Obilježavanje deset godina djelovanja udruge Ekomuzej Bistra donosi opsežan program aktivnosti usmjerenih na očuvanje i promociju kulturne baštine bistranskog kraja i Zagrebačke županije.

Središnji dio programa odnosi se na projekt „KULTURA ZA 10!“, unutar kojeg će se tijekom godine organizirati različiti događaji, od edukativnih i stručnih do turističkih i promotivnih. Aktivnosti će se odvijati na više lokacija, ponajprije u Kulturno-turističkom centru Bistra te u perivoju dvorca Oršić u Gornjoj Bistri.

Stručne tribine kao odgovor na interes zajednice

Velik odaziv i interes građana za teme iz lokalne povijesti, potvrđen kroz projekt „Hiže“ proveden 2025. godine, potaknuo je organizaciju javnih tribina koje su planirane za proljetne mjesece. Na njima će sudjelovati pozvani stručnjaci, a rasprave će obuhvatiti širok spektar tema od povijesti bistranskog područja i arheologije zaprešićkog kraja, do slavenske mitologije i mitskog krajolika Bistre.

Edukacija kroz tradicijske vještine

Uz teorijski dio, projekt uključuje i praktične sadržaje. Planirane su pokazne radionice namijenjene lokalnom stanovništvu i posjetiteljima, na kojima će sudionici moći usvojiti vještine izrade tradicijskog nakita od staklenih perlica te fertušnice, ukrasne višebojne vrpce koja se nosi uz fertun kao dio ženske narodne nošnje.

Kulturni sadržaji u funkciji turizma

Program uključuje i sadržaje namijenjene posjetiteljima, među kojima se ističu besplatne edukativne kostimirane šetnje kroz perivoj dvorca Oršić. One će se organizirati u sklopu godišnjih manifestacija s ciljem dodatnog obogaćivanja kulturno-turističke ponude Bistre i Zagrebačke županije.

Organizatori pritom pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže u poslijepodnevnim terminima na predavanjima koja će voditi znanstvenici i stručnjaci iz različitih područja. Ciklus će zaključiti arhitekt Lovro Bauer predavanjem koje je na rasporedu u četvrtak, 7. svibnja u 18 sati, u multimedijskoj učionici stare škole na adresi Omladinska 26. Tema predavanja: “Kompleks župne crkve sv. Nikole Biskupa u Poljanici Bistranskoj: rezultat konzervatorsko-povijesnih istraživanja”.

U susretu bez većeg rezultatskog imperativa, budući da se obje momčadi nalaze u vrlo komotnoj situaciji na ljestvici, gledali smo otvorenu i borbenu utakmicu koja je na kraju završila podjelom bodova. Prvu ozbiljniju priliku imali su domaći u 22. minuti kada je Čumpek iz blizine pucao pokraj gola. Već u sljedećem napadu uzvratio je Lukavec, no Vidaković također nije bio precizan.

U završnici prvog dijela gosti su preuzeli inicijativu i opasno pritiskali, ali bez konkretne završnice. Kazna je stigla u prvoj minuti sudačke nadoknade prvog poluvremena. Đurašin je primio loptu na lijevoj strani, izašao sam pred Dražića i precizno pogodio dalji kut za vodstvo Bune 1:0. Ulaskom Justina u nastavku Buna je zaigrala znatno opasnije i neko vrijeme držala kontrolu igre, no Lukavec se sredinom drugog dijela uspio osloboditi pritiska i prebaciti težište igre. Iz jednog kornera stiglo je i izjednačenje, Pleša je bio najviši u skoku i pogodio za 1:1.

Do kraja susreta igralo se otvoreno, s prilikama na obje strane. Najveću šansu imao je domaćin u sudačkoj nadoknadi kada je Yetna sjajno pronašao Justina, ali je ovaj iz neposredne blizine prebacio vrata. S obzirom na prikazano tijekom svih devedeset minuta, podjela bodova nameće se kao najrealniji ishod.

PREMIER NSZŽ, 27. kolo

BUNA – LUKAVEC 1:1

MALA BUNA. Igralište Bune. Gledatelja 100.
Sudac: Alen Hrgović (Zagreb). Pomoćnici: Nikolina Bašić i Ivan Batušić.

STRIJELCI: 1:0 – M. Đurašin (45), 1:1 – Pleša (76).

BUNA: Vidović, Yetna, Jukić (od 56. Mrkonjić), Žlebečić, M. Đurašin, Gorenc (od 80. Đurašić), Forjan (od 46. Škojc), Huđber, Đuretić, Čumpek (od 46. Justin), Vukašinec (od 72. S. Zlodi). Trener: Mario Đuretić.

LUKAVEC: Dražić, Marijan Grdenić, Kos (od 67. Hladni), Marko Grdenić, Vidaković, Tuka, Mihalinčić, Banić (od 80. Holić), Pleša, Vukadin (od 75. Karavla), Bogadi. Trener: Mario Skorin.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Općina Pokupsko pozvala je građane, udruge i druge subjekte da do 10. svibnja 2026. dostave prijedloge za dodjelu javnih priznanja koja će biti uručena iduće godine, u sklopu obilježavanja Dana Općine.

Riječ je o redovitom postupku kojim se, sukladno Statutu Općine Pokupsko i Odluci o javnim priznanjima, vrednuju pojedinci i organizacije koje su svojim djelovanjem dale značajan doprinos razvoju i ugledu lokalne zajednice. Poseban naglasak stavlja se na postignuća u gospodarstvu, znanosti, kulturi, zdravstvu i socijalnoj skrbi, obrazovanju, sportu i tehničkoj kulturi, zaštiti okoliša te drugim javnim područjima.

Općina dodjeljuje četiri vrste priznanja: Povelju o proglašenju počasnog građanina, Priznanje za životno djelo, Grb Općine Pokupsko i Zahvalnicu Općine Pokupsko.

Prijedlozi se zaprimaju isključivo u pisanom obliku. Mogu se predati osobno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Pokupsko, poslati poštom na adresu Trg Pavla Štoosa 15, 10414 Pokupsko ili dostaviti elektroničkom poštom na [email protected].

Detaljni uvjeti i procedura  dostupni su OVDJE.

U Kulturno-turističkom centru Bistra u utorak 5. svibnja, u 18 sati počinje javni program projekta „Bogatstvo baštine“, koji se fokusira na očuvanje i popularizaciju bistranske tradicijske kulture s naglaskom na umijeće izrade nakita.

Projekt se provodi kroz niz predavanja i radionica, a cilj mu je jačanje svijesti o lokalnoj baštini te uključivanje zajednice u njezino očuvanje i interpretaciju. Poseban naglasak stavljen je na tradicijsko umijeće izrade nakita, koje se u projektu istražuje, dokumentira i prezentira javnosti.

Uvodni dio programa otvara dr. sc. Klementina Batina, predsjednica Udruge Ekomuzej Bistra, koja će održati predavanje i predstaviti dosadašnji rad udruge na području istraživanja nematerijalne kulturne baštine u lokalnoj zajednici. U izlaganju će biti obuhvaćen i širi kontekst sličnih tradicijskih vještina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz vizualnu digitalnu prezentaciju.

Tijekom događanja planirano je i predstavljanje knjige „Umijeće izrade bistranskoga tradicijskog nakita“ autorice dr. sc. Klementine Batine, koja tematizira istoimenu vještinu i njezinu kulturnu vrijednost.

Program u Bistri ne završava predavanjem. Nakon uvodnog dijela, sudionicima će biti omogućen besplatan obilazak stalnog postava KTC-a Bistra, gdje će moći razgledati predmete vezane uz temu nakita, uključujući originalne primjerke i replike.

Prva u nizu radionica zakazana je za 12. svibnja u 17 sati. Organizatori pozivaju zainteresirane da se prijave zbog ograničenog broja mjesta i to telefonski na 01/2316-248 ili e-poštom na [email protected]. Sudjelovanje je besplatno, a sav potreban materijal osigurava se na licu mjesta.

Projekt „Bogatstvo baštine – radionice umijeća izrade bistranskoga tradicijskog nakita“ financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Zagrebačka županija.

Sve dodatne informacije dostupne su ovdje.

U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.

Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.

Velik odaziv građana na preventivnu akciju

Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“

Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“

Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“

Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“

Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“

Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr