Tradicionalna Večernjakova biciklijada, koja već desetljećima okuplja tisuće rekreativaca, ove će se godine održati u subotu, 13. lipnja, na ruti dugoj 21 kilometar od Zagreba do Samobora.

Start je predviđen na Trgu Franje Tuđmana u Zagrebu, dok je cilj na samoborskom Vugrinščaku, gdje će sudionike i posjetitelje dočekati cjelodnevni zabavni i glazbeni program uz bogatu gastronomsku ponudu.

Naglasak na rekreaciji i aktivnom životu

Zagrebačka županija i ove je godine pokrovitelj događaja. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako biciklijada ima važnu ulogu u promociji rekreativnog sporta i aktivnog načina života, ali i u predstavljanju turističke i gastronomske ponude županije. Naglasio je i da je za razvoj sporta ove godine osigurano rekordnih 2,5 milijuna eura, što je za 840.000 eura više nego lani: „Posebno bih istaknuo novi program koji provodimo u suradnji sa Županijskim savezom za rekreaciju kroz inicijativu Sport za sve, jer želimo što više naših sugrađana, i mladih i starijih, potaknuti na aktivan način života“, pojasnio je Kolarec.

Samobor ponovno domaćin

Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot podsjetila je da biciklijada već petu godinu zaredom završava u tom gradu.
„Ovo je peta godina zaredom da Večernjakova biciklijada dolazi ponovno u Samobor“, rekla je, dodavši da će na otvorenim bazenima biti organiziran raznovrstan program za sve generacije.

Dugogodišnja tradicija i važnost događaja

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić istaknuo je kontinuitet manifestacije koja traje još od 1979. godine.
„Od 1979. godine pa do danas, Večernjakova biciklijada postala je jedan od najmasovnijih rekreativno-sportskih događaja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te predstavlja važan dio urbanog i sportskog identiteta zagrebačkog područja“, rekao je Klarić.

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Kako sudjelovati

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem službene stranice: www.biciklijada.hr.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, u Osnovnoj školi Milke Trnine u Križu održano je edukativno događanje „Mliječni dan“, u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge i Zagrebačke županije.

U fokusu aktivnosti bila je promocija zdravih prehrambenih navika među djecom, uz poseban naglasak na važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. Učenici su kroz praktične primjere imali priliku doznati više o primarnoj proizvodnji mlijeka, a o samom procesu – od proizvodnje do konzumacije – govorio im je Rafael Hubak, proglašen najperspektivnijim mladim proizvođačem mlijeka za 2024. godinu i vlasnik OPG-a Hubak iz Okešinca.

Događanju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost edukativnih programa za najmlađe. Istaknuo je kako djeca kroz ovakva događanja mogu steći korisna i primjenjiva znanja te podsjetio na kontinuiranu podršku Županije domaćoj poljoprivredi. „Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine”, rekao je Tomljenović, istaknuvši širok spektar namjena potpora, od postavljanja solara, gradnje ili rekonstrukcije proizvodnih i gospodarskih objekata, edukacija, potpora ekološkim poljoprivrednicima pa do sufinanciranja sjetve i sadnje.

Predsjednik Hrvatske mljekarske udruge Zdravko Barać podsjetio je na širi kontekst obilježavanja ovog datuma. „Svjetski dan zdravlja obilježava se kroz različite kampanje diljem svijeta ukazujući na važnost zdravlja i usvajanje zdravih životnih navika, a Hrvatska mljekarska udruga pridružila se obilježavanju na način da pošalje poruku da je potrošnja mlijeka i mliječnih proizvodnja važna u svakoj životnoj dobi, a posebno u onoj najranijoj“, rekao je Barać.

Ravnateljica škole Martina Marek Marinić istaknula je kako ustanova aktivno sudjeluje u projektu „Živjeti zdravo u školi“ (Healthy living in schools), koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U sklopu tog programa učenici svakog ponedjeljka obilježavaju „mliječni dan“.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Uoči početka prestižnog ocjenjivanja Sauvignon Selection by Concours Mondial de Bruxelles, dio programa preselio se u Veliku Goricu gdje su se okupili vodeći vinski stručnjaci iz cijelog svijeta. Ukupno 55 sudaca iz 23 zemlje stiglo je u Hrvatsku kako bi sudjelovalo u natjecanju koje se od 7. do 9. travnja održava u Varaždinu.

Susret s domaćom vinskom scenom organiziran je u prostoru InterWine, novom mjestu koje spaja vinsku kulturu, turizam i baštinu. Upravo ondje Zagrebačka županija predstavila se kao sve prepoznatljivija eno-gastronomska destinacija.

