‘Ne može se ni usporediti uloženo i dobiveno, ali ovo volim. Borila bih se i sa slomljenom rukom…’
Sadea Bećirović, karatistica KK samobora, najbolja sportašica Zagrebačke županije u 2023. i višestruka prvakinja države našla se na našem kauču u serijalu “Sport zagrebačke županije”
Novinarska varijatna lova trajala je već neko vrijeme, odavno postoji želja da na sivi kauč video serijala “Sport Zagrebačke županije” sjedne najbolja sportašica županija u prošloj godini, ali Sadea Bećirović jednostvano je neuhvatljiva.
– Ritam je zadnjih mjeseci stvarno bio jako gust. Otkad je krenula 2024. godina, doslovno smo bez pauze. Prvo sam bila u Parizu, zatim u Antalyji, nakon toga i u Egiptu, a sad posljednje i u Maroku, u Casablanci. A sad sam, evo, konačno doma – sa smiješkom uvodno kaže Sadea, višestruka prvakinja Hrvatske u karateu, reprezentativka, cura iz Podsuseda, članica Karate kluba Samobor.
Samo ta činjenica, samo ta peta uzastopna titula prvakinje države, snažno bi je istaknula u utrci za titulu najbolje sportašice u županiji, ali daleko od toga da je domaća titula usamljena u toj priči…
– Ne mogu reći ništa drugo osim da je ta 2023. bila zaista sjajna. Osim što sam obranila titulu prvakinje Hrvatske petu godinu zaredom, osvojila sam i drugo mjesto na Europskom prvenstvu u Guadalajari, a na SP-u u Budimpešti bile smo treće. To je druga svjetska medalja za naš karate, prva nakon 12 godina, doživljena je kao ogroman uspjeh – uvodi nas još malo u svoju priču Sadea.
Reklo bi se, u skladu sa svim tim, da godina iza nas spada u rubriku neponovljivo dobrih, ali ona se neće složiti…
– Je, godina je bila baš jako dobra i uspješna, ali ne želim se jednog dana vraćati na tu 2023. u smislu nekakvog vrhunca. Želim ići dalje, prema još višim ciljevima. Velika je stvar osvojiti europsku i svjetsku medalju u istoj godini, mogu reći da je to – to. Ali, samo zasad…
Na krilima izvrsne prošle godine ušla je Sadea Bećirović i u ovu koja traje, a u njoj je doživjela i jedno razočaranje, kao i jednu neugodnu ozljedu.
– Ove godine bili smo domaćini Europskog prvenstva, koje se održavalo u Zadru. Budući da smo na sva tri posljednja europska prvenstva došle do finala, to se očekivalo i ovoga puta, sve su oči nekako bile uprte u nas… Nažalost, nakon što smo pobijedile Slovakinje, Poljakinje i Nizozemke, u polufinalu su nas zaustavile Talijanke. Otišle smo tako u borbu za broncu, a tamo smo ponovno poražene. Završile smo tako s drvenom medaljom, što je bilo baš jako bolno za sve nas – priznaje Sadea.
Bolno je za nju bilo i vrlo doslovno, jer već na startu turnira dogodila joj se nezgoda s prstom na ruci.
– Valjda sam u nekom trenutku zapela za kimono, ali znam da sam osjetila da me “pecnulo”. Nastavila sam borbu, da bi vrlo brzo shvatila da mi prst otječe. Fizioterapeut se odmah spustio s tribine, namjestio prst, zavezao ga, i nastavila sam dalje. A kad je borba završila, bilo je upitno hoću li uopće moći nastaviti turnir – prepričava uzdanica KK Samobora i hrvatske reprezentacije, koja je zadnju šansu za medalju morala loviti bez pomoći cure iz Podsuseda.
– Dok su se cure pripremale za borbu za medalju, ja sam sjedila u čekaonici na hitnoj u zadarskoj bolnici. Snimke su otkrile da mi je pukla, kako su rekli, distalna falanga, što je značilo da ništa neće biti od moje borbe za broncu… Postojala je i opcija da skinem longetu i svejedno odradim borbu, ali trener nije želio riskirati, vjerovao je da će cure uspjeti i bez mene. Nažalost, rasplelo se drukčije – žali i mjesecima poslije Sadea.
Iskustva s ozljedama, naravno, ima kao i svi vrhunski sportaši, ali u njezinu slučaju vrijede nešto drukčiji kriteriji.
– Specifična sam po tome što imam stvarno dosta visok prag boli. Toliko da vjerujem da bih mogla odraditi borbu i, recimo, za slomljenom rukom. Iako to dosad, srećom, nisam imala priliku probati… Ali imala sam velikih problema s leđima, disk mi je iskočio na dva mjesta, jer puno je tu rotacija… Dosta pate i koljena, a gležanj na treningu iskrenem po dva-tri puta tjedno!
Zahvaljujući nešto lošijem iskustvu iz Zadra, ostat će na pijedestalu uspomena lanjsko Svjetsko prvenstvo u Budimpešti. U “nogometnoj” atmosferi, uz glasno navijanje dvorane pune navijača domaćih karatistica, Sadea Bećirović odradila je najdražu borbu karijere.
