‘Ne može se ni usporediti uloženo i dobiveno, ali ovo volim. Borila bih se i sa slomljenom rukom…’
Sadea Bećirović, karatistica KK samobora, najbolja sportašica Zagrebačke županije u 2023. i višestruka prvakinja države našla se na našem kauču u serijalu “Sport zagrebačke županije”
Novinarska varijatna lova trajala je već neko vrijeme, odavno postoji želja da na sivi kauč video serijala “Sport Zagrebačke županije” sjedne najbolja sportašica županija u prošloj godini, ali Sadea Bećirović jednostvano je neuhvatljiva.
– Ritam je zadnjih mjeseci stvarno bio jako gust. Otkad je krenula 2024. godina, doslovno smo bez pauze. Prvo sam bila u Parizu, zatim u Antalyji, nakon toga i u Egiptu, a sad posljednje i u Maroku, u Casablanci. A sad sam, evo, konačno doma – sa smiješkom uvodno kaže Sadea, višestruka prvakinja Hrvatske u karateu, reprezentativka, cura iz Podsuseda, članica Karate kluba Samobor.
Samo ta činjenica, samo ta peta uzastopna titula prvakinje države, snažno bi je istaknula u utrci za titulu najbolje sportašice u županiji, ali daleko od toga da je domaća titula usamljena u toj priči…
– Ne mogu reći ništa drugo osim da je ta 2023. bila zaista sjajna. Osim što sam obranila titulu prvakinje Hrvatske petu godinu zaredom, osvojila sam i drugo mjesto na Europskom prvenstvu u Guadalajari, a na SP-u u Budimpešti bile smo treće. To je druga svjetska medalja za naš karate, prva nakon 12 godina, doživljena je kao ogroman uspjeh – uvodi nas još malo u svoju priču Sadea.
Reklo bi se, u skladu sa svim tim, da godina iza nas spada u rubriku neponovljivo dobrih, ali ona se neće složiti…
– Je, godina je bila baš jako dobra i uspješna, ali ne želim se jednog dana vraćati na tu 2023. u smislu nekakvog vrhunca. Želim ići dalje, prema još višim ciljevima. Velika je stvar osvojiti europsku i svjetsku medalju u istoj godini, mogu reći da je to – to. Ali, samo zasad…
Na krilima izvrsne prošle godine ušla je Sadea Bećirović i u ovu koja traje, a u njoj je doživjela i jedno razočaranje, kao i jednu neugodnu ozljedu.
– Ove godine bili smo domaćini Europskog prvenstva, koje se održavalo u Zadru. Budući da smo na sva tri posljednja europska prvenstva došle do finala, to se očekivalo i ovoga puta, sve su oči nekako bile uprte u nas… Nažalost, nakon što smo pobijedile Slovakinje, Poljakinje i Nizozemke, u polufinalu su nas zaustavile Talijanke. Otišle smo tako u borbu za broncu, a tamo smo ponovno poražene. Završile smo tako s drvenom medaljom, što je bilo baš jako bolno za sve nas – priznaje Sadea.
Bolno je za nju bilo i vrlo doslovno, jer već na startu turnira dogodila joj se nezgoda s prstom na ruci.
– Valjda sam u nekom trenutku zapela za kimono, ali znam da sam osjetila da me “pecnulo”. Nastavila sam borbu, da bi vrlo brzo shvatila da mi prst otječe. Fizioterapeut se odmah spustio s tribine, namjestio prst, zavezao ga, i nastavila sam dalje. A kad je borba završila, bilo je upitno hoću li uopće moći nastaviti turnir – prepričava uzdanica KK Samobora i hrvatske reprezentacije, koja je zadnju šansu za medalju morala loviti bez pomoći cure iz Podsuseda.
– Dok su se cure pripremale za borbu za medalju, ja sam sjedila u čekaonici na hitnoj u zadarskoj bolnici. Snimke su otkrile da mi je pukla, kako su rekli, distalna falanga, što je značilo da ništa neće biti od moje borbe za broncu… Postojala je i opcija da skinem longetu i svejedno odradim borbu, ali trener nije želio riskirati, vjerovao je da će cure uspjeti i bez mene. Nažalost, rasplelo se drukčije – žali i mjesecima poslije Sadea.
Iskustva s ozljedama, naravno, ima kao i svi vrhunski sportaši, ali u njezinu slučaju vrijede nešto drukčiji kriteriji.
