Moja županija
‘Ne može se ni usporediti uloženo i dobiveno, ali ovo volim. Borila bih se i sa slomljenom rukom…’
Sadea Bećirović, karatistica KK samobora, najbolja sportašica Zagrebačke županije u 2023. i višestruka prvakinja države našla se na našem kauču u serijalu “Sport zagrebačke županije”
Novinarska varijatna lova trajala je već neko vrijeme, odavno postoji želja da na sivi kauč video serijala “Sport Zagrebačke županije” sjedne najbolja sportašica županija u prošloj godini, ali Sadea Bećirović jednostvano je neuhvatljiva.
– Ritam je zadnjih mjeseci stvarno bio jako gust. Otkad je krenula 2024. godina, doslovno smo bez pauze. Prvo sam bila u Parizu, zatim u Antalyji, nakon toga i u Egiptu, a sad posljednje i u Maroku, u Casablanci. A sad sam, evo, konačno doma – sa smiješkom uvodno kaže Sadea, višestruka prvakinja Hrvatske u karateu, reprezentativka, cura iz Podsuseda, članica Karate kluba Samobor.
Samo ta činjenica, samo ta peta uzastopna titula prvakinje države, snažno bi je istaknula u utrci za titulu najbolje sportašice u županiji, ali daleko od toga da je domaća titula usamljena u toj priči…
– Ne mogu reći ništa drugo osim da je ta 2023. bila zaista sjajna. Osim što sam obranila titulu prvakinje Hrvatske petu godinu zaredom, osvojila sam i drugo mjesto na Europskom prvenstvu u Guadalajari, a na SP-u u Budimpešti bile smo treće. To je druga svjetska medalja za naš karate, prva nakon 12 godina, doživljena je kao ogroman uspjeh – uvodi nas još malo u svoju priču Sadea.
Reklo bi se, u skladu sa svim tim, da godina iza nas spada u rubriku neponovljivo dobrih, ali ona se neće složiti…
– Je, godina je bila baš jako dobra i uspješna, ali ne želim se jednog dana vraćati na tu 2023. u smislu nekakvog vrhunca. Želim ići dalje, prema još višim ciljevima. Velika je stvar osvojiti europsku i svjetsku medalju u istoj godini, mogu reći da je to – to. Ali, samo zasad…
Na krilima izvrsne prošle godine ušla je Sadea Bećirović i u ovu koja traje, a u njoj je doživjela i jedno razočaranje, kao i jednu neugodnu ozljedu.
– Ove godine bili smo domaćini Europskog prvenstva, koje se održavalo u Zadru. Budući da smo na sva tri posljednja europska prvenstva došle do finala, to se očekivalo i ovoga puta, sve su oči nekako bile uprte u nas… Nažalost, nakon što smo pobijedile Slovakinje, Poljakinje i Nizozemke, u polufinalu su nas zaustavile Talijanke. Otišle smo tako u borbu za broncu, a tamo smo ponovno poražene. Završile smo tako s drvenom medaljom, što je bilo baš jako bolno za sve nas – priznaje Sadea.
Bolno je za nju bilo i vrlo doslovno, jer već na startu turnira dogodila joj se nezgoda s prstom na ruci.
– Valjda sam u nekom trenutku zapela za kimono, ali znam da sam osjetila da me “pecnulo”. Nastavila sam borbu, da bi vrlo brzo shvatila da mi prst otječe. Fizioterapeut se odmah spustio s tribine, namjestio prst, zavezao ga, i nastavila sam dalje. A kad je borba završila, bilo je upitno hoću li uopće moći nastaviti turnir – prepričava uzdanica KK Samobora i hrvatske reprezentacije, koja je zadnju šansu za medalju morala loviti bez pomoći cure iz Podsuseda.
– Dok su se cure pripremale za borbu za medalju, ja sam sjedila u čekaonici na hitnoj u zadarskoj bolnici. Snimke su otkrile da mi je pukla, kako su rekli, distalna falanga, što je značilo da ništa neće biti od moje borbe za broncu… Postojala je i opcija da skinem longetu i svejedno odradim borbu, ali trener nije želio riskirati, vjerovao je da će cure uspjeti i bez mene. Nažalost, rasplelo se drukčije – žali i mjesecima poslije Sadea.
Iskustva s ozljedama, naravno, ima kao i svi vrhunski sportaši, ali u njezinu slučaju vrijede nešto drukčiji kriteriji.
– Specifična sam po tome što imam stvarno dosta visok prag boli. Toliko da vjerujem da bih mogla odraditi borbu i, recimo, za slomljenom rukom. Iako to dosad, srećom, nisam imala priliku probati… Ali imala sam velikih problema s leđima, disk mi je iskočio na dva mjesta, jer puno je tu rotacija… Dosta pate i koljena, a gležanj na treningu iskrenem po dva-tri puta tjedno!
Zahvaljujući nešto lošijem iskustvu iz Zadra, ostat će na pijedestalu uspomena lanjsko Svjetsko prvenstvo u Budimpešti. U “nogometnoj” atmosferi, uz glasno navijanje dvorane pune navijača domaćih karatistica, Sadea Bećirović odradila je najdražu borbu karijere.
– Atmosfera je bila doslovno nevjerojatna, nešto što se u svijetu karatea baš i ne može doživjeti, a ja sam si u jednom trenutku rekla: “E, sad ćete svi zašutjeti…” Znam da mi je i izbornik rekao: “Želim da svi zašute, da čujem samo naše navijače!” I tako je nekako i bilo, uvjerljivo sam pobijedila, potpuno smo ih deklasirale i tom pobjedom uzele brončanu medalju. To je definitivno borba koju ću jednoga dana prepričavati i svojoj djeci – kaže Sadea.
Veza karatea i Samobora snažna je, neraskidiva, jer junakinja naše priče samo je nastavak niza u kojem su brojne karatistice i karatisti najviše klase.
– Da, Samobor kao grad ima tradiciju karatea, ali u našem slučaju moram istaknuti Darka Šimuneca, mog trenera, čovjeka za kojeg doslovno nemam riječi. Stalno se bori za nas, često i s nepravdom, uvijek nas gura naprijed, traži još više, još bolje… Čak i kad je najteže, kad neki trening možda odrađuješ samo da ga odradiš, tu je da te digne. Poseban čovjek, u svakom slučaju.
S obzirom na to koliko je već u Samoboru, koliko je dobra i uspješna, nije čudo ni doznati da je cura iz karatea tamo čak i blaga verzija celebrityja…
– Je, zna se dogodi da me prepozna netko u pekari, dućanu, možda i na ulici. Ali to, naravno, više dođe kao iznenađenje nego kao pravilo – smije se Sadea.
Karate je upoznala još i prije petog rođendana, zaljubila se u ovaj sport uz stariju sestru, koja je trenirala. Ona nije, jer bila je premala. Konačno su je upisali u klub malo prije nego što je navršila šest godina i otad ljubav traje.
– Uloženo i dobiveno u karateu ne može se ni uspoređivati, ali ja ovaj sport volim, u njemu želim uspjeti i neću odustati sve dok ne ostvarim zacrtane ciljeve. Takav sam karakter…
Studira ekonomiju, završava treću godinu, upisuje još dvije, nije joj loša ideja da u budućnosti spoji ekonomiju i sport, pri čemu će taj sport biti samo – karate!
Moja županija
Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi
Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.
Moja županija
Zagrebačka županija podiže razinu spremnosti – 13 cesta prelazi u viši prioritet održavanja
Zimska služba Županijske uprave za ceste ulazi u sezonu s većim ulaganjima, novim pravilima i jasnim apelom vozačima.
Zagrebačka županija najavila je početak rada zimske službe za sezonu 2025./2026., koja će se provoditi od 15. studenoga do 15. travnja na više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Program je predstavila Županijska uprava za ceste, najavivši ukupno 2,6 milijuna eura ulaganja i pojačano održavanje, dok je razlog povećanog obuhvata veći promet te potreba za većom sigurnošću na cestama.
Ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka istaknuo je dvije ključne novosti. Čak 13 prometnica prelazi u višu razinu prednosti jer na njima prometuje više od 4000 vozila dnevno, a u naseljima s nogostupima za posipavanje će se koristiti isključivo sol umjesto sipine.
Foto: Zagrebačka županija
Zamjenik župana Damir Tomljenović podsjetio je na nedavne infrastrukturne radove diljem županije te upozorio vozače da i sami moraju odraditi svoj dio. To uključuje korištenje zimske opreme, kao i prilagođavanje uvjetima na cesti.
Dodatni apel uputio je Božidar Šnajder iz Hrvatskih cesta, ističući da sedam godina bez ozbiljnijeg snijega često stvara lažan osjećaj sigurnosti. Upozorio je da su mnogi vozači uvjereni da mogu bez zimskih guma, a među njima i generacije mladih koje nikada nisu vozile po snijegu i ledu.
Foto: Zagrebačka županija
Zimska služba ove sezone djeluje kroz sedam mjesta pripravnosti, Velika Gorica, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko i Ivanić-Grad, s 26 ekipa, vozilima s ralicama i posipačima te zalihama od 5000 tona soli i jednako toliko sipine. U održavanje su uključene i državne ceste, za koje su nadležne Hrvatske ceste, dok ŽUC Zagrebačke županije provodi radove na svim razinama prednosti.
Prioriteti su podijeljeni na tri razine:
- II. razina – obuhvaća prometnice s više od 4000 vozila dnevno, gdje mora biti osigurana prohodnost od 5:00 do 22:00.
- III. razina – odnosi se na važnije županijske i lokalne ceste, često s autobusnim linijama i pristupima stanicama, gdje se prohodnost održava od 5:00 do 20:00, uz mogućnost noćnih zastoja do dva sata između 20:00 i 5:00.
- IV. razina – uključuje ceste manjeg prometnog značaja, gdje se prohodnost mora osigurati od 7:00 do 20:00, a kašnjenja pri intenzivnom snijegu mogu biti i do jednog radnog dana.
Foto: Zagrebačka županija
Zagrebačka županija ulazi u zimsku sezonu s pojačanom opremom, više prioritetnih prometnica i novim režimom održavanja. Ipak, stožeri zimske službe upozoravaju da ni najbolja logistika ne može nadomjestiti neodgovorno ponašanje na cesti. Zimske gume, prilagođena brzina i pažnja ključni su za sigurnu vožnju u nadolazećim mjesecima.
Moja županija
PANEL Zašto je infrastruktura temelj razvoja turističke destinacije?
OPG-ovi, kulturne ustanove i poduzetnici oblikuju identitet lokalnog turizma.
(Foto: Dražen Kopač)
U Velikoj Gorici održana je panel rasprava pod nazivom “Utjecaj infrastrukture na turistički razvoj destinacije”, a koja je okupila dionike turističkog sektora Zagrebačke županije i otvorila razgovor o tome kako infrastruktura, kvalitetno upravljanje i suradnja utječu na razvoj turizma koji je održiv, konkurentan i usmjeren na ljude.
Poseban značaj i osvrt dala je Lidija Capković Martinek, glasnogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb, koja je naglasila koliko je zračna luka važna za razvoj kontinentalnog turizma te kako njezina prometna dostupnost izravno utječe na poslovna, kulturna i turistička kretanja u cijeloj regiji.
Direktorice turističkih zajednica, Ivana Alilović i Maja Toth, predstavile su smjerove razvoja destinacije te naglasile važnost planiranja temeljenog na podacima, znanju i suradnji.
-Zagrebačka županija je jedina turistička zajednica u Republici Hrvatskoj koja je potpisala Glasgow Declaration, čime se obvezala na ubrzano djelovanje u području klimatske održivosti, a u listopadu je usvojila i svoj Plan upravljanja destinacijom, potvrđujući jasan i odgovoran put prema održivom i regenerativnom turizmu – istaknula je Alilović.
Maja Toth je podsjetila kako je Velika Gorica nedavno zaključila proces javnog savjetovanja o svojem Planu upravljanja, što pokazuje uključenost i otvorenost lokalne zajednice.
U raspravi je naglašeno da infrastruktura, bilo da je riječ o zračnoj luci ili kulturnim, sportskim i turističkim objektima, predstavlja temelj svakog dugoročnog razvoja. Jednako važan dio priče čine i ljudi: lokalni OPG-ovi, kulturne ustanove, poduzetnici i svi akteri koji svojim radom oblikuju identitet destinacije. Upravo oni stvaraju živu, autentičnu i cjelogodišnju ponudu koja razlikuje uspješne destinacije od prosječnih.
Zaključak panela bio je jednostavan i snažan: budućnost turizma u Zagrebačkoj županiji počiva na suradnji. Sinergija institucija, turističkih zajednica, gospodarstva i lokalne zajednice ključna je za razvoj koji je uravnotežen, održiv i usmjeren na stvarne potrebe prostora i ljudi.
Održana rasprava pokazala je da Zagrebačka županija turizam razvija promišljeno i odgovorno te da u suradnji sa svojim dionicima gradi destinaciju koja s jednakom pažnjom čuva ono što ima i stvara ono što dolazi.
Panel je vodila Katja Matković Mikulčić, a raspravi je svojim stručnim doprinosom prisustvovao akademik Zvonko Cvetnić.
Događanje su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, uz podršku Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Velike Gorice.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
Nova lokacija, novi termin, novi vizual – počele prijave na Dane hrane i tradicijskih proizvoda
Do 01. prosinca!
Moja županija
TIK TAK Stižu dani okusa tradicije – ponuda vrhunskih jelovnika zagrebačkog kraja!
Ručno rađena tjestenina, juha od vrganja, samoborska češnjovka, teleća koljenica, tartufi…
(Foto: TZ Zagrebačke županije)
14. studenog počinje gastronomska avantura u sklopu nacionalne manifestacije Dani Okusa hrvatske tradicije, kada će Zagrebačka županija ponuditi „Okus Zagrebačkog kraja“ – vrhunske jelovnike u restoranima, nosiocima standarda Okusi Hrvatske tradicije, po promotivnim cijenama.
Riječ je o ukupno 10 restorana i slastičarnica koji su za svoje goste pripremili posebne menije; od ručno rađene tjestenine, juhe od vrganja, samoborske češnjovke, teleće koljenica, tartufa ili doboš torte… sve to u kombinaciji s vrhunskim vinima i pjenušcima iz našeg vinogorja.
Specijalitete će pripremati i 2 velikogorička restorana: Mon Ami i Babriga, kroz tri slijeda!
Detalji oko jelovnika, restorana i posebne ponude potražite na www.okusi.hr i visitzagrebcounty.hr
„Okus Zagrebačkog kraja“ traje do 30. studenog.
-
CityLIGHTSprije 6 danaNAJLJEPŠI TROFEJ Stigla prinova – Velimir noćas postao tata!
-
Vijestiprije 2 danaPronađeni nestali maloljetnici iz Siska! Trag vodio do trgovine u Zagrebu
-
Vijestiprije 4 danaPizzeria “Gavran” nakon više od 40 godina zatvorila vrata
-
Vijestiprije 2 danaDio Velike Gorice sutra bez vode, saznajte gdje