– Atmosfera je bila doslovno nevjerojatna, nešto što se u svijetu karatea baš i ne može doživjeti, a ja sam si u jednom trenutku rekla: “E, sad ćete svi zašutjeti…” Znam da mi je i izbornik rekao: “Želim da svi zašute, da čujem samo naše navijače!” I tako je nekako i bilo, uvjerljivo sam pobijedila, potpuno smo ih deklasirale i tom pobjedom uzele brončanu medalju. To je definitivno borba koju ću jednoga dana prepričavati i svojoj djeci – kaže Sadea.
Veza karatea i Samobora snažna je, neraskidiva, jer junakinja naše priče samo je nastavak niza u kojem su brojne karatistice i karatisti najviše klase.
– Da, Samobor kao grad ima tradiciju karatea, ali u našem slučaju moram istaknuti Darka Šimuneca, mog trenera, čovjeka za kojeg doslovno nemam riječi. Stalno se bori za nas, često i s nepravdom, uvijek nas gura naprijed, traži još više, još bolje… Čak i kad je najteže, kad neki trening možda odrađuješ samo da ga odradiš, tu je da te digne. Poseban čovjek, u svakom slučaju.
S obzirom na to koliko je već u Samoboru, koliko je dobra i uspješna, nije čudo ni doznati da je cura iz karatea tamo čak i blaga verzija celebrityja…
– Je, zna se dogodi da me prepozna netko u pekari, dućanu, možda i na ulici. Ali to, naravno, više dođe kao iznenađenje nego kao pravilo – smije se Sadea.
Karate je upoznala još i prije petog rođendana, zaljubila se u ovaj sport uz stariju sestru, koja je trenirala. Ona nije, jer bila je premala. Konačno su je upisali u klub malo prije nego što je navršila šest godina i otad ljubav traje.
– Uloženo i dobiveno u karateu ne može se ni uspoređivati, ali ja ovaj sport volim, u njemu želim uspjeti i neću odustati sve dok ne ostvarim zacrtane ciljeve. Takav sam karakter…
Studira ekonomiju, završava treću godinu, upisuje još dvije, nije joj loša ideja da u budućnosti spoji ekonomiju i sport, pri čemu će taj sport biti samo – karate!
Zagrebačka županija nastavila je ulagati u kulturne aktivnosti dodjelom druge tranše ugovora vrijedne 380 tisuća eura za 160 udruga, samostalnih umjetnika i kulturno-umjetničkih društava. Ova sredstva nadovezuju se na prethodnih 290 tisuća eura namijenjenih stotinjak programa, a prema riječima zamjenika župana Ervina Kolarca, cilj je dugoročno podržati rad i djelovanje lokalnih kulturnih inicijativa.
“Zagrebačka županija daje snažnu podršku u radu i djelovanju naših udruga u kulturi”, istaknuo je Kolarec dodajući da su volonteri u tim udrugama posebno zaslužni jer svoje slobodno vrijeme posvećuju zajednici.
Među korisnicima potpore je KUD Nova Zora iz Donje Lomnice. Tajnica društva, Zlatica Krznarić, istaknula je važnost financijske potpore za organizaciju 30. obljetnice Vojkovih dana. “Znate kako je teško održati kulturno-umjetnički amaterizam i društva u zajednicama, stoga će nam ta sredstva pomoći da se program kvalitetnije odradi i da uključimo više sudionika, prvenstveno djecu i mlade”.
Sredstva je dobio i Eko-muzej Bistra, koji čuva lokalnu tradiciju i baštinu. “Podrškom Zagrebačke županije ove godine smo osigurali sredstva za program ‘Kultura za 10’, kojim obilježavamo deset godina postojanja. Planiramo javnu tribinu, radionice tradicijskog umijeća, izložbu akademske slikarice Marine Fernaržir i projekt ‘Interpretativna šetnja dvorcem Oršić’ koji sve više privlači posjetitelje”, rekla je predsjednica Klementina Batina.
Samoborska udruga Cirkultura, poznata po promociji suvremenog cirkusa, također koristi županijsku potporu. “Petnaestak godina primamo nesebičnu potporu Zagrebačke županije za naša dva glavna programa ‘Cufus – cirkusni ulični festival u Samoboru’ i program ‘Cirkuliranje’ za edukaciju i promociju cirkuskih vještina”, objašnjava predsjednik udruge Matija Vuletić.
Također, podršku je i dobila Udruga božićnih jaslica koja se bavi očuvanjem hrvatske sakralne baštine , a zahvaljujući kojoj Županija ima svoje mjesto u Vatikanu. “Definitivno puno nam znači vaša podrška za projekt međunarodne izložbe u Vatikanu gdje je Hrvatska zastupljena dugi niz godina, pogotovo zadnjih pet godina, Zagrebačka županija s ponosom stoji Trgu svetog Petra, na pločici imena i prezimena autora djela i onoga tko potpomaže rad udruge, a to je svakako Zagrebačka županija. Hvala vam od srca”, poručio je predsjednik udruge Perica Novosel.
Županijsko natjecanje Školskih sportskih društava (ŠSD) srednjih škola Zagrebačke županije u futsalu za mladiće u organizaciji Ekonomske škole Velika Gorica održano je jučer (četvrtak, 19. veljače 2026.) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica i Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Natjecalo se osam Društava: ŠSD Martin (Srednja škola Dugo Selo), ŠSD Mladen Dananić (SŠ Dragutina Stražimira, Sveti Ivan Zelina), ŠSD Jastreb (SŠ Jastrebarsko), ŠSD Mladost (SŠ Ivan Švear, Ivanić Grad), ŠSD Sokol (SŠ Vrbovec), ŠSD Samoborec (Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola, Samobor), ŠSD Ban (SŠ Zaprešić) i ŠSD Gorek (Ekonomska škola Velika Gorica).
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ekipe su bile podijeljene u dvije skupine: A – ŠSD Samoborec, SŠD Gorek, ŠSD Mladen Dananić, ŠSD Ban; B – ŠSD Jastreb, ŠSD Mladost, ŠSD Martin, ŠSD Sokol. U svakoj skupini odigrano je 6 međusobnih utakmica, a trajanje utakmice 2×15 minuta. Odigrano je ukupno 14 utakmica. Drugoplasirani u skupinama odigrali su susret za 3. mjesto, a u finalu su igrali pobjednici skupina.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Finalni susret bolje su otvorili mladići iz Jastrebarskog i u 3. minuti pogotkom Dominika Matića došli u vodstvo. Ipak, bolju igru su igrači Ekonomske škole realizirali s dva gola u završnici prvog poluvremena. Junak preokreta s dva pogotka bio je Filip Ferenček.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Tri prvoplasirana Društva nagrađena su peharima i medaljama, a pobjednik se plasirao na Državno natjecanje u futsalu za mladiće.
Galerija fotografija
Županijsko natjecanje srednjih škola u futsalu za mladiće 2025./2026.
ŠSD Gorek: Luka Klafurić, Luka Barišić, Noa Petrović, Niko Herak, Ivan Maljković, Jakov Mihael Bagarić, Sebastijan Munđer, Dario Župetić, Jurica Trčak, Filip Lučić, Filip Ferenček. Voditelj: Kristijan Ban, prof.
Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.
Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.
Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.
Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.
Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.
Zagrebačka županija ove godine uvodi paket stimulativnih mjera vrijedan 558.400 eura kako bi privukla i zadržala zdravstvene radnike u svojim ustanovama. Novac je namijenjen liječnicima specijalistima, magistrima farmacije i medicinske biokemije, ali i medicinskim sestrama, tehničarima i drugim zdravstvenim djelatnicima koji se odluče raditi u sustavu kojem je osnivač Županija.
Prema informacijama portala Župan.hr, najveći dio sredstava, 310.240 eura, predviđen je za subvencije pri kupnji prve nekretnine. Pojedinačni iznos potpore iznosi 10.000 eura neto, a procjena je da će mjeru koristiti 20 zdravstvenih radnika. Subvencija se odnosi na kupnju stana ili kuće, gradnju, kao i kupnju zemljišta za prvu nekretninu. Dodatnih 155.120 eura osigurano je za opremanje prve nekretnine. Iznos od 5.000 eura neto po korisniku namijenjen je za namještaj i kućanske uređaje, također za 20 korisnika.
Uvodi se i jednokratni bonus dobrodošlice u iznosu od 2.000 eura za one koji se zaposle u ustanovama kojima je osnivač Županija. Za tu je mjeru osigurano 62.040 eura, a ostvarivat će se temeljem javnog poziva za razdoblje od 2026. do 2030. godine.
Dio sredstava, 31.000 eura, predviđen je i za sufinanciranje doškolovanja medicinskih sestara i tehničara, fizioterapeuta te laboratorijskih tehničara. Županija će pokrivati polovicu godišnje školarine, do najviše 1.000 eura po korisniku.
Zagrebačka županija u 2026. godini dodjeljuje 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga, uključujući zdravstvene, socijalne, kulturne, obrazovne, braniteljske i ekološke aktivnosti. Trenutačno je otvoreno 7 od 12 javnih natječaja. Za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe dostupno je 420 tisuća eura, dok udruge proizašle iz Domovinskog rata mogu konkurirati za 100 tisuća eura.
Iz područja poljoprivrede i lovstva prijave za veće infrastrukturne projekte traju do 5. ožujka, dok je javni poziv za lovstvo otvoren do 31. listopada. Natječaj za ribarstvo također je otvoren do 5. ožujka, kao i onaj za poljoprivredne udruge.
Kulturne, socijalne, humanitarne i druge neprofitne organizacije mogu se prijaviti na javni poziv vrijedan 510 tisuća eura do 15. studenoga. Ustanove za obrazovanje odraslih prijave za nabavu opreme podnose do 31. listopada. Natječaji za zaštitu okoliša te projekte iz područja ljudskih prava i demokratske kulture bit će raspisani u ožujku, a poziv za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske se također očekuje tijekom ožujka.