– Specifična sam po tome što imam stvarno dosta visok prag boli. Toliko da vjerujem da bih mogla odraditi borbu i, recimo, za slomljenom rukom. Iako to dosad, srećom, nisam imala priliku probati… Ali imala sam velikih problema s leđima, disk mi je iskočio na dva mjesta, jer puno je tu rotacija… Dosta pate i koljena, a gležanj na treningu iskrenem po dva-tri puta tjedno!
Zahvaljujući nešto lošijem iskustvu iz Zadra, ostat će na pijedestalu uspomena lanjsko Svjetsko prvenstvo u Budimpešti. U “nogometnoj” atmosferi, uz glasno navijanje dvorane pune navijača domaćih karatistica, Sadea Bećirović odradila je najdražu borbu karijere.
– Atmosfera je bila doslovno nevjerojatna, nešto što se u svijetu karatea baš i ne može doživjeti, a ja sam si u jednom trenutku rekla: “E, sad ćete svi zašutjeti…” Znam da mi je i izbornik rekao: “Želim da svi zašute, da čujem samo naše navijače!” I tako je nekako i bilo, uvjerljivo sam pobijedila, potpuno smo ih deklasirale i tom pobjedom uzele brončanu medalju. To je definitivno borba koju ću jednoga dana prepričavati i svojoj djeci – kaže Sadea.
Veza karatea i Samobora snažna je, neraskidiva, jer junakinja naše priče samo je nastavak niza u kojem su brojne karatistice i karatisti najviše klase.
– Da, Samobor kao grad ima tradiciju karatea, ali u našem slučaju moram istaknuti Darka Šimuneca, mog trenera, čovjeka za kojeg doslovno nemam riječi. Stalno se bori za nas, često i s nepravdom, uvijek nas gura naprijed, traži još više, još bolje… Čak i kad je najteže, kad neki trening možda odrađuješ samo da ga odradiš, tu je da te digne. Poseban čovjek, u svakom slučaju.
S obzirom na to koliko je već u Samoboru, koliko je dobra i uspješna, nije čudo ni doznati da je cura iz karatea tamo čak i blaga verzija celebrityja…
– Je, zna se dogodi da me prepozna netko u pekari, dućanu, možda i na ulici. Ali to, naravno, više dođe kao iznenađenje nego kao pravilo – smije se Sadea.
Karate je upoznala još i prije petog rođendana, zaljubila se u ovaj sport uz stariju sestru, koja je trenirala. Ona nije, jer bila je premala. Konačno su je upisali u klub malo prije nego što je navršila šest godina i otad ljubav traje.
– Uloženo i dobiveno u karateu ne može se ni uspoređivati, ali ja ovaj sport volim, u njemu želim uspjeti i neću odustati sve dok ne ostvarim zacrtane ciljeve. Takav sam karakter…
Studira ekonomiju, završava treću godinu, upisuje još dvije, nije joj loša ideja da u budućnosti spoji ekonomiju i sport, pri čemu će taj sport biti samo – karate!
ZAGREBAČKA OBILAZNICA IDE NA TRI TRAKE Potpisan ugovor vrijedan gotovo 30 milijuna eura
Ugovor je potpisan za dogradnju trećeg voznog traka između čvorova Zagreb zapad i Lučko, gdje dnevno prolazi više od 80 tisuća vozila. U idućih godinu dana najavljena su ulaganja od oko 65 milijuna eura.
Zagrebačka obilaznica na potezu između čvorova Zagreb zapad i Lučko uskoro bi trebala dobiti treći vozni trak. U Banskim dvorima potpisan je ugovor vrijedan gotovo 30 milijuna eura, a radove će izvoditi hrvatske tvrtke Gip Pionir i Pedom Asfalti. Riječ je o dionici koja je godinama jedna od najprometnijih u državi. Prema podacima Hrvatskih autocesta, tim dijelom obilaznice dnevno prođe više od 80 tisuća vozila, a ljeti su gužve još izraženije.
Ugovor je potpisao predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, a potpisivanju su prisustvovali i premijer Andrej Plenković te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, kao i zamjenik župana Ervin Kolarec.
Foto: Zagrebačka županija
Butković je poručio kako se radi o najopterećenijem dijelu cestovne infrastrukture u Zagrebu, dok je premijer Andrej Plenković naglasio da će proširenje obilaznice, uz uvođenje sustava automatske naplate cestarine, pomoći u rasterećenju prometa prema Splitu i Rijeci.
Uz dogradnju trećeg traka, iz Hrvatskih autocesta najavili su i dodatne zahvate na obilaznici. Već idući tjedan trebali bi početi radovi na rekonstrukciji dionice od Bregane do čvora Zagreb zapad, duge 13 kilometara, vrijedne oko 12,5 milijuna eura.
Prema najavama, kroz godinu dana trebalo bi biti završeno ukupno oko 18 kilometara nove autoceste na zagrebačkom obilaznom prstenu.
Foto: Zagrebačka županija
Planovi za ovu godinu uključuju i dovršetak uređenja odmorišta Plitvice, vrijednog oko 15 milijuna eura, kao i rekonstrukciju čvora Rakitje, procijenjenu na gotovo 9 milijuna eura. Sve zajedno, ulaganja u prometno područje zagrebačke obilaznice u sljedećih godinu dana trebala bi dosegnuti oko 65 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Na području Zagrebačke županije uskoro bi trebala započeti realizacija prvog sustava javnog navodnjavanja, projekta Lonjica, za koji je osigurano 5,8 milijuna eura europskih sredstava. Sustav će omogućiti navodnjavanje 268 hektara poljoprivrednih površina na području Brckovljana i Vrbovca.
Projekt ukupne vrijednosti 5.781.539 eura financirat će se u stopostotnom iznosu iz fondova Europske unije, kroz intervenciju 74.01. „Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027.
Zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo je kako projekt predstavlja važan iskorak za županijsku poljoprivredu.
– Zagrebačka županija dobila je 5,8 milijuna eura za sustav javnog navodnjavanja i to će biti prvi takav sustav u Zagrebačkom županiji. Zbog toga smo izuzetno sretni i ponosni, rekao je Tomljenović.
Planirani sustav Lonjica obuhvatit će područje katastarskih općina Hrebinec, Lonjica i Negovec. Predviđena je izgradnja pregrade na vodotoku Lonja, zahvat vode iz novog akumulacijskog prostora, dovodni cjevovod između zahvatne građevine i crpne stanice te mreža tlačnih cjevovoda s hidrantima ukupne duljine 11,5 kilometara. U Zagrebačkoj županiji očekuju kako će novi sustav dugoročno omogućiti poljoprivrednicima prilagodbu proizvodnje i povećanje prinosa.
– To će biti višestruka korist za poljoprivrednike u našoj županiji, jer će oni moći, kad se taj sustav ugradi, s jednog uzgoja prijeći na povrtne kulture i na sjemenske kulture. To će unaprediti njihovu proizvodnju, poručio je Tomljenović.
Ugovor o financiranju projekta uručili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački. Tom prilikom Vlajčić je naglasio da su dodijeljena 24 ugovora od ukupno 54, kroz sedam različitih intervencija ukupne vrijednosti 24 milijuna eura.
– Danas smo uručili 24 od ukupno 54 ugovora iz sedam intervencija vrijednih 24 milijuna eura. Oni znače jaču preradu, sigurniji rad u šumarstvu, ulaganje u navodnjavanje u vremenima kad živimo u klimatskim ekstremima i znače sigurnost našim poljoprivrednicima koji žive od svoga rada, izjavio je Vlajčić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Nakon prethodnih uspješnih akcija u sklopu projekta RACE 2, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije nastavlja s provedbom javnozdravstvenih akcija usmjerenih na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
Tijekom akcije građani će biti u mogućnosti izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu lipida i šećera u krvi te zasićenost krvi kisikom. Nakon toga dobit će mišljenje liječnika koji će ih, ovisno o rezultatima preventivne akcije, savjetovati o potrebi daljnjih pretraga.
Projekt zajedno provode Dom zdravlja Mostar, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, a ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 2 milijuna eura od čega Europska Unija sufinancira 85%, a projektni partneri 15%.
Preventivne akcije održat će se u periodu od 14. svibnja do 27. lipnja između 8 i 12 sati u Ivanić-Gradu, Dugom selu, Svetoj Nedelji, Vrbovcu, Zaprešiću, Jastrebarskom i u Svetom Ivanu Zelini.
svibanj: Ivanić-Grad, Tržnica Maznica (Ulica kralja Tomislava 36a)
svibanj: Dugo Selo, raskrižje Ulice Josipa Zorića i Kolodvorske ulice (kod sata)
svibanj: Sveta Nedjelja, Trg Ante Starčevića.
lipanj: Vrbovec, Trg Petra Zrinskog
lipanj: Zaprešić, šetnica u Ulici Drage Švajcara
lipanj: Jastrebarsko, Strossmayerov trg
lipanj: Sveti Ivan Zelina, Trg Ante Starčevića
Dodatne informacije o samom projektu možete pročitati na službenim stranicama Zagrebačke županije
DO 15.000 EURA ZA SOLARNE ELEKTRANE Županija otvorila natječaj za poduzetnike
Mikro i mali poduzetnici iz Zagrebačke županije mogu dobiti do 15 tisuća eura bespovratnih sredstava za ugradnju solarnih elektrana, a prijave su otvorene do početka lipnja
Zagrebačka županija otvorila je novi natječaj za poduzetnike koji žele smanjiti troškove struje i uložiti u vlastitu proizvodnju energije. Riječ je o programu potpora za povećanje energetske učinkovitosti u sklopu kojeg mikro i mali gospodarstvenici mogu dobiti do 15.000 eura bespovratno za ugradnju fotonaponskih sustava, odnosno solarnih elektrana.
Natječaj je vrijedan 550 tisuća eura, a prijave su moguće do 5. lipnja 2026. godine.
Ovaj natječaj dio je šireg paketa potpora koje su županijske službe osigurale za 2026. godinu. Ukupno je kroz tri natječaja poduzetnicima namijenjeno oko 3 milijuna eura, uključujući potpore za konkurentnost te programe za poduzetnike početnike.
Potpora može pokriti do polovice prihvatljivih troškova, a odnosi se na nabavu i ugradnju solarnih panela te brojila za proizvodnju električne energije. Uvjet je da se sustav postavlja na objekt koji je u vlasništvu prijavitelja i koristi se za obavljanje registrirane djelatnosti. Važno je i da elektrana ne smije biti “predimenzionirana”, mora biti projektirana za vlastite potrebe, prema potrošnji iz prethodne godine.
Na natječaj se mogu javiti mikro i mali poduzetnici registrirani kao obrti, trgovačka društva, zadruge ili ustanove, uz uvjet da imaju sjedište na području Zagrebačke županije. Poseban naglasak stavljen je na poduzetnike iz prerađivačke industrije, kao i na sektor smještaja, ali isključivo na hotele, odmarališta i kampove.
Tekst natječaja, upute i prijavni obrazac dostupni su na službenim stranicama, a dodatne informacije mogu se dobiti putem e-mail adrese [email protected].
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Vrbovec je uvjerljivo slavio na gostovanju kod Mraclina rezultatom 5:0. Gosti su pitanje pobjednika riješili već u prvih pola sata igre, a junak susreta bio je trostruki strijelac Bruno Rihtar. Vrbovec je poveo već u 7. minuti kada je Bruno Rihtar preciznim udarcem s lijeve strane pogodio suprotni kut domaće mreže.
Isti je igrač u 20. minuti povećao prednost nakon ubačaja Janekovića u peterac, dok je u 29. minuti Ivančić, uz vrlo mlaku reakciju domaće obrane, lob udarcem svladao domaćeg vratara za visokih 3:0. Domaćin je najbolje prilike imao preko Igora Hajduka koji se dva puta našao sam pred gostujućim vratarom Cestarićem, no vratar Vrbovca oba je puta odlično reagirao.
U nastavku susreta gosti su rutinski kontrolirali igru i postigli još dva pogotka. Bruno Rihtar kompletirao je hat-trick u 75. minuti, a konačnih 5:0 postavio je Vilanca osam minuta prije kraja. Mraclin nije uspio realizirati svoje prilike, među kojima su se istaknuli pokušaji Ivana Kosa i Krilića, pa je Vrbovec zasluženo upisao uvjerljivu pobjedu.
IV. NL SREDIŠTE ZAGREB B, 26. kolo
MRACLIN – VRBOVEC 0:5
Stadion Nova graba. Gledatelja 70. Sutkinja: Marija Cikojević (Novaki). Pomoćnice: Katarina Ćulumović i Kristina Borojević.
Strijelci: 0:1 – B. Rihtar (7), 0:2 – B. Rihtar (20), 0:3 – Ivančić (29), 0:4 – B. Rihtar (75), 0:5 – Vilanca (83).
MRACLIN: Matejčić, Đurašić, Marjanović, J. Domitrović, Rajić, Matić, Krilić, Brdek (od 55. Tokić), Borovac (od 74. Smolković), Hajduk (od 46. Jančić), I. Kos. Trener: Marko Pancirov.
VRBOVEC: Cestarić, Colarić, B. Rihtar (od 75. Fugaj), Rak (od 55. Munđer), L. Kuzmek (od 75. Varga), F. Rihtar (od 55. Ivanković), Ivančić (od 66. Kobelščak), Janekonić (od 75. D. Kuzmek), Kovačić (od 66. Vilanca), Cetina, Besek. TRENER: Franko Barišić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.