Osim degustacije, program je uključivao i stručna predstavljanja. O autohtonoj sorti škrlet govorio je Vlado Mikulčić, čija je radionica izazvala velik interes među međunarodnim gostima. Turistički potencijal regije predstavila je Ivana Alilović, istaknuvši raznolikost vinskih područja i ponude Zagrebačke županije.

Ipak, glavnu riječ imali su pjenušci. Upravo su oni ostavili najjači dojam na kušače, koji su kroz odabranu selekciju mogli steći uvid u stilsku raznolikost i napredak kvalitete posljednjih godina. Na kušanju je predstavljeno 17 pjenušavih vina 14 proizvođača iz Zagrebačke županije – Bedekovich, Braje, Coletti, Ivančić Griffin, Jagunić, Korak, Kos, Kurtalj, Majcenović, Puhelek Purek, Šember, Tomac & Bajda, Voštinić Klasnić i Žnidarić.

„Baš nam je drago vidjeti ovakav interes za naše vinare i pjenušce. Nije mala stvar kada vam u Veliku Goricu dođe 55 vinskih stručnjaka iz 23 države i imaju priliku kušati ono što radimo ovdje u Zagrebačkoj županiji. To je za nas velika potvrda, ali i dobra prilika da ljudi iz struke iz prve ruke dožive našu regiju i kvalitetu koju imamo. Vjerujem da će mnogi od njih otići s jako dobrim dojmovima“, rekla je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Međunarodni suci oduševljeni, Zagrebačka županija sve vidljivija

Uzorci s Plešivice, iz Prigorja i Moslavine dali su reprezentativan uvid u proizvodnju Zagrebačke županije i Bregovite Hrvatske, a mnogi suci priznali su kako su upravo ovdje prvi put ozbiljnije upoznali ovu vinsku scenu.

Posebnu pažnju privukli su pjenušci vinarije Jagunić, Braje, Šember i Korak, dok su etikete vinarije Kos iz Zeline također ostavile snažan dojam. Među najuspješnijima istaknuo se Jagunić Blanc de Blancs s osvojenih 94 od mogućih 100 bodova.

Važan aspekt ovog susreta leži i u činjenici da su brojni sudionici ujedno i vinski novinari te autori, što znači da će dojmove iz Hrvatske prenijeti i međunarodnoj publici.

Ovogodišnji uvodni program dio je međunarodnog natjecanja Sauvignon Selection by CMB, koje će okupiti oko tisuću uzoraka sauvignona iz 25 zemalja, a organizirano je u suradnji više institucija, među kojima su Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora, uz podršku regionalnih turističkih zajednica i strukovnih udruga.

Ovakva događanja dodatno potvrđuju rastući ugled Zagrebačke županije kao regije koja sve snažnije gradi identitet na vrhunskim vinima i autentičnom turističkom doživljaju.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Na jubilarnom, 50. zasjedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, održanom u Strasbourgu od 31. ožujka do 2. travnja, sudjelovala je i hrvatska delegacija predvođena županicom Osječko-baranjske županije Natašom Tramišak.

Uz nju, u radu Kongresa sudjelovali su i Marin Gregorović, Željko Turk te zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, koji je u raspravama posebno istaknuo hrvatsku ulogu u pružanju pomoći Ukrajini. Govoreći o posljedicama ruske agresije, Kolarec je naglasio kako Republika Hrvatska od samog početka pruža snažnu i kontinuiranu podršku Ukrajini, kroz humanitarnu, vojnu i političku pomoć, ali i prihvat raseljenih osoba koje danas žive diljem Hrvatske.

Tema obnove Ukrajine bila je u fokusu zasjedanja, pri čemu je istaknuto da oporavak ne smije stati na obnovi infrastrukture, već mora uključivati jačanje institucija, vladavine prava i demokratskih standarda, uz ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti. Uz sigurnosna i politička pitanja, sudionici su otvorili i problem nedostatka liječnika, osobito u slabije dostupnim područjima poput otoka i ruralnih krajeva. Kao rješenja istaknuti su bolji uvjeti rada, veće plaće i dodatna ulaganja u zdravstveni sustav na lokalnoj razini. Raspravljalo se i o zaštiti izabranih dužnosnika od nasilja, primjeni umjetne inteligencije u radu lokalnih vlasti te provedbi standarda Vijeća Europe u području ljudskih i socijalnih prava.

Na Kongresu je izabrano i novo vodstvo – nova predsjednica je postala Gunn Marit Helgesen, dok su vodeće funkcije u dvama domovima preuzeli Konstantinos Koukas i Cecilia Dalman Eek.

Na marginama zasjedanja hrvatska delegacija održala je sastanak s predstavnicom Hrvatske pri Vijeću Europe, Lidijom Vizek Mrzljak s ciljem jačanja suradnje i snažnijeg zastupanja nacionalnih interesa u predstojećem razdoblju.