naposljetku u Köln. U katedrali u Kölnu i danas se nalazi monumentalni relikvijar Svetih triju kraljeva iz 13. stoljeća, jedan od najvećih i najpoznatijih u zapadnoj Europi.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno