Moja županija
‘Ne može se ni usporediti uloženo i dobiveno, ali ovo volim. Borila bih se i sa slomljenom rukom…’
Sadea Bećirović, karatistica KK samobora, najbolja sportašica Zagrebačke županije u 2023. i višestruka prvakinja države našla se na našem kauču u serijalu “Sport zagrebačke županije”
Novinarska varijatna lova trajala je već neko vrijeme, odavno postoji želja da na sivi kauč video serijala “Sport Zagrebačke županije” sjedne najbolja sportašica županija u prošloj godini, ali Sadea Bećirović jednostvano je neuhvatljiva.
– Ritam je zadnjih mjeseci stvarno bio jako gust. Otkad je krenula 2024. godina, doslovno smo bez pauze. Prvo sam bila u Parizu, zatim u Antalyji, nakon toga i u Egiptu, a sad posljednje i u Maroku, u Casablanci. A sad sam, evo, konačno doma – sa smiješkom uvodno kaže Sadea, višestruka prvakinja Hrvatske u karateu, reprezentativka, cura iz Podsuseda, članica Karate kluba Samobor.
Samo ta činjenica, samo ta peta uzastopna titula prvakinje države, snažno bi je istaknula u utrci za titulu najbolje sportašice u županiji, ali daleko od toga da je domaća titula usamljena u toj priči…
– Ne mogu reći ništa drugo osim da je ta 2023. bila zaista sjajna. Osim što sam obranila titulu prvakinje Hrvatske petu godinu zaredom, osvojila sam i drugo mjesto na Europskom prvenstvu u Guadalajari, a na SP-u u Budimpešti bile smo treće. To je druga svjetska medalja za naš karate, prva nakon 12 godina, doživljena je kao ogroman uspjeh – uvodi nas još malo u svoju priču Sadea.
Reklo bi se, u skladu sa svim tim, da godina iza nas spada u rubriku neponovljivo dobrih, ali ona se neće složiti…
– Je, godina je bila baš jako dobra i uspješna, ali ne želim se jednog dana vraćati na tu 2023. u smislu nekakvog vrhunca. Želim ići dalje, prema još višim ciljevima. Velika je stvar osvojiti europsku i svjetsku medalju u istoj godini, mogu reći da je to – to. Ali, samo zasad…
Na krilima izvrsne prošle godine ušla je Sadea Bećirović i u ovu koja traje, a u njoj je doživjela i jedno razočaranje, kao i jednu neugodnu ozljedu.
– Ove godine bili smo domaćini Europskog prvenstva, koje se održavalo u Zadru. Budući da smo na sva tri posljednja europska prvenstva došle do finala, to se očekivalo i ovoga puta, sve su oči nekako bile uprte u nas… Nažalost, nakon što smo pobijedile Slovakinje, Poljakinje i Nizozemke, u polufinalu su nas zaustavile Talijanke. Otišle smo tako u borbu za broncu, a tamo smo ponovno poražene. Završile smo tako s drvenom medaljom, što je bilo baš jako bolno za sve nas – priznaje Sadea.
Bolno je za nju bilo i vrlo doslovno, jer već na startu turnira dogodila joj se nezgoda s prstom na ruci.
– Valjda sam u nekom trenutku zapela za kimono, ali znam da sam osjetila da me “pecnulo”. Nastavila sam borbu, da bi vrlo brzo shvatila da mi prst otječe. Fizioterapeut se odmah spustio s tribine, namjestio prst, zavezao ga, i nastavila sam dalje. A kad je borba završila, bilo je upitno hoću li uopće moći nastaviti turnir – prepričava uzdanica KK Samobora i hrvatske reprezentacije, koja je zadnju šansu za medalju morala loviti bez pomoći cure iz Podsuseda.
– Dok su se cure pripremale za borbu za medalju, ja sam sjedila u čekaonici na hitnoj u zadarskoj bolnici. Snimke su otkrile da mi je pukla, kako su rekli, distalna falanga, što je značilo da ništa neće biti od moje borbe za broncu… Postojala je i opcija da skinem longetu i svejedno odradim borbu, ali trener nije želio riskirati, vjerovao je da će cure uspjeti i bez mene. Nažalost, rasplelo se drukčije – žali i mjesecima poslije Sadea.
Iskustva s ozljedama, naravno, ima kao i svi vrhunski sportaši, ali u njezinu slučaju vrijede nešto drukčiji kriteriji.
– Specifična sam po tome što imam stvarno dosta visok prag boli. Toliko da vjerujem da bih mogla odraditi borbu i, recimo, za slomljenom rukom. Iako to dosad, srećom, nisam imala priliku probati… Ali imala sam velikih problema s leđima, disk mi je iskočio na dva mjesta, jer puno je tu rotacija… Dosta pate i koljena, a gležanj na treningu iskrenem po dva-tri puta tjedno!
Zahvaljujući nešto lošijem iskustvu iz Zadra, ostat će na pijedestalu uspomena lanjsko Svjetsko prvenstvo u Budimpešti. U “nogometnoj” atmosferi, uz glasno navijanje dvorane pune navijača domaćih karatistica, Sadea Bećirović odradila je najdražu borbu karijere.
– Atmosfera je bila doslovno nevjerojatna, nešto što se u svijetu karatea baš i ne može doživjeti, a ja sam si u jednom trenutku rekla: “E, sad ćete svi zašutjeti…” Znam da mi je i izbornik rekao: “Želim da svi zašute, da čujem samo naše navijače!” I tako je nekako i bilo, uvjerljivo sam pobijedila, potpuno smo ih deklasirale i tom pobjedom uzele brončanu medalju. To je definitivno borba koju ću jednoga dana prepričavati i svojoj djeci – kaže Sadea.
Veza karatea i Samobora snažna je, neraskidiva, jer junakinja naše priče samo je nastavak niza u kojem su brojne karatistice i karatisti najviše klase.
– Da, Samobor kao grad ima tradiciju karatea, ali u našem slučaju moram istaknuti Darka Šimuneca, mog trenera, čovjeka za kojeg doslovno nemam riječi. Stalno se bori za nas, često i s nepravdom, uvijek nas gura naprijed, traži još više, još bolje… Čak i kad je najteže, kad neki trening možda odrađuješ samo da ga odradiš, tu je da te digne. Poseban čovjek, u svakom slučaju.
S obzirom na to koliko je već u Samoboru, koliko je dobra i uspješna, nije čudo ni doznati da je cura iz karatea tamo čak i blaga verzija celebrityja…
– Je, zna se dogodi da me prepozna netko u pekari, dućanu, možda i na ulici. Ali to, naravno, više dođe kao iznenađenje nego kao pravilo – smije se Sadea.
Karate je upoznala još i prije petog rođendana, zaljubila se u ovaj sport uz stariju sestru, koja je trenirala. Ona nije, jer bila je premala. Konačno su je upisali u klub malo prije nego što je navršila šest godina i otad ljubav traje.
– Uloženo i dobiveno u karateu ne može se ni uspoređivati, ali ja ovaj sport volim, u njemu želim uspjeti i neću odustati sve dok ne ostvarim zacrtane ciljeve. Takav sam karakter…
Studira ekonomiju, završava treću godinu, upisuje još dvije, nije joj loša ideja da u budućnosti spoji ekonomiju i sport, pri čemu će taj sport biti samo – karate!
Moja županija
APITERAPIJA „Leteći farmaceuti“ liječe nas tisućama godina
Važnost pčelinjih proizvoda vidljiva je i u činjenici da blagostanje često opisujemo kao mjesto gdje „teče med i mlijeko“.
Riječ apiterapija dolazi od latinske riječi apis što znači pčela i therapia što znači terapija ili liječenje. Pčelinji proizvodi čitavu su povijest balansirali između hrane i lijeka, tradicionalne i konvencionalne medicine.
Med, propolis, matična mliječ, pelud, pčelinji vosak i pčelinji otrov već se tisućama godina koriste u prevenciji ili kao terapija kod određenih zdravstvenih poteškoća, a pčele rado nazivamo „letećim farmaceutima“.
Med je nutritivno vrijedna hrana, bogata enzimima, vitaminima i mineralima osobito kalijem, kalcijem, željezom, natrijem, magnezijem ; kiselinama poput octene, oksalne, maslačne, limunske, jabučne. Zbog sadržaja fenolne kiseline, flavonoida te terpenskih spojeva posjeduje antioksidativna i protuupalna svojstva.
Odgađanje razvoja karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, sprječavanje razmnožavanja i rasta raznih vrsta mikroorganizama kao što su npr. Streptococcus pyogenes, Streptococcus typhi, Staphylococcus aureus ili različite Streptococcus i E.coli vrste i sojevi, čini med vrlo vrijednom namirnicom.
Zbog svog sastava i imunomodulatornog djelovanja, možemo ga uvrstiti i u prebiotik koji doprinosi zdravlju crijeva i jača imunološki sustav. Tradicionalno med primjenjujemo kod ublažavanja kašlja i simptoma virusnih infekcija dišnog sustava.
Zanimljivo je spomenuti da se pojedine vrste meda već stoljećima koriste kao dijetoterapija kod određenih bolesti. Pa se tako npr. med lipe koristi za ublažavanje simptoma nesanice; med stolisnika, kadulje i lavande za bronhitis i kašalj; za gripu i prehladu med lipe i majčine dušice; kod crijevnih smetnji med kestena i lavande; med vrijeska kod bubrežnih kamenaca i cistitisa; kod opstipacije med bagrema…
No valja imati na umu da med ponekad može biti kontaminiran patogenim mikroorganizmima, posebno Clostridium botulinum i njegovim sporama te je u tom slučaju njegova konzumacija opasna za dojenčad, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunitetom. Med koji se koristi u terapijske svrhe najčešće se sterilizira gama zračenjem.
Med može izazvati alergijsku reakciju, a zbog visokog sadržaja šećera, ne preporuča se dijabetičarima.
Propolis je smolasta tvar odavnina poznata kao zaštita košnica i pčelinjih zajednica od infekcija, a ovisno o kemijskom sastavu boja mu varira od zeleno-smeđe do zelene boje. Zbog svojih biološko aktivnih komponenti koje ublažavaju simptome virusnih infekcija te skraćuju njihovo trajanje (znanstveno je dokazano da obična prehlada traje i do 2.5 puta kraće uz primjenu propolisa) povećana je njegova konzumacija u sezoni virusnih infekcija respiratornog sustava. Uz antivirusno, dokazano je i njegovo antibakterijsko djelovanje koje je jače izraženo na Gram-pozitivne bakterije (streptokoki, stafilokoki). U usporedbi sa antibioticima taj je učinak slabiji, ali u sinergiji sa antibioticima ubrzano je vrijeme izlječenja. Primjenjujemo ga u tekućem obliku, najčešće kao alkoholni ekstrakt, a postoje i tablete, kapsule ili prah liofiliziranog oblika propolisa. Na tržištu su prisutne i masti/kreme na bazi propolisa.
Matična mliječ je kombinacija meda, peludi i sekreta žlijezda slinovnica drugih pčela hranilica. U košnici to je hrana mladim pčelama u razvoju. Kada se pojavi potreba za maticom, mlada pčela koja je izabrana za tu ulogu hrani se isključivo matičnom mliječi tijekom prva četiri dana svog razvoja dok se ostale pčele hrane još sa medom i peludi. Za proizvodnji 500g matične mliječi u funkcionalnoj košnici potrebno je 5 do 6 mjeseci, dok u istom tom razdoblju ta košnica proizvede i do 27 kg meda. Sastav matične mliječi još uvijek nije u potpunosti poznat. Osnova sastava je voda, bjelančevine, šećeri, masti i mineralne soli. Ima antimikrobno, protuupalno i antioksidativno djelovanje. Peptid rojalizin i nezasićena masna kiselina trans-10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) najodgovorniji su za njeno snažno antibakterijsko djelovanje. Dokazano je da matična mliječ potiče formiranje limfocita T odgovornih za imunosni odgovor protiv virusa i tumorskih stanica.
Pelud ili cvjetni prah glavni je izvor bjelančevina pčelama. U apiterapiji cvjetni prah se još spominje u Bibliji, starim egipatskim zapisima, a u kineskoj se medicini smatra energetskim tonikom. Najčešće ga se koristi za liječenje bolesti dišnog sustava, alergija, bolesti prostate, zatim poboljšanje probave, podizanje razine energije, smanjenje simptoma stresa. Pri korištenju cvjetnog praha potrebna je pravilna konzumacija. Budući da su zrnca peludi ovijena celuloznom opnom potrebno ih je prije konzumacije natopiti kako bi opna nabubrila i prsnula. Preporuka je pelud preko noći namočiti u mlakoj vodi ili je kombinirati sa medom u omjeru 1:3 (pelud:med) te ostaviti da odstoji 10 dana uz dodatak par kapi limunovog soka.
Pčelinji vosak pčele radilice proizvode za izgradnju saća koje u košnicama služe za pohranu meda i uzgoj legla. Ljudi pčelinji vosak najčešće koriste za izradu svijeća, a svoju ulogu ima i pri proizvodnji melema, krema i obloga.
Pčelinji otrov proizvod je pčela radilica koji im služi za obranu i zaštitu pčelinje zajednice. Apitoksin je gusta, gorkasto kiselkasta, bezbojna tekućina. Zanimljivo je da je pčelinji otrov oko 30% aktivniji od zmijskog otrova, ali ugrizom zmije u tijelo ulazi veća količina otrova nego ubodom pčele. Usporedbe radi ugriz poskoka jednak je ubodu cca 350 pčela. U pučkoj medicini primjenjuje se već duži niz godina, dok novija istraživanja pokazuju da ima utjecaj na ublažavanje boli. U liječenju danas najčešće se primjenjuju razni apitoksinski preparati u obliku masti i krema.
Apiterapija postoji već tisućama godina, a važnost ovih proizvoda vidljiva je i u činjenici da blagostanje često opisujemo kao mjesto gdje „teče med i mlijeko“.
Sva pitanja vezana uz ove vrijedne proizvode koji doprinose unaprjeđenju vašeg zdravlja svakako postavite djelatnicima Ljekarni Zagrebačke županije.
Moja županija
ŽUC Zagrebačke županije uoči početka školske godine pojačava mjere sigurnosti u prometu
“Sigurnost djece i pješaka naš je prioritet”.
Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije pojačala je aktivnosti na povećanju sigurnosti djece u prometu, uoči početka nove školske godine. Poseban naglasak stavljen je na prometnice u blizini škola, vrtića i autobusnih stanica, a mjere se provode u suradnji s policijom i lokalnom samoupravom. Cilj je smanjiti brzinu vozila i povećati sigurnost pješaka, osobito djece.
Posebnu pažnju ŽUC je posvetio pješačkim prijelazima. Na čak 39 lokacija postavljeni su konzolni stupovi s LED rasvjetom, čime se osigurava bolja vidljivost pješaka, posebno tijekom večernjih sati i u uvjetima smanjene vidljivosti. Takva tehnička rješenja posljednjih godina postaju standard kada je riječ o povećanju razine sigurnosti na prometnicama.
Izvršeni su i radovi na poboljšanju vidljivosti pješačkih prijelaza. Uklonjeno je raslinje koje je smanjivalo preglednost, postavljena je nova vertikalna signalizacija te je obnovljena horizontalna signalizacija, uključujući i pješačke prijelaze. Na kritičnim točkama postavljeni su uzdignuti prijelazi.
Osim toga, uz navedene mjere, Županijska uprava za ceste već je ranije provela nekoliko značajnih projekata usmjerenih na povećanje sigurnosti pješaka. Između ostalog, postavljene su tzv. “svjetleće zavjese” na frekventnim lokacijama, kao i novi uspornici prometa kako bi se dodatno smanjile brzine vozila u blizini škola.
“Sigurnost djece i pješaka naš je prioritet. Aktivno provodimo razne mjere kako bismo smanjili rizike u prometu, osobito na mjestima gdje se djeca najčešće kreću – u blizini škola, vrtića i autobusnih stanica. Apeliramo na sve vozače da budu posebno oprezni u prometu i poštuju prometne znakove, jer svi imamo odgovornost za sigurnost najmlađih sudionika u prometu”, istaknuo je Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije.
Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije najavila je kako će s ovakvim i sličnim aktivnostima nastaviti i tijekom cijele školske godine. Fokus ostaje na unaprjeđenju prometne infrastrukture te zaštiti svih sudionika u prometu, a posebno najugroženijih, djece i pješaka.
Moja županija
Grad Vrbovec otvorio obnovljenu kulu Petra Zrinskog! Županija uložila 245 tisuća eura
Otvorenje je označilo i jubilarni, stoti završeni projekt obnove javnih zgrada na području županije.
Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu ponovno je otvorena za javnost nakon završetka obnove oštećenja nastalih u potresu. Obnovu vrijednu 245 tisuća eura, od čega je 210 tisuća osigurala Zagrebačka županija, predstavili su zamjenik župana Ervin Kolarec i gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj.
Kolarec je naglasio da je kula Petra Zrinskog stoti završeni projekt obnove javnih zgrada u Zagrebačkoj županiji nakon potresa.
Foto: Zagrebačka županija
“Grad Vrbovec je sa Zagrebačkom županijom potpisao ugovore u vrijednosti 5,8 milijuna eura za sedam projekata obnove. Do sada je na razini županije ugovoreno 126 projekata vrijednih 51,3 milijuna eura”, rekao je Kolarec, zahvalivši Vladi RH na osiguranim decentraliziranim sredstvima.
Gradonačelnik Denis Kralj istaknuo je kako je obnova kule bila temeljita. “Skinuta je kompletna žbuka, temelji su nanovo izbetonirani i mislim da će biti očuvana u ovom obliku za vremena pred nama. To je samo jedna u nizu zgrada koju obnavljamo u centru grada. Zahvaljujući sredstvima koje je Vlada preko Zagrebačke županije osigurala za Fond potresa za sve nas”.
Foto: Zagrebačka županija
Dodao je kako mu je drago što se otvorenje poklopilo s manifestacijom “Kaj su jeli naši stari”, te je istaknuo radove na drugim projektima. ” Uz kulu Petra Zrinskog mi smo otvorili i zgradu Likovne galerije ovdje u centru, a dvorac Patačić je u obnovi i otvaranje će biti kroz godinu dana i obnavljamo zgradu glazbene škole”, zaključio je Kralj.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
Novi most preko Odre u Veleševcu! Početak radova na jesen
U listopadu kreće izgradnja mosta dugog gotovo 50 metara, a potpisivanje ugovora s izvođačem očekuje se u rujnu.
Moja županija
PRONACUL – europski projekt iz Zagrebačke županije u završnici izbora
Vrijednost projekta iznosila je 1,77 milijuna eura, od čega je više od 1,5 milijuna eura financirano bespovratnim sredstvima.
-
Kulturaprije 3 danaFOTO Ekipa ‘Obitelj’ pobjednik na manifestaciji ‘Stare seoske igre Kobilić 2025’
-
Moja županijaprije 1 danNovi most preko Odre u Veleševcu! Početak radova na jesen
-
Sportprije 4 danaHladan tuš na Zvrniku, Polet promašivao, Kloštar ih nemilosrdno kaznio
-
Kulturaprije 4 danaFOTO Proslavljen blagdan Bartolova i 30. obljetnica Općine